Sve više lažnih vijesti: Da li su se novi mediji sveli na ”globalnu mahalu”?

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO

U posljednje dvije decenije pojavljuje se sve veći broj medija, posebno onih on-line koji tvrde da su u službi informiranja javnosti i javnog interesa, no upravo ta vrsta medija napravila je silovit disbalans u poštivanju profesionalnih principa novinarstava i novinarske etike.

Stručnjaci u ovoj oblasti koji se svakodnevno susreću sa žalbama na izvještavanje medija, napominju da je novinarska etika u bh. medijima, nažalost, na niskom nivou i konstantno ide u pogrešnom pravcu, a kao jedan od ključnih uzroka za to vide u enormno velikom broju portala.

Nemali broj je onih koji ne zadovoljavaju osnovne postulate profesije, a zabrinjava i činjenica da nisu dostupne ni osnovne informacije o njima kao što su ko je vlasnik medija i ko su odgovorne osobe (direktor, urednik), nemoguće je pronaći adresu redakcije, e-mail ili bilo kakav drugi podatak o tome koga kontaktirati u slučaju kršenja novinarske etike, korištenja govora mržnje ili plasiranja lažnih vijesti.

Dozvoljavajući mogućnost ostavljanja komentara ispod tekstova, ovakvi mediji stvorili su internetsku platformu gdje svako može napisati bilo šta i za to ne odgovarati jer, iako je govor mržnje (prijetnje i huškanje) krivično djelo, za šta su nadležni policija i sudski organi, premalo je presuda koje bi ilustrirale adekvatnu implementaciju krivičnog zakonodavstva u Bosni Hercegovini.

Svakodnevno svjedočimo sve brutalnijim komentarima u online sferi, a pokazao je to i monitoring Vijeća za štampu i on-line medije u BiH urađen prošle godine u okviru drugog ciklusa kampanje „STOP! Govor mržnje“, i rezultati su porazni.

Prvi put kampanja je urađena 2014. godine kada je izvršen monitoring 42 portala gdje je zabilježeno više od 1.442 komentara s govorom mržnje, prošle godine analizirano je sedam portala sa zabilježenih više od 2.544 takvih komentara.

Direktorica programa Vijeća za štampu i on-line medije u BiH Ljiljana Zurovac kaže da je to nesrazmjerno povećanje, ali zabrinjava i činjenica da su komentari sve stravičniji i brutalniji, obiluju prijetnjama prema ženama (novinarkama, sutkinjama, tužiteljicama), ali i migrantima.

Vijeće za štampu samoregulacijsko je tijelo koje ne može kažnjavati printani ili online medij, jer samoregulacija medija ne podrazumieva kaznu već svjesnost o profesionalnoj etici i ispravci greške.  Kažnjavanje se provodi po nalogu tužilaštva. Vijeće prijavljuje tužilaštvu i policiji takve komentare i osobe koje ih postavljaju, ali potom izostaje daljnja reakcija.

– Tu dolazimo do problema koliko organi koji uređuju ovu oblast još uvijek ne shvataju ozbiljno ovaj problem. Bojim se da još ni izbliza nisu shvatili kakvu opasnost čini širenje govora mržnje u medijima. Policija ne može uraditi ništa bez naloga tužilaštva, tako dolazimo u začarani krug – pojasnila je Zurovac.

Zašto se ne kažnjava govor mržnje?

Upozorila je i na činjenicu da su neki mediji prebacili komentare na Facebook te, što je još stravičnije, osobe pod punim imenom i prezimenom pišu prijetnje i komentare koji obiluju govorom mržnje.

Dakle, nema straha jer nema sankcija. Kada bismo imali nekoliko „dobrih“ presuda protiv osoba koje postavljaju govor mržnje itekako bi razmislili oni koji taj govor mržnje postavljaju, a ovako, na snazi je totalna anarhija – mišljenja je Zurovac.

Predstavnici Vijeća za štampu i on-line medije kontinuirano kontaktiraju uredništvo i traže uklanjanje takvih komentara, ali i trajno ili privremeno ‘banovanje’ osobe koja ih je postavila, ovisno o težini postavljenih komentara.

– S nekim urednicima to ide lako, a s nekima teže jer imamo urednike koji i dalje misle da zarad klikova i male zarade vrijedi zadržavati brutalne i stravične komentare na portalima – stava je Zurovac.

S ciljem upoznavanja predstavnika bh. pravosuđa s evropskim praksama o načinima kako se nositi s ovim izazovima, Vijeće za štampu i on-line medije u BiH organiziralo je niz radionica za predstavnike pravosuđa i policije, na kojima su stručnjaci Evropskog suda za ljudska prava govorili o slučajevima procesuiranja govora mržnje u medijima, iz njihove prakse.

Iako je važno napomenuti da ovaj Sud kada su u pitanju tužbe protiv medija nastoji ići u korist medija i zaštiti slobodu izražavanja, čak i ako se ispostavi da je medij napravio grešku ocjenjuje se da li je to urađeno namjerno ili slučajno, ali kada je govor mržnje u pitanju i kada su komentari anonimnih posjetilaca u pitanju tu nema spora – Evropski sud za ljudska prava kažnjava medij zbog zadržavanja takvih sadržaja na svojoj platformi, što je potvrđeno u desetine slučajeva.

– Pokazali smo tužiteljima i sucima te primjere kada i u kojim slučajevima je izrečena kazna mediju zbog govora mržnje u sadržajima koje su postavili posjetitelji na portalima. U onom času kada neko postavi zao komentar, urednik nije odgovoran, ali je odgovoran ako ga zadržava na portalu – objasnila je Zurovac.

Žalbena komisija Vijeća za štampu i online medije u BiH bilježi povećanje broja žalbi građana, političara, javnih ličnosti i institucija na izvještavanje medija, ali istovremeno je primjetno i povećanje broja osoba koje ne žele uložiti žalbu. Telefonski upozore na pisanje medija ili komentare, ali ne upute i zvaničnu žalbu po kojoj bi Vijeće dalje reagiralo.