Sutkinja Korner u BiH procjenjuje provode li se preporuke za procesuiranje ratnih zločina

     

Sutkinja Joanna Korner, koja je 2016. godine sačinila izvještaj s preporukama za unapređenje procesuiranja ratnih zločina, ponovo je stigla u BiH, kako bi provjerila provođenje ranijih preporuka, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Misije OSCE-a.

Korner je u posjetu došla nakon što je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) na sjednici krajem 2019. godine podržalo molbu Misije OSCE-a u BiH da sutkinja Korner ponovo analizira procesuiranje ratnih zločina na državnom nivou.

“Svrha posjete sutkinje Joanne Korner je procjena provođenja preporuka datih u njenom ranijem izvještaju o procesuiranju ratnih zločina na državnom nivou u Bosni i Hercegovini, objavljenom u junu 2016. godine”, potvrdili su iz Misije OSCE-a za BIRN BiH.

U tom izvještaju je Korner dala niz preporuka Državnom tužilaštvu kako da poboljša rad na predmetima ratnih zločina, među kojima su pregled i kontrola optužnica koju rade tužioci Tužilaštva BiH i prestanak prakse podizanja optužnica u cilju “ispunjenja norme”. Korner je upozorila na pojavu cjepkanja složenih istraga u više manjih optužnica kako bi se norma vještački povećavala.

Korner je tada navela da Tužilaštvo BiH svoju pažnju treba usmjeriti na osumnjičene koji su imali zapovjedne odgovornosti, odnosno na one osobe koje su naredile izvršenje zločina.

“U cilju smanjenja broja preostalih predmeta, preporučuje se da Tužilaštvo BiH i sudije izvrše potpuni pregled predmeta u kojima još nije započeo postupak, kako bi utvrdili da li neki od njih zadovoljava kriterije za ustupanje sudovima entiteta”, navela je Korner u svojoj analizi.

U protekle dvije godine Tužilaštvo BiH je godišnje imalo manje optužnica od broja tužilaca za ratne zločine, dok je posljednjeg dana u 2019. godini podignuta jedina optužnica za genocid u Srebrenici.

Prema izvještaju Korner, kada istraga ukaže na činjenicu da osumnjičeni ne zadovoljava kriterije vođenja postupka protiv njega pred Sudom BiH, Tužilaštvo BiH bi trebalo ustupiti istragu tužilaštvima entiteta.

“Trebalo bi prestati s praksom podizanja optužnica protiv osumnjičenih u cilju ispunjenja norme, ostvarenja povoljnih statističkih pokazatelja ili usljed pritiska medija ili grupa žrtava. Ne bi trebalo trošiti dragocjeno vrijeme i resurse na nastojanje utvrđivanja identiteta ‘nepoznatih’, nisko rangiranih počinilaca koji su povezani sa istragom protiv visoko rangiranog osumnjičenog. Naglasak bi trebao biti na kvalitetu, a ne na kvantitetu”, stoji u izvještaju.

BIRN BiH je pisao da su tri od devet optužnica Tužilaštva BiH podignutih do početka oktobra 2019. godine, prije potvrđivanja, prebačene entitetskim sudovima.

Advokatica Vasvija Vidović smatra da je Tužilaštvo djelimično ispoštovalo preporuke. Ona je mišljenja kako savjeti i smjernice koje je Korner dala u pogledu istraga nisu poštovane i posebno je navela veliku zamjerku iz izvještaja o radu Državnog suda i tužilaštva kod neurednog objelodanjivanja dokumenata, što, prema njenim riječima, može imati značajnog odraza na kasnije faze postupka.

“To neobjelodanjivanje nije samo stvar Odbrane i prava okrivljenog, nego i efikasnosti postupka ukoliko se dođe u kasnijoj fazi do saznanja da je Tužilaštvo ili Sud bio u posjedu nekih informacija ili dokaza, onda može doći do uvažavanja žalbe po osnovu povrede osnovnih ljudskih prava. Njen je izvještaj u tom dijelu bio vrlo oštar, a ni Sud ni Tužilaštvo nisu ispitivali svoj rad i nastavili su s tom praksom”, rekla je Vidović.

Prema njenim riječima, nije bilo pomaka u kontroli optužnica, jer je vidiljivo da Tužilaštvo odstupa od činjeničnih i pravnih stavova za određene događaje koje je zauzeo Haški tribunal.

Kao primjer u kome su ispoštovane preporuke, Vidović je navela da je Tužilaštvo “prestalo sa stvaranjem vještačkog broja optužnica razdvajanjem jednog događaja na više postupaka”.

Korner je također ranije navela da u Tužilaštvu BiH nema sistema mentorstva prema kojem bi iskusnije kolege pomagale novim, kao i da se ne rade istrage po timovima, koji bi pokrivali određenu geografsku teritoriju, što bi povećalo ekspertizu tužilaca.

U nedavnom intervjuu za BIRN BiH glavna državna tužiteljica Gordana Tadić je kazala da je ova preporuka ispoštovana i da se u predmetima ratnih zločina počelo ponovo raditi u regionalnim timovima.

Tadić je na mjesto glavne tužiteljice – prvo kao vršiteljica dužnosti, a zatim i službeno početkom 2019. godine – došla nakon što je smijenjen Goran Salihović. Do smjene je došlo ubrzo nakon izvještaja sutkinje Korner.

“Ja nisam zabrinuta, ja sam jako zadovoljna što će doći sutkinja Korner, jer, kao što sam vam rekla, ja sam u to doba bila rukovoditeljica odjela i provela sam dosta vremena s njom”, kazala je u ranijem intervjuu Tadić.

U nedavno objavljenom izvještaju stručnjaka za Evropsku komisiju o radu pravosudnih institucija u BiH se navodi da 25 godina nakon završetka rata pravda za žrtve ostaje nepotpuna i iako BiH ima bolji rezultat u rješavanju ratnih zločina u odnosu na neke zemlje regiona, ona se ipak suočava s brojnim odlaganjima, pogotovo s onim koji se tiču najsloženijih predmeta.

Potreban je novi podsticaj, prema izvještaju, kako bi se osiguralo da protok vremena ne dovede do nekažnjavanja počinitelja.