11.7 C
Tuzla
19.04.2024.

Resić: U BiH još nije razvijena svijest o značaju doniranja organa nakon moždane smrti

Posvetila sam se razvoju mladih kadrova, uspjela u namjeri da stvorim dinamičan tim visokoeduciranih ljekara. Svi oni su osposobljeni za vođenje različitih dijalitičkih metoda, plasiranja katetera za dijalizu, primjenu metode UZ pluća što se prvi put radilo u Bosni i Hercegovini zahvaljujući edukacijama koje su obavljali u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim zemljama. Većina ih je stekla zvanje subspecijalista i magistara nefrologije.

Izjavila je to profesorica dr. Halima Resić, ljekar specijalista internista, subspecijalista nefrolog, penzionisana redovna profesorica Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i profesorica emeritus Univerziteta u Sarajevu.

 

Profesorica dr. Halima Resić birana je u sva zvanja na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u zvanje docenta 2003. godine, u zvanje vanrednog profesora 2006. i u zvanje redovnog profesora 2013., gdje je izvela deset magistara nauka i dva doktora nauka.

Naglašava da je važno kakve učitelje imate, od koga učite i kakvu bazu steknete.

– Ja sam imala sreću učiti od izuzetnih profesora i odličnih asistenata, koji su mi prenijeli neprocjenjivo znanje. Kad sam počela raditi bila sam najmlađi specijalista u Kliničkom centru. Sa 29 godina sam specijalizirala, ali smatram da sam najviše naučila kao student. Tokom rada na UNSA, kao asistent, kasnije i kroz akademska napredovanja, uvijek sam željela da prenesem to znanje studentima koji su željni znanja – naglasila je.

U toku karijere profesorica Resić napisala je 180 naučnih i stručnih radova objavljenih u domaćim i stranim časopisima, bila aktivni učesnik mnogobrojnih evropskih i domaćih kongresa i simpozija prezentirajući svojim radovima bosansko-hercegovačku nefrologiju. Bila je član uređivačkog odbora „Bantao Journala“, časopisa Udruženja balkanskih nefrologa. Citirana je u mnogim člancima iz oblasti nefrologije. Objavila je 12 knjiga i monografija. Aktivna je recenzentica u brojnim uglednim domaćim i međunarodnim časopisima.

– Cilj je da se piše, da se stvara. Vrijedite toliko, koliko ostavite iza sebe, koliko napišete, koliko je to čitano – potcrtava profesorica Resić.

Na čast profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu profesorica Resić promovirana je 2020. godine.

– Kad govorimo o akademskom napredovanju i zvanju, sigurno je počasno zvanje profesor emeritus vrhunac u karijeri svakog od nas profesora. To je priznanje da se prepoznaje naš rad, predanost i izvrsnost, kao i naš doprinos u akademskoj, naučnoj i pedagoškoj oblasti. Drago mi je da sam u godinama koje su uslijedile to mogla prezentirati na različitim međunarodnim naučnim skupovima, time promovirati UNSA i Bosnu i Hercegovinu – naglasila je.

Članica je Upravnog odbora Evropske asocijacije profesora emeritusa (E.A.P.E.), osnovane 2017., a okuplja profesore emerituse u cilju stvaranja i očuvanja veza među profesorima emeritusima diljem Evrope kroz, između ostalog, saradnju u provođenju istraživačkih projekata, izradu i objavljivanje naučnih radova, razmjenu znanja i ideja proizašlih iz različitih naučnih oblasti i umjetnosti.

– Ponosna sam što sam jedina članica Evropske asocijacije profesora emeritusa iz Bosne i Hercegovine, ali se nadam da ću u narednom periodu uključiti i druge kolege – profesore emerituse Univerziteta u Sarajevu u Evropsku asocijaciju profesora emeritusa – navodi profesorica Resić. Pojašnjava da ta asocijacija okuplja i dobitnike Nobelove nagrade, te da je organizirala već dva kongresa, a izdaje i časopis, kao i newsletter.

– Kad uzmete u obzir da se radi o generaciji 65+ i sa koliko entuzijazma i snage i dalje stvaraju i prenose znanje, članstvom u toj asocijaciji motivirani ste da dalje napredujete. Ja sam upravo napisala rad koji će uskoro biti objavljen, a odnosi se na trend nadomještanja bubrežne funkcije u posljednjih deset godina u Bosni i Hercegovini – naglasila je.

Profesorica Resić imala je, na 5. mediteranskom kongresu nefrologa, koji okuplja nefrologe iz 20 zemalja, značajno uvodno predavanje o temi Green Nefrology/Green Dialisys, kao predsjednica Mediteranskog udruženja nefrologa koje je vodila od 2018. do 2022. godine.

– Kad govorimo o klimatskim promjenama Green Nefrology/Green Dialisys (green nefrologija/green dijaliza) su novina. O tome se počelo govoriti u Ujedinjenom Kraljevstvu prije deset godina, a u drugim evropskim zemljama tek od ove godine. Dok sam pripremala predavanje o toj temi i sama sam učila – ističe profesorica Resić te dodaje da je, bez obzira na izazov, suština prenošenje znanja i edukacija ljudi.

Profesorica Resić je izabrana za člana Komiteta za kontinuiranu medicinsku edukaciju i člana boarda Renal Sister Center, koju bira Međunarodno udruženje nefrologa (ISN).

– To je prvi put da je neko iz regiona dobio tako visoko priznaje, što je i veliki uspjeh nefrologije u Bosni i Hercegovini. Članstvo u Komitetu stiče se dugogodišnjim zalaganjem za razvoj i unaprjeđenje nefrologije u određenoj državi ili regionu – kazala je prof. dr. Resić, koja je to članstvo dobila nakon više od 40 godina rada u struci.

Njen rad je prepoznat i podržan širom svijeta, te je 2017. izabrana i za predsjednicu Balkanske asocijacije nefrologa (BANTAO) koja broji 11 zemalja, a 2018. za predsjednicu Mediteranskog udruženja nefrologa. Članica je i potpredsjednica Internacionalne akademija nauka i umjetnosti u BiH.

Među ostalim, predsjednica je Komisije za renalni Registar Bosne i Hercegovine, koji je član Evropskog renalnog registra. Predsjednica je Donorske mreže BiH i bila je članica Transplantacionog komiteta Vijeća Evrope. Deset godina je bila predsjednica Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u Bosni i Hercegovini.

Osim akademskog, prof. dr. Resić ima izniman građanski aktivistički angažman u podizanju svijesti o potrebi i mogućnostima darivanja organa, o značaju kadaverične transplantacije organa, kao i unaprjeđenju zdravlja, o čemu svjedoče brojni dokumentirani istupi u javnom prostoru Bosne i Hercegovine.

– U BiH još nije razvijena svijest o značaju doniranja organa nakon moždane smrti, te Donorska mreža ulaže ogromne napore u aktiviranje građana da potpišu donorske kartice. Svaka potpisana donorska kartica spašava jedan i više života – ističe profesorica Resić te dodaje ‘Donorstvo je zaista plemenito i humano’.

Za naučni i stručni rad dobila je više priznanja i nagrada, a profesorica Resić kaže da su najvažnije nagrade one koje dobijete od struke, od kolega iz Bosne i Hercegovine ali i stranih stručnjaka koji prepoznaju vaš rad.

– U struci je posebno značajno kad rad prepozna i nagradi Evropsko udruženje nefrologa i Svjetsko udruženje nefrologa – navela je profesorica Resić, saopćila je Služba za informiranje UNSA.

Odlazak u mirovinu za nju ne znači kraj aktivnog rada, te kaže da čovjek i dalje otkriva svoje kapacitete i mogućnosti.

– Ponekad imam osjećaj da više radim otkako sam u mirovini, pogotovo u struci i nauci. Ponosna sam što sam profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu i što još dajem doprinos nauci – ističe profesorica Resić.

Istaknula je značaj nauke i Univerziteta u Sarajevu uz napomenu da ‘treba biti ponosan svako ko može reći da je student Univerziteta u Sarajevu’.

– Nauka mora biti dio vas. Vi morate svaki dan nešto novo naučiti, nešto novo saznati da biste to znanje mogli da prenesete. Nauka ne treba predstavljati opterećenje, treba da predstavlja motornu snagu, da predstavlja izazove i bude dio vas. Znanje je kapital, to vam niko ne može oduzeti. Ulagati u znanje i nauku, najveći je kapital – poručila je profesorica mladim generacijama.

(RTV Slon/Fena)

Vezane vijesti

TUZLA