Aktivnosti Republike Srpske su razlog za brigu, rekao je Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt u redovnom izvještaju koji je u srijedu predstavio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, no dodao je da „mi nećemo mirno sjediti i gledati kao se rastače 26 godina mira, stabilnosti i napretka u BiH“.
Dvije i po decenije nakon okončanja sukoba u zemlji građani strahuju od povratka nasilja, a strahovi su dodatno potaknuti u jeku ruske invazije na Ukrajinu.
Schmidt, koji je pred Vijećem sigurnosti UN-a predstavio političku situaciju u zemlji u proteklih šest mjeseci, rekao je da najveća politička stranka u Republici Srpskoj [SNSD] zagovora mirnu disoluciju, uprkos tome da se izmjene ustava ne mogu raditi unilateralno, i da dva entiteta u BiH postoje samo u skladu sa ustavom.
„Oni su ustavni dio, ali nemaju pravo na otcjepljenje. Najava vlasti Republike Srpske podrivaju Ustavni poredak BiH“, rekao je Schmidt, pozivajući međunarodnu zajednicu da se suprotstavi takvim politikama.
On je rekao da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zaključke kojima daju instrukcije entitetskoj Vladi da se puvuće iz nekoliko sporazuma na državnom nivou, uključujući odbranu, pravosuđa i indirektne poreze.
Ukoliko se to desi, u najmanju ruku to bi značilo da se Republika Srpska povlači iz Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, rekao je Schmidt. Uz to, potencijalno može doći do formiranja njihove vojske“, rekao je Schmidt, dodajući da se ova pokušaj „može zaustaviti uz pomoć međunarodne zajednice“.
„Dužnost međunarodne zajednice je očuvati prava svih konstitutivnih naroda i drugih“.
Sankcije ako nema dijaloga
Schmidt je rekao da dijalog uvijek prva opcija, ali da međunarodna zajednica može djelovati i na drugačiji način, navodeći njegove posljednje poteze kojima je stavio van snage zakon kojim je RS planirala preuzeti vlasništvo nad državnom imovinom, spomenuo je sankcije [SAD-a i Velike Britanije] za neke političare u zemlji, kao i povlačenje stranih investicija.
Visoko predstavnik je istakao da stanje u RS-u ne umanjuje stanje u drugom entitetu, Federaciji BiH, gdje stranke nisu imenovale novi federalnu vladu nakon izbora 2018. godine, dok su izostala i druga imenovanja, poput imenovanja sudija federalnog suda.
Pregovori oko izmjena izbornog zakona između najveće bošnjačke i hrvatske strane SDA i HDZ-a također nije postignut, „uprkos naporima u kojima su uključeni EU i SAD“.
Schmidt je naveo i neke pozitivne primjere, poput Distikta Brčko, gdje se planira podići spomenik svim žrtvama rata bez obzira na etničku pripadnost.
(RTV Slon/Al Jazeera Balkans)
