Razbojništvo na području TK: Koliko se procesuiraju ovi slučajevi?

Razbojništvo na području TK: Koliko se procesuiraju ovi slučajevi?

Objavio: -

Krivično djelo razbojništvo, ni na našim prostorima nije nepoznanica. Posljednji slučaj razbojništva nad maloljetnikom zabilježen je upravo u Tuzlanskom kantonu. Maloljetna osoba inicijala A.D. napadnuta je prije nekoliko dana u blizini svoje škole. Uz prijetnju nožem, uzet mu je mobilni telefon. Maloljetnik je doživo šok, kao i majka, koju je policija obavijestila o tom događaju. Slučaj je sam prijavio.

”Izlazim odmah, da trčim iz kuće međutim poziv od škole, gdje zove njegova razredna i kaže da se u školu nije pojavio misleći da je on kod kuće. Znači ponovo šok. Izlazim iz kuće, u liftu zatičem kap krvi. Milion stvari kroz glavu, možda su ga tukli, možda se nije smio pojaviti kući”, priča nam majka žrtve.

Na sreću, ova žrtva nije povrijeđena. Međutim, postavlja se pitanje šta da nije dao mobilni telefon, kakav bi onda ishod bio? Na području Tuzlanskog kantona u 2015. godini zabilježeno je više od pet hiljada 300 krivičnih djela u oblasti kriminaliteta. To je u odnosu na godinu ranije, smanjenje od 19,3 posto. Od toga je 58 djela razbojništva, što je kako kažu u resornom ministarstvu, smanjenje za oko 31 posto u odnosu na 2014. godinu. Međutim, to su samo prijavljeni slučajevi, a mnoštvo je još onih koje žrtve ne prijave. Tokom prošle godine Tužilaštvu Tuzlanskog kantona prijavljeno 246 djela razbojništva. Od toga je 38 prijava sa poznatim počiniocima. U radu Tužilaštva bilo je 35 istraga za ovo krivično djelo, a podignute su 23 optužnice.

”Presude koje su sudovi donijeli, bilo je 29 osuđujućih presuda i samo jedna oslobađajuća presuda za ovo krivično djelo, a kada govorimo o strukturi tih presuda, od 29 za 24 su izrečene kazne zatvora”, navodi Admir Arnautović, glasnogovornik Tužilaštva TK.

U poređenju sa 2014. godinom, u Tužilaštvu nam kažu da su to uglavnom slični pokazatelji. Te godine je bilo 218 prijava, od čega je 45 sa poznatim izvršiocima. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova, pak naglašavaju kako vjeruju da će ove godine zabilježiti još manji broj ovih krivičnih djela, u odnosu na prethodne.

”Uprava policije će u u 2016. godini svojim operativnim planom predvidjeti da se određene aktivnosti pojačaju, kako bi stanje kriminaliteta na kraju 2016. godine bilo barem na ovom nivou iz 2015. godine ako ne i bolje”, riječi su Izudina Šarića, glasnogovornika MUP-a TK.

Razbojništvo je inače najteži oblik imovinskih delikata. Definisano je to i Krivičnim zakonom Federacije BiH, pa su takve i kazne za počinioce. Kreću se od godinu do dugotrajne kazne zatvora, zavisno od vrste ovog djela.

”I najteži oblik ovog krivičnog djela, kada dođe do smrtne posljedice osobe koja je žrtva razbojništva, tu je propisana kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajne kazne zatvora. Ponavljam, radi se o zaista najozbiljnijim krivičnim djelima imovinskih delikata”, kaže Arnautović.

Materijalna ili pribavljena korist za počinioce krivičnih djela varira od jedne marke do naprimjer slučaja pljačke Raiffaisen banke u Lukavcu u decembru 2015. godine, odakle je odneseno 200 hiljada maraka. Međutim, najteže posljedice su u slučaju nanošenja teških povreda žrtvi, a i sam šok koji osoba doživi, baš kao što je slučaj i sa maloljetnom osobom sa početka priče.

”Ja svoje dijete neću smjeti pustiti ni u grad, kad mu bude vrijeme da izlazi. Gdje god da izađe, ja ga u Bingo ne smijem pustiti ispred kuće gdje živim, jer nam se to dešava svaki dan”, govori majka žrtve.

Ono što žrtve ili njihovi roditelji, ukoliko se radi o maloljetnim osobama, najmanje očekuje je adekvatna istraga i pronalazak počinilaca takvih djela. Konkretno u posljednjem slučaju, maloljetnik je tokom davanja izjave opisao počinioca ovog djela, pa se majka nada da će policija pronaći razbojnika. Ukoliko bi se svi nadležni, od policije, tužilaštva do obrazovnih ustanova uključili u rješavanje ove problematike, koja je prisutna u našem društvu, sigurno da bi sve bilo brže, od samog pronalaska razbojnika, do sprječavanja širenja samog razbojništva.

”Nek svako krene od sebe, kako bi se on ponašao da se to njemu desi, ništa više”, poručuje majka žrtve.