Šta poslodavci mogu očekivati od ”Korona zakona”?!

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO 

Prije mjesec dana sam ostala bez posla i eto… uzela sam sve moguće papire. U jednu ruku ja sam očekivala da ćemo ostati bez posla pošto je jedan broj radnih kolega ostao, pa sam i ja to isto očekivala… ja se nadam da neće dugo trajati ovo i da ćemo se vratiti na radna mjesta…” priča jedna od radnica koja je otpuštena tokom pandemije korona virusa.

Ovakvu priču nam može ispričati više od 20 hiljada ljudi u Federaciji! Toliko je osoba ostalo bez posla tokom pandemije korona virusa. Bez pravovremenih mjera broj nezaposlenih bi, upozoravaju ekonomski analitičari, do kraja godine mogao premašiti čak 90 hiljada. A o mjerama misle i u Vladi Federaciji pa, njih ukupno deset, predviđa Prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica koji je Vlada uputila u parlamentarnu proceduru.

10 mjera za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica koje predviđa Prijedlog Zakona:
  1. Subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja
  2. Obustavu obračuna i plaćanje zatezne kamate na javne prihode
  3. Ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dobit
  4. Ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
  5. Prekidanje svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće
  6. Prekidanje obračuna zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko-povjerilačkim odnosima počevši od 1.3.2020. do isteka 30-tog dana od dana prestanka stanja nesreće
  7. Prekidanje prinudne naplate
  8. Održavanje stabilnosti pojedinih isplata
  9. Odgoda primjene propisa
  10. Uspostava Garancijskog fonda

Vlada će, ukoliko Zakon bude usvojen, za svakog zaposlenog uplatiti doprinose u iznosu od 245 KM, a za ostvarivanje ovog prava potrebno je da poslodavci do desetog maja podnesu zahtjev Poreznoj upravi.

”Redovno prati mjere u svom kantonu i općini svi već rade rebalanse budžeta i pripremaju programe podrške, a bit će i dodatnih sredstava iz MMF-a i prenamjene fondova” – poručuju iz Vlade FBiH.

Tako pitanje neto plate ostaje i dalje otvoreno, dok su odgovor iz Vlade FBiH dobile tek izvozno orijentisane firme. ”Da im stvorimo pretpostavke da oni uz svoj inicijatu ostvare benefite na bolji način. Tu prije svega mislim na Garantni fond koji treba da u startu obezbijedi nekih 500 miliona KM..” rekao je Amir Zukić, federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta.

Cilj uspostavljanja garancijskog fonda je zadržati likvidnost malih i srednjih preduzeća. Također, Vlada najavljuje i priliv dodatnih sredstava koja će biti uplaćena kantonima kroz prenamjenu sredstava.

“Prije svega  mislim na sredstva za javna skloništa, sredstva i naknade za pretvorbu poljoprivrednog zemljišta, civilnu zaštitu. U ovom procesu posebno se mora voditi računa o privrednicima kojima je zabranjen i onemogućen rad. Njima se treba omogućiti ukidanje parafiskalnih nameta i drugih naknada,” objašnjava Fadil Novalić, premijer FBiH.

Da li će institucije blagovremeno reagovati?

Prijedlog Zakona podržalo je i Udruženje poslodavaca FBiH, ali poslodavci imaju i određene zamjerke na sam Zakon.

”Jedna je da se dorade kriteriji za računanje pada prometa, šta je to osnovica, po kojem će se računati?! Dakle u zakonu sada stoji da je to prosjek januara i februara. Mi mislimo da treba dodati još dva kriterija a to je određeni mjesec u prošloj godini u poređenju s mjesecom u ovoj godini, za firme koje imaju sezonski karakter poslovanja i za firme koje eventualno posluju po projektom principu. Dakle da bude prosjek prošle godine u odnosu na posmatrani mjesec u ovoj godini,” poručio je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Iz Vlade Federaciju naglašavaju da Zakon garantuje stabilnost svih isplata iz budžeta, prvenstveno penzija, boračkih, socijalnih i drugih naknada. No, dok je Zakon u proceduri ekonomski analitičari u publikaciji ”COVID 19-ekonomske posljedice za BiH, mjere i rješenja” upozoravaju da će u najboljem scenariju koji predviđa interventnu pomoć i paket ekonomskih mjera od minimalno dvije milijarde maraka za firme i radnike, te poreske olakšice, pad BDP biti oko 3,8%, a tada bi 33 hiljade ljudi ostalo bez posla, za razliku od drugih scenarija gdje se bez pomoći države predviđa da će više od 90 hiljada ljudi biti otpušteno. Također, preporučuju i rebalans budžeta kantona, te smanjenje dnevnica za zaposlenike u javnom sektoru.

Od mjera i angažmana institucija sada zavisi u kojem će smjeru ići ekonomija BiH, poručuju analitičari, jer bi neblagovremene mjere mogle dovesti do neviđenog finansijskog posrnuća i urušavanja cijelog sistema.