26.7 C
Tuzla
12.08.2022.

Šljive na čekanju: Kamioni po nekoliko dana na granici, roba gubi na kvaliteti, a nadležni šute

Poljoprivrednici iz naše zemlje koji svoje proizvode izvoze u Evropsku uniju, i ove godine suočavaju se sa problematikom višednevnog čekanja na granici BiH i Hrvatske.

Esad Hećimović iz Gradačca jedan je od izvoznika šljive na područje Evropske unije. U prošloj godini je izvezao više od 600 tona ovog voća, a nada se da će ove godine to biti više. Izvozi u Italiju, Sloveniju, Austriju i Njemačku. Međutim, i ranije, a i sada ima problema s ulaskom kamiona s ovom robom u Evropsku uniju.

”Taj kamion što je meni zaglavio, on je trebao jučer biti na istovaru u 2 ujutro. Ja ću za to morati platiti penale 1.800 eura, zato što je ta šljiva prodata i trebala da ide dalje, prevoz naručen gore, i on kad naruči prevoz ako nije došla roba, on plaća prevoz, bez obzira što su kamioni prazni. Evropski sistem je drugačiji nego naš”, kaže Esad.

I drugi izvoznici šljive, ali i kornišona iz naše zemlje suočavaju se s ovim problemom.

”Na graničnom prelazu mi imamo problem s bh. strane, skoro 80 posto vremena troše čekajući utovar svježe robe, šljive i krastavca dok dođu na red. Zašto? Zato što nemamo specijaliziran terminal za hladnjačare, nemamo zelenu traku kojom se kreću te hladnjače, već stoje sa svim ostalim koji žele preći granicu. Kada dođu u Hrvatsku već je kasno, poslije 15 sati, oni rade do 16 sati, pa se čeka sutra”, kazao je za RTV Slon Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju KPK Tuzla.

Dodatan problem je što fitosanitarne inspekcije BiH i Hrvatske ne rade vikendom.

”Mi smo prošle godine tražili produženje radnog vremena, uvijek smo dobijali odgovor, na strani Hrvatske bit će fleksibilni i produžavat će radno vrijeme po potrebi, međutim ponovo sa naše strane nije bilo te fleksibilnosti da se kaže da prioritet imaju hladnjače koje voze svježu robu”, istakao je Selimović.

Vanjskotrgovinska komora BiH zajedno sa privrednim komorama u ovoj sedmici uputila je zahtjev i apel nadležnim institucijama da se što prije pristupi rješavanju i iznalaženju adekvatnih rješenja dugog zadržavanja kamiona na graničnim prelazima.

Zahtjevi prema nadležnim organima:

-Traži se HITAN sastanak sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, predstavnicima nadležnih ministarstava i institucija na nivou BiH, predstavnicima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, granične policije, predstavnicima entiteskih vlada (inspektorati) i nadležnim instiutucijama entiteta,

-Traži se od Ministarstva sigurnosti BiH da iznađe model sa Graničnom policijom kako bi se na izlazu iz BiH na graničnim prelazima hladnjače, tj. transport lako kvarljive robe prioritizirao na način da pod policijskom pratnjom takvi prevoznici budu pod prioritetom propraćeni do carinskih službi,

– Traži se od Uprave za indirektno oporezivanje BiH da angažuje maksimalno sve svoje ljudske i tehničke kapacitete kako bi se u što kraćem, promptnijem roku završile carinske procedure prilikom izlaska iz BiH (npr. usklađivanje smjena na graničnim prelazima),

-Traži se od nadležnih inspekcijskih organa da se pod hitno omogući prioritetatan prolaz lakokvarljivih, sezonskih roba (voće i povrće)i na graničnom prelazu Gradiška, odnosno da se pod hitno produži radno vrijeme fitosanitarnih inspektora i da se usklade sa radnim vremenom Uprave za indirektno oporezovanje BiH – carinama,

-Traži se od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da što prije ponove urgenciju prema Inspektoratu Republike Hrvatske, u vezi sa održavanjem zajedničkog sastanka, a u vezi produženja radnog vremena fitosanitarnih inspektora Republike Hrvatske i uvođenja rada subotom u sezoni.

Za sada su dobili jedan odgovor.

”Jedino smo dobili pismeni odgovor UIO BiH u kome su tako lijepo napisali kao da sve funkcioniše, pomislio sam da je to u drugoj državi, da nije u BiH”, ističe Selimović.

Izvoznici podržavaju ove zahtjeve komora, te nude prosto rješenje za ovu problematiku.

”Na hrvatskoj ili našoj strani, mogu se vozila koja imaju voće, šljivu i robu koja ne može stojati, nek milicija provede, po dva – tri kamiona da provede. To je sad izmiješano i drvo i keksovi i voće i povrće is ve, nek milicija uzme po tri-četiri šlepera i provede da uradi fito i da pušta, a ne da on čeka, onaj vuče drvo, da on mora čekati kad će uraditi fito za drvo”, kaže Hećimović.

Izvoz sezonskog, svježeg voća i lako kvarljive robe vrši se samo na dva granična prelaza u BiH, pa je to dodatni problem. Izvoz ove robe iz BiH u Evropsku uniju kontinuirano raste. U prošloj godini izvezeno je skoro 23 hiljade tona robe vrijednosti 42,7 miliona KM. Ove godine je samo iz Sjeveroistočne Bosne i Unsko-sanskog kantona planiran izvoz 5 hiljada tona kornišona, te osam hiljada tona šljive iz Tuzlanskog kantona.

POSLJEDNJE DODANO