UPFBiH radionica: Šta sve mora sadržavati prekršajni nalog?

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO

Jedna od centralnih tema radionice o pravima i obavezama u postupku  inspekcijskog nadzora koju je organizovalo Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu bilo je pokretanje prekršajnog postupka. Kako je istaknuto Zakon o prekršajima FBiH predviđa pokretanje prekršajnog postupka izdavanjem prekršajnog naloga ili podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka sudu.

Prekršajni nalog se može izdati samo u slučajevima kada odgovarajući zakon ili drugi propis određuje fiksnu novčanu kaznu, kada novčana kazna može biti izračunata korištenjem matematičke formule, ili kada ovlašteni organ odluči izreći minimalnu novčanu kaznu, odnosno, zaštitnu mjeru u najkraćem trajanju ili zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta određenu takvim zakonom ili drugim propisom.

„Ako okrivljeni izvrši više prekršaja u sticaju, tada ovlašteni organ može prekršajnim nalogom izreći jedinstvenu novčanu kaznu primjenom pravila o izricanju kazne u sticaju, a ako je za samo jedan od izvršenih prekršaja predviđena zaštitna mjera, može izreći i tu zaštitnu mjeru u najkraćem predviđenom trajanju. Ovlašteni organ koji je izdao prekršajni nalog može u svako vrijeme ispraviti pogreške u pisanju ili ostale očigledne pogreške po službenoj dužnosti ili na prijedlog strana u postupku, o čemu donosi poseban zaključak o ispravljanju pogreške u nalogu“, istaknula je voditeljica radionice Diana Ružić.

Kako je rečeno prekršajni nalog se izdaje u pisanoj formi i mora sadržavati sljedeće podatke: naziv prekršajnog naloga, naziv ovlaštenog organa koji ga je izdao, ime i svojstvo službene osobe koja ga je izdala, jedinstveni broj određen od ovlaštenog organa, datum izdavanja i datum uručenja što je određeno članom 56. stav (3) Zakona, prekršaj koji je počinio okrivljeni, naziv zakona i član koji određuje prekršaj. U slučajevima gdje je okrivljeni fizičko lice: njegovo ime i prezime, njegova stalna adresa, odnosno adresa iz evidencije prebivališta i boravišta, jedinstveni matični broj, a za strance broj pasoša, država izdavanja pasoša, datum rođenja, kao i mjesto zaposlenja okrivljenog. U slučajevima gdje je okrivljeni pravno lice: njegov naziv i sjedište i jedinstven identifikacijski broj, mjesto, datum i vrijeme kada je prekršaj počinjen, kao i činjenični opis radnji koje određuju pravnu kvalifikaciju prekršaja, utvrđenu sankcija, uključujući novčanu kaznu i/ili zaštitnu mjeru, iznos naknade štete, ukoliko se taj iznos može odrediti prema objektivnim mjerilima i troškovi postupka ukoliko su određeni zakonom u fiksnom iznosu, uputstvo da se novčana kazna, šteta i troškovi trebaju platiti ili da okrivljeni mora zatražiti sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu u roku osam dana od dana uručenja, uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne, štete i troškova i potpis ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa.

Prekršajni nalog sastoji se od originala i najmanje dvije kopije. Original zadržava ovlašteni organ u svojoj evidenciji. Dvije kopije uručuju se okrivljenom. Prekršajni nalog može se uručiti okrivljenom ličnim uručenjem, uručenjem putem pošte ili pričvršćivanjem ili ostavljanjem prekršajnog naloga na sigurnom i vidljivom mjestu na motornom vozilu, ako je prekršaj koji je počinjen vezan uz nepropisno parkiranje motornog vozila.

Kada je prekršajni nalog uručen lično, datum uručenja je datum kada ga je okrivljeni primio.

Kada je prekršajni nalog uručen putem pošte, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana, nakon što ga je ovlašteni organ predao na poštu. Kada je prekršajni nalog ostavljen na motornom vozilu, datum uručenja je datum kada je ostavljen na motornom vozilu, a ovakva odredba važi u Federaciji BiH i Brčko distriktu.

Uručenje putem pošte, kao vid dostave je od strane Ustavnog suda Republike Srpske proglašen neustavnim i te su odredbe u Zakonu o prekršajima Republike Srpske prestale važiti u RS.

Dešava se da subjekt nadzora odbije primiti poštom dostavljeni prekršajni nalog čime misli da može osporiti uredno uručenje prekršajnog naloga. Zakon je u ovom smislu jasan, gdje je utvrđeno da se smatra da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana, nakon što ga je ovlašteni organ predao na poštu. Kad istekne rok koji je određen u prekršajnom nalogu za traženje sudskog odlučivanja, smatrat će se da je okrivljeni prihvatio odgovornost propuštanjem i prekršajni nalog će postati konačan i izvršan.

Okrivljenom koji nema prebivalište u Bosni i Hercegovini, a primi prekršajni nalog može se ponuditi mogućnost plaćanja novčane kazne u najbližoj policijskoj stanici ili u uredu ovlaštenog organa.

Kada primi prekršajni nalog i želi  sudsko odlučivanje, okrivljeni mora zatražiti sudsko odlučivanje tako što će na odgovarajućem mjestu potpisati jednu kopiju prekršajnog naloga i dostaviti je sudu kao što je određeno u prekršajnom nalogu prije isteka roka određenog prekršajnim nalogom i  pojaviti se pred sudom na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres po prekršajnom nalogu, ili, ako datum nije naveden, na dan koji je sud odredio za usmeni pretres.

Na radionici je predstavljen i Priručnik „Prava i obaveze poslodavaca kod vršenja inspekcijskog nadzora“, a do sada su radionice održane u Goraždu, Bihaću, Mostaru, Tuzli, Zenici i Tešnju. Tokom radionica predstavnici privatnih i javnih kompanija su mogli direktno sa stručnjakom iz ove oblasti razmijeniti stavove i iskustva o postupku inspekciijskog nadzora.