28 C
Tuzla
27.05.2022.

Svjetski dan slobode medija: Kako zaštititi istinu u vremenu dezinformacija?

Mediji i “watchdog” organizacije u Bosni i Hercegovini razotkrili su brojne afere koje nikada nisu procesuirane, o čemu svjedoče brojni istraživački radovi postavljeni danas na izložbi u Reporters’ Houseu u Sarajevu. Novinarke i novinari i njihovi istraživački tekstovi, kao i kuće iz kojih dolaze često su izloženi mrzilačkim narativima, rečeno je na panelu “Kako zaštititi istinu u vremenu dezinformacija?”, organizovanom u Sarajevu povodom Dana slobode medija.

Doba dezinformacija i digitalizacije medija doprinijelo je kreiranju izmijenjenog pravila novinarstva prema kojem se informacije prvo objave pa provjeravaju, što ne bi trebao biti slučaj, kazala je Zarfa Hrnjić-Kuduzović, profesorica Univerziteta u Tuzli.

“Ovakav pristup ima dugoročne posljedice na novinarstvo i utječe na novinare koji profesionalno rade”, rekla je Hrnjić-Kuduzović na panelu u organizaciji Balkanske istraživačke mreže BiH (BIRN BiH), Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), magazina Buka i Ambasade Švedske u BiH.

Johanna Strömquist, ambasadorica Švedske u BiH, navela je kako dezinformacije na mnogo načina utječu na medije, napomenuvši kako su trenutne medijske prijetnje smanjenje demokratskog prostora, finansiranje medija, potom dezinformacije. “Ljudi koji ne žele da kažu istinu imaju koristi od dezinformacija”, kazala je Strömquist.

Napadi nakon objavljenog teksta na novinare i novinarke, te medije u kojima rade, česti su primjeri koji se susreću u Bosni i Hercegovini, pri čemu su mrzilački narativi političara postali mainstream, naveo je Denis Džidić, direktor BIRN-a BiH. On je rekao da dezinformacije u BiH često potiču od političara koji su prisutni u tradicionalnim medijima, ali i u javnim emiterima, dodavši kako je to jedan od krucijalnih problema koji se susreću. “Imamo primjere najjačih istraživanja koja ne rezultiraju onime čime bi trebalo da rezultiraju, već polarizacijom koja se svodi na političke ‘bulete’, i to je problem iz kojeg ne možemo izaći”, naveo je Džidić.

Sličnog mišljenja bila je i Leila Bičakčić, direktorica CIN-a, koja je dodala kako politički lideri svjedno distribuiraju informacije koje odgovaraju njihovoj političkoj agendi, a zahvaljujući segmentiranom javnom prostoru, građani se po etničkim osnovama na taj način udaljavaju. “Potrebno je sankcionirati političke lidere za njihove poluistine jer sve ostalo neće imati efekta budući da ćemo rješavati posljedicu, a ne uzrok problema”, smatra ona.

Profesorica Hrnjić-Kuduzović je istaknula kako dezinformacije predstavljaju problem i u drugim državama, i navela da će ljudi danas prije kliknuti na nešto što je bizarno, a to ne ide naruku kvalitetnom novinarstvu, zbog čega mediji spuštaju standarde.

“To je vidljivo u našoj, ali i u drugim državama”, zaključila je ona podsjećajući da se BiH nalazi na 67. mjestu na Svjetskom indeksu medijskih sloboda, prema Izvještaju “Reportera bez granica”.

Prema ovom izvještaju, BiH je pala za devet mjesta u odnosu na prošlu godinu. Aleksandar Trifunović je kazao kako je iskustvo medija koji predstavlja u kontekstu dezinformacija preveliko, podsjetivši kako je prije par godina Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) objavila knjigu u kojoj je magazin* Buka* bio na listi organizacija neprijatelja Republike Srpske. “Mi smo izdavača dobili na sudu, ali publikacija je i dan-danas dostupna”, rekao je Trifunović navodeći kako je BiH plodno tlo za dezinformacije i govor mržnje. Prije panela otvorena je izložba “30 godina razotkrivanja, bez posljedica”, sastavljena od istraživačkih tekstova novinara BIRN-a BiH, CIN-a, Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini (TI BiH), Kapitala, Fokusa i Buke nakon kojih tužilaštva i druge istražne institucije nisu reagirale.

Srđan Tajić iz Transparency Internationala u BiH je kazao da je ovo dobar način da se institucije podsjete na brojne korupcijske afere na koje nije bilo adekvatnog odgovora. “TI BiH je podnosio krivične prijave, na osnovu istraživačkih priča, svojih slučajeva i revizorskih nalaza, ali ili nije bilo reakcije ili je bila farsa”, rekao je Tajić navodeći kako je potreban veći pritisak javnosti nakon spoznaje o aferama. On je naveo i kako se TI BiH zalaže za provođenje vetting procedure u pravosuđu prema kojoj bi se otkrilo porijeklo imovine nosilaca pravosudnih funkcija.

 

POSLJEDNJE DODANO