Revizorski izvještaj: Stečajni postupci u FBiH traju i po 20 godina

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO

U Federaciji BiH stečajni postupci blagovremeno se ne pokreću, konstatacija je federalnih revizora.

Istog mišljenja su i stečajni upravnici, koji ističu da je problem u neblagovremenom raspisivanju poziva, a parlamentarci da je zakon dobar, ali da postoji dosta malverzacija od strane stečajnih upravnika.

U revizorskom izvještaju ističe se da je problem što po zakonu nijedna institucija nije nadležna da blagovremeno nadzire pokretanje stečajnog postupka i da preduzme mjere kažnjavanja za neregularnosti koje se pojave. Nije uspostavljeno pokretanje stečajnog postupka po službenoj dužnosti. Regulatorni okvir, takođe, ne osigurava pretpostavke za efikasno provođenje stečajnog postupka. Zakonom o stečajnom postupku nije utvrđeno trajanje postupka, niti je detaljno precizirano na koji način se osigurava implementacija zakonske odredbe o hitnosti stečajnog postupka, imenovanja stečajnih upravnika nisu zasnovana na unaprijed utvrđenim kriterijumima, niti su u potpunosti osigurane pretpostavke za kvalitetan nadzor nad njihovim radom.

Revizori ističu da regulatorni okvir za stečajni postupak u proteklom periodu nije unaprijeđen, iako je prema opredjeljenjima u strateškim i reformskim dokumentima to trebalo učiniti prije nekoliko godina.

“Nije izvršena sveobuhvatna analiza u oblasti stečaja kako bi se osigurale kvalitetne ulazne informacije neophodne za izradu prijedloga zakonskih propisa zasnovanih na činjenicama i dokazima”, stoji u izvještaju revizora.

Revizori ističu da je, posmatrajući stečajni postupak iz perspektive povjerilaca, konstatovano da značajan broj povjerilaca kroz stečajni postupak ne uspijeva namiriti svoja potraživanja, budući da polovina podnesenih prijedloga nije rezultirala otvaranjem stečajnog postupka.

“U slučajevima kada se stečajni postupci otvore, nije osigurano njihovo provođenje u propisanim ‘optimalnim’ rokovima. Postoje stečajni postupci koji nisu okončani ni nakon 20 godina od njihovog pokretanja. Gotovo svaki drugi stečajni predmet riješen je sa prekoračenjem utvrđenog ‘optimalnog’ roka. Za namirenje povjerilaca u predmetima u kojima je vršena dioba stečajne mase u prosjeku je bilo potrebno oko pet godina. Starosna struktura otvorenih stečajnih predmeta ukazuje na to da je značajan broj predmetnih subjekata u stečajnoj proceduri duže od dvije godine, te da je već došlo do prekoračenja najdužih ‘optimalnih’ rokova”, stoji u izvještaju revizora.

Revizori ukazuju i da je iz perspektive stečajnih dužnika nastavak poslovanja privrednih subjekata nakon stečaja gotovo izuzetak, s obzirom na to da se stečajni dužnici nakon okončanja stečajnog postupka najčešće brišu iz registra privrednih subjekata, bez obzira na to da li su i u kojoj mjeri namirena potraživanja povjerilaca.

Prema dostupnim podacima, stečajni postupci u BiH ne pokreću se blagovremeno, a kad se pokrenu, u prosjeku traju 3,3 godine, što je značajno iznad evropskog prosjeka od 2,3 godine. Stečajni postupci u BiH su duži nego i u zemljama okruženja, gdje u Crnoj Gori traju 1,4 godine, u Srbiji dvije, a u Hrvatskoj 3,1 godinu.

Neučinkoviti stečaji opterećuju sudove i cjelokupno društvo i rezultiraju značajnim ekonomskim posljedicama, što se u konačnici negativno odražava i na cjelokupan poslovni ambijent.

Pored svega toga, kako ističu revizori, nerijetko se dešava da se imovina dužnika u toku dugotrajnih stečajnih postupaka višestruko umanji, usljed čega potraživanja povjerilaca ostanu nenamirena.

Stečajni upravnici potvrđuju da je veliki problem dužina trajanja sudskog postupka, te da bi problem donekle bio riješen kada bi se brže raspisivali javni pozivi.

Zijad Fazlagić, stečajni upravnik “Hidrogradnje” i predsjednik Udruženja stečajnih upravnika FBiH, za “Nezavisne” kaže da je najveći problem u stečajnom postupku dužina parnica na sudu.

“U zakonu piše da prioritet u parnicama imaju stečajni postupci, a u praksi to nije tako i to je najveći problem, jer vi sad ako imate parnicu ona u prvostepenom i drugostepenom postupku traje najmanje pet godina, neke i do deset godina”, kazao je Fazlagić, te dodao da je problem i status stečajne mase, da li je konkurentna ili nije i kakvo je tržište nekretnina.

Osman Abadžić, stečajni upravnik “Portalarta” d.o.o Živinice, za “Nezavisne” ističe da bi se stečajni postupak ubrzao kada bi se javni pozivi na vrijeme i što prije raspisivali, te da je najveći problem što u dugom procesu propadaju imovina i materijali.

Ismet Osmanović (SDA), poslanik u Predstavničkom domu FBiH, za “Nezavisne” ističe da je zakon dobar i kvalitetan, međutim da je problem dužina trajanja stečajnih postupaka, ali i to što su neki stečajni upravnici namještali nekima prodaju.

“Dosadašnja praksa pokazala je niz nedostataka u primjeni zakona o stečaju. Ta problematika zahtijeva maksimalan i stručan angažman ljudi koji vode stečajni postupak. Tu je napravljeno i jako puno nezakonitosti”, kazao je Osmanović.

Tvrdi da stečajne upravnike ne mogu pritiskati rokovima jer bi onda bilo više nezakonitosti.

(RTV Slon/Nezavisne novine)