Procjenjuje se da godišnje samoubistvo izvrši oko 800.000 ljudi širom svijeta. Samoubistvo je primarni uzrok smrti kod osoba između 15 i 29 godina starosti. U svijetu više od 400 miliona ljudi boluje od neke mentalne bolesti, a daleko veći broj stanovnika ima neki oblik mentalnih poteškoća. Ni BiH nije izuzeta, jer se u našoj zemlji svake godine dogodi čak 500 samoubistava. No, za razliku od razvijenijih zemalja, ovdje pomoć države nerijetko izostaje, a pojedinci kojima je potrebna pomoć, pomažu većinom udruženja i dobrovoljci. Jedno od njih je tuzlanski Feniks, Udruženje za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji koje broji više od 160 članova s područja cijele TK.
”Moramo biti realni da društvo ne ulaže puno u mentalno zdravlje, vrlo malo. Ovo je jedino korisničko udruženje gdje korisnici vode, gdje su profesionalci iz mentalnog zdravlja naši partneri u radu Feniksa I ono što je vrlo bitno napomenuti jeste sve ideje koje realiziramo u projekte potiču od samih korisnika” – rekao je Vahid Đulović, predsjednik Udruženja za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji TK „Feniks“.
A te ideje već 20 godina pretvaraju u projekte, koje su do sada prepoznale mnoge međunarodne organizacije od čijeg novca većinom I preživljava ovo udruženje. Upravo „Feniks“ nastoji primjerima svoje višegodišnje uspješne prakse skrenuti pažnju na mogućnosti oporavka od ličnih kriza i na prilike za suprotstavljanje pritiscima života u modernom dobu, naročito u društvu u kojem se ekstremni stresovi akumuliraju ne samo godinama i decenijama, već se prenose iz generacije u generaciju.
“Pandemija će imati vrlo širok zahvat na najrazličitije slojeve stanovništva….prvenstveno razlike u reagovanju su individualne, od marta skrećemo pažnju na stigmatizaciju, jer s tim tipično imaju iskustva naši korisnici I svi korisnici službi mentalnog zdralja” – rekao je Bojan Šošić, član Stručnog odbora Udruženja „Feniks“.
Stigmatizirajući stavovi koji postoje u javnosti su jedna od najozbiljnijih prepreka da se ljudi kojima je potrebna pomoć za tu pomoć i obrate, možda nekad i da se spriječe najnepovoljniji ishodi koji su i tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja. Pravovremene intervencije I podrška mogu pomoći ljudima da se iz stanja duševnih kriza vrate na put zdravog doprinošenja zajednici, da budu produktivni roditelji, direktori, radnici, ljekari, naučnici… Svjetska zdravstvena organizacija kaže da lokalne zajednicei vlade trebaju ovoga časa uložiti maksimalna sredstva, prvo u primarnu zdrvastvenu zaštitu i dostupnost psihosocijalnih I psiholoških intervencija, zatim u sekundarnu. Prema riječima dr. Avdibegović, uslovi za mentalno oboljele osobe koje su smještene u bolnicama su jako loši.
Suočeni s izazovima koje je na planu mentalnog zdravlja podstakla pandemija COVID-19, stručnjaci iz ove oblasti širom svijeta opredijelili su se da ove godine u prvi plan stave potrebu za većim ulaganjima. Ovim se nastoji preduprijediti eskalacija problema koje će izazvati povećana smrtnost, rizik od obolijevanja, ograničenja u komunikaciji među ljudima, mjere zaštite kao što je privremena izolacija, ali i prolazak kroz tretman ili pak nuđenje tretmana jer iskustva pokazuju da su uvjeti u centrima za liječenje iznimno stresni i za pacijente i za medicinsko osoblje.
