Među braniteljicama ljudskih prava veliki je broj Romkinja, koje su uključene u promociju i zaštitu svih ljudskih i temeljnih sloboda. One se i danas bore protiv ropstva koje je u porastu, ali i protiv ugovorenih brakova u bosanskohercegovačkom društvu.
Na Međunarodni dan braniteljica ljudskih prava na te probleme ukazali su aktivisti Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” građanima Tuzle.
– Nažalost, vidimo da su ljudi i dalje nezainteresovani za ovakve teme, pogotovo žene, što me mnogo iznenadilo. Većina ih jeste uzela naše promotivne materijale, razgovarala s nama, ali bilo je i dosta onih koji nisu željeli stati i koje ne zanima ta problematika, a itekako je prisutna u BiH – ističe predsjednica Udruženja žena Romkinja ‘Bolja budućnost’ Indira Bajramović.
Naglašava da od svoje borbe neće odustati te da će biti uporni u osvješćivanju javnosti u mijenjanju stavova jer su ljudska prava, posebno prava žena itekako ugrožena.
– Mi u mnogo segmenata još ne možemo ostvariti osnovna ljudska prava, posebno ova ranjiva kategorija žena, djevojaka, djevojčica, ali i ostalog građanstva s ruralnog područja. Mnogi ljudi su ostali uskraćeni za osnovna ljudska prava, zbog neznanja da su na to imali pravo – kaže Indira Bajramović. Dodaje da je važno da građani, kad uoče nasilje ili svjedoče trgovini ljudima, to prijave nadležnim institucijama a ne da zatvaraju oči pred tom pošasti.
Maloljetni brakovi su poseban segment s kojima se još uvijek suočava bosanskohercegovačko društvo, upozorava Denis Mujić, medijator Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“.
– Oni su prisutni i u romskim i u neromskim zajednicama. Nama je važno što je došlo do većeg broja prijavljivanja takvih brakova centrima za socijalni rad i drugim institucijama, jer su ljudi shvatili da to nije nikakva kultura niti tradicija. Zakon je ovdje jasan i štiti osobe od takvih ugovorenih brakova – rekao je Mujić.
Važno je mlade ljude informirati o njihovim osnovnim ljudskim pravima, da bi i sami uvidjeli da neko drugi krši njihova prava prisiljavajući ih na brak. Tako će u okviru 16 dana aktivizma, u srijedu 2. decembra u naselju Kiseljak u Tuzli biti održana radionica s mladima o toj temi.
– Radit ćemo na informisanju da bi ljudi uvidjeli šta je to maloljetnički brak i šta je to trgovina ljudima. Dat ćemo im informacije kako prijaviti takve slučajeve i kako da zaštite sebe. Mogu slobodno reći da je zahvaljujući našem radu na terenu i našoj stalnoj edukaciji došlo do smanjenja broja maloljetničkih brakova. Posebno nam je drago što su ljudi u određenim zajednicama shvatili da je to izravno kršenje ljudskih prava i sami prijavljuju takve slučajeve – dodao je Mujić.
Kako se naglašava u saopćenju za javnost, ‘braniteljice ljudskih prava svakodnevno ukazuju na kršenja ljudskih prava ranjivih kategorija, iako su i one kao braniteljice kao i njihov nevladin sektor često izloženi nasilju trećih lica, prijetnjama, zastrašivanjima, trpe različite oblike javnih i privatnih uvreda, što sve rezultira njihovom ugroženom sigurnošću, kako u javnom, tako i u privatnom životu’.
– Iako imaju ključnu ulogu u zaštiti ljudskih prava i pripadaju rizičnim grupama građana, ne priznaje im se poseban status u zaštiti njihovog integriteta – navodi se.
Tokom 16 dana aktivizma, Udruženje žena Romkinja ‘Bolja budućnost’ svakodnevno će zajedno sa Ženskom romskom mrežom ‘Uspjeh’ širom Bosne i Hercegovine promovirati ljudska prava i boriti se protiv nasilja, modernog ropstva, maloljetničkih brakova i trgovine ljudima.
