Direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović u intervjuu za Poslovne novine kaže kako je pandemija koronavirusa na najbolji način pokazala koliko je bitno za svaku državu, pa tako i za BiH, da ima što jaču farmaceutsku industriju.
Prošla godina bila je izuzetno uspješna za Bosnalijek. Kompanija je ostvarila značajan napredak u brojnim oblastima, povećali su izvoz, otvoreno je niz novih tržišta i nastavljeno je zapošljavanje novih radnika. Sve to, kazao je direktor Uzunović, potvrdilo je poziciju ove kompanije kao lidera na tržištu BiH u brojnim segmentima.
„Naročito smo ponosni na činjenicu da smo prošle godine uspješno okončali investiciju vrijednu 50 miliona KM u novi pogon za proizvodnju polučvrstih i tečnih formi lijekova, koji ima kapacitet od 34 miliona pakovanja. To je jedna od najvećih poslijeratnih investicija u Bosni i Hercegovini. Na ovaj način proizvodni potencijal Bosnalijeka povećan je za čak pet puta. Također, ovaj proizvodni pogon je certificiran prema EU GMP standardima, što znači da ispunjava najstrožije uslove kvalitete i organizacije proizvodnje. Uzimajući sve ovo u obzir izuzetno smo zadovoljni poslovanjem u prošloj godini“, kazao je Uzunović.
Poslovanje na tri kontinenta
Kakva su Vaša očekivanja bila od ove godine, koliko je i na koji način pandemija koronavirusa uticala na poslovanje kompanije?
„Naši planovi za ovu godinu bili su usmjereni najviše ka daljoj ekspanziji poslovanja u svijetu, jer su izvori naših prihoda uglavnom strana tržišta. Bosnalijek je kompanija koja posluje na tri kontinenta i u više od 20 država svijeta. U planovima za ovu godinu primarno smo bili fokusirani na još snažnije pozicioniranje Bosnalijeka na tim tržištima, ali i na otvaranju novih. Međutim, nastupanjem pandemije, koja je uticala na cijeli svijet, a samim tim i na Bosnalijek, naši planovi su morali biti izmijenjeni u pravcu usmjeravanja fokusa na domaće tržište, kako ni u jednom momentu ne bi došlo do ugroženosti snabdijevanja domaćeg tržišta. Smatram da smo za sada uspješno prilagodili svoje poslovanje nastalim uslovima i pružili, prije svega, potpunu sigurnost domaćem tržištu da snabdijevanje ni u jednom momentu neće biti ugroženo, a paralelno smo se prilagodilii tržištima širom svijeta na kojima poslujemo. Naravno, postoje brojne teškoće i problemi sa kojim se suočavamo, ali kontinuirano radimo na njihovom prevazilaženju. Proizvodni proces u Bosnalijeku nije prekidan niti u jednom momentu i naši radnici su sve vrijeme ove krize radili punim kapacitetom. Još početkom marta donijeli smo odluku da je, dok traje ova kriza, naš primarni cilj zadovoljavanje potreba tržišta BiH sa svim našim proizvodima i taj zadatak koji smo sebi postavili smo uspješno realizirali.“
Jeste li imali problema sa nabavkom sirovina, kako ste se snalazili u tom smislu?
„Tokom marta i aprila, kada je došlo do zatvaranja granica širom Evrope, kao i brojni drugi privredni subjekti, suočili smo se velikim izazovima u osiguravanju određenih sirovina. Otežavajuća okolnost je što se dosta repromaterijala koje koristimo ne proizvodi u BiH, niti u zemljama našeg neposrednog okruženja. Ipak, uspjeli smo pronaći alternativne izvore snabdijevanja i uz podršku nadležnih institucija u prvim sedmicama krize prebrodili smo sve probleme i poteškoće. Ono što je posebno važno istaknuti jeste da mi u našem poslovnom procesu od ranije nastojimo osigurati značajne zalihe neophodnih sirovina, kako bismo u slučaju bilo kakvih poremećaja na tržištu, imali dovoljne količine neophodne za proizvodnju u dužem periodu. Zahvaljujući tome, bez obzira na razorne posljedice pandemije u prvim mjesecima krize, proizvodnja u Bosnalijeku ni u jednom trenutku nije bila dovedena u pitanje, pa tako ni snabdijevanje tržišta BiH esencijalnim lijekovima koje proizvodimo. Naravno, pokazalo se u tim danima da je moguće osigurati i dobru saradnju sa nadležnim institucijama u BiH, koje su brzo reagirale u segmentu deblokade koridora snabdijevanja, što je olakšalo poslovanje ne samo Bosnalijeku već i drugim kompanijama.“
Koliko se u proteklom periodu pokazala neophodnost gradnje domaćih brendova?
„Ova situacija koja se desila na najbolji način je pokazala koliko je bitno za svaku državu, pa tako i za Bosnu i Hercegovinu, da ima što jaču i što razvijeniju farmaceutsku industriju, ali i druge industrije i proizvodnje prije svega repromaterijala, što mi u BiH nažalost nemamo. Zahvaljujući kompanijama kao što je Bosnalijek, mi u Bosni i Hercegovini nismo osjetili toliko udar posljedica pandemije kada je došlo do ograničenja i zabrane izvoza raznih proizvoda iz drugih zemalja. Želim vjerovati kako je ovo što se desilo konačno svima u BiH otvorilo oči i potvrdilo značaj postojanja jake domaće proizvodnje u svim oblastima, a naročito u, da tako kažem, strateškim oblastima industrije, a što farmaceutska industrija svakako jeste. Zato je izuzetno važno da mi u BiH imamo kompanije kao što su Bosnalijek, ali i sve druge proizvodne kompanije poput Solane, Klasa, Violete, ali i niza sličnih koje zaslužuju da se spomenu. Očigledno je kako se u potpunosti možemo i moramo pouzdati samo u svoje proizvodne kapacitete, te da ne smijemo zavisiti od uvoza, naročito kada su u pitanju strateški važni proizvodi. Nadam se da smo svi svjesni da se trebamo što je moguće više okrenuti kupovini domaćih proizvoda, ali i da je došlo vrijeme da se kroz konkretne i hrabre odluke institucija u BiH dodatno podstakne jačanje domaće proizvodnje. Izuzetno je važno da svi zajedno, od privrednika, predstavnika vlasti do građana svi zajedno u obimu u kojem možemo učinimo da svaku marku koju možemo sačuvamo u BiH. Da taj novac iskoristimo za domaće proizvode i usluge,te domaće investicije.“
Poslovni sektor očekuje reforme
Koliko je vlast u BiH to prepoznala i kako biste ocijenili njihovu reakciju u toku trajanja pandemije i poslije?
„Očekivano je bilo da se fokus djelovanja, pogotovo u prvom periodu, stavi na zdravstveni segment krize i to je nešto što će sigurno biti prioritet u djelovanju institucija i u budućnosti. Ipak, uporedo s tim, smatram da je potrebno u kontinuitetu raditi i na drugim javnim politikama kojim će se pokušati dati što je moguće bolji odgovor i na ekonomske posljedice ove krize. Mjere koje su do sada usvojene u tom pravcu sigurno su imale određeni pozitivni efekat, ali je jasno i da to nije dovoljno. Kada je u pitanju podrška domaćoj proizvodnji vrijedi izdvojiti odluku o povećanju preferencijalnog tretmana domaćih proizvoda i usluga u iznosu od 30 posto u procesima javnih nabavki. To je, recimo, primjer efikasne mjere usmjerene ka poticanju razvoja domaće privrede. Međutim, potrebno je nastaviti sa daljim normativnim izmjenama, koje će stimulisati i olakšati poslovanje. Godinama poslovni sektor očekuje brojne reforme kojima bi se unaprijedio poslovni ambijent i krajnje je vrijeme da se to desi.“
Zajedno sa brojnim privrednicima ste podnijeli inicijativu da se domaća proizvodnja pozicionira, da dobije bolji tretman, pa nam recite kakva su Vaša očekivanja od ove inicijative?
„Inicijativa pod nazivom ‘Mi to možemo’, koja je razvijena u sklopu BBI banke i na platformi SBF-a, dokument je sa ključnim smjernicama kojima se nastoji dati pozitivan momentum ekonomiji BiH sa naglaskom na stvaranje samoodržive ekonomije. Fokus je stavljen na tri sektora i to prehrambeni, farmaceutski, te na sektor energije. U sklopu ove inicijative predloženo je više od 100 mjera, ponuđena su konkretna rješenja koja bi trebala biti implementirana kako bi ojačali našu ekonomiju. Do sada je ova incijativa prezentirana u direktnim razgovorima predstavnicima različitih nivoa vlasti u BiH i reakcije su više nego pozitivne. Očekujem da što prije dođe do konkretne realizacije onih ključnih prijedloga sadržanih u ovoj incijativi. Svi oni predstavnici privrede i ekonomski stručnjaci koji su učestvovali u izradi ovog dokumenta na raspolaganju su da pomognu, na koji god način bude potrebno, da se ovi prijedlozi dodatno konkretiziraju i usvoje unutar nadležnih institucija.“
Kako se može jačati domaća proizvodnja i stvoriti samoodrživa ekonomija u BiH? Ima li volje za tim?
„Deklarativno volja postoji i dosta je govora o tome u javnom prostoru, ali je krajnje vrijeme da se ta volja pokaže i na konkretnim zakonodavnim aktivnostima, ali i na provođenju onih zakonskih odredbi koje već postoje i koje mogu stimulativno djelovati na privredu. Navest ću vam jedan primjer. U posljednjih pet godina dvije i po milijarde KM sa domaćeg tržišta lijekova otišlo je stranim proizvođačima, od čega je jedna milijarda i 250 miliona KM utrošak različitih državnih fondova iz kojih se nabavljaju lijekovi za esencijalne liste, a koji se uglavnom pune od domaćih proizvođača. Oko 80 posto domaćeg tržišta lijekova drže strane kompanije. Apsurdno je da postojeći zakoni preferiraju kupovinu domaćih proizvoda za esencijalne liste, ali se slabo ili nikako provode, za razliku od svih svjetskih tržišta, uključujući EU, ali i naš region, koji u punom kapacitetu koriste ova rješenja, te preferiraju domaću proizvodnju gdje je god to moguće, a posebno u ovim novim okolnostima.
Recimo, u Kantonu Sarajevo Bosnalijek uplati više poreza, doprinosa i drugih izdvajanja po različitim osnovama godišnje nego što iznosi naš prihod po osnovu esencijalne liste u Kantonu Sarajevo. Zato očekujem da se u BiH maksimalno u praksi primjeni postojeća zakonska regulativa, ali i kreiraju nova normativna rješenja koja će osigurati razvoj domaće farmaceutske industrije, kao i drugih sektora kao najbolji odgovor na posljedice koje je izazvala pandemija. S tim u vezi, u sklopu pomenute inicijative „Mi to možemo“, zagovara se i usvajanje Zakona o poticanju razvoja strateških industrija, stvaranje i uvezivanje lanaca snabdijevanja, čime bi se značajno smanjila zavisnost od uvoza, a time povećala zaposlenost i zadržavanje mladih unutar BiH. Sve su to načini da se podstakne ne samo brže prevazilaženje ekonomske krize, već da se osigura i snažniji razvoj domaće industrije u budućnosti.“
Bosnalijek je godinu započeo dobro, počeli ste izvoziti na njemačko tržište, pa nam recite kakvi su rezultati od tada ostvareni? Imate li u planu neka nova tržišta?
„Tržište Njemačke je najveće tržište lijekova unutar EU i ulazak Bosnalijeka na to tržište kruna je kontinuiranih ulaganja u unapređenje proizvodnje i kvaliteta proizvoda. Ovaj izvoz nastavak je ostvarivanja strateških ciljeva kompanije, među kojima su ključni otvaranje novih tržišta i povećanje obima i vrijednosti izvoza. U posljednjih pet godina izvezli smo više od pola milijarde KM vrijedne proizvode na tri kontinenta i u više od 20 država. Ono što nas posebno raduje jeste što su početne količine koje smo ugovorili za izvoz na ovo tržište značajno povećane, jer su se kupci uvjerili u kvalitet naših proizvoda. Bosnalijek je već godinama fokusiran na otvaranje novih tržišta širom svijeta i to ćemo nastaviti raditi i u narednom periodu. Ovdje ipak želim naglasiti da ćemo nastaviti osiguravati sve potrebne količine naših proizvoda za tržište BiH, kako zdravstenih ustanova tako i građana. To je u ovom trenutku prioritet.“
Kakvi su, generalno, planovi Bosnalijeka za naredni period? Hoće li biti nekih novih proizvoda, investicija…?
„Mi nastavljamo raditi u skladu sa planovima koje smo imali i prije pandemije, uz neophodne prilagodbe uslovima koji se javljaju na tržištu. Što se tiče planova za investiranje u dalji razvoj, oni se nastavljaju planiranom dinamikom. Također, i naši razvojni planovi u kontekstu unapređenja proizvodnih portfolia također nisu promijenjeni. Mi svake godine obogatimo portfolio sa novim molekulama, proizvodima, jer ono što se možda ne zna jeste da smo mi jedna od rijetkih farmaceutskih kompanija u ovom dijelu Evrope koja je zadržala svoj vlastiti razvoj, na što smo posebno ponosni. Naš portfolio obogaćujemo na način da vrlo detaljno ispitujemo tržište i stvarne potrebe, ali i konkurenciju, nakon čega donosimo konkretne odluke, koje su se do sada pokazale kao ispravne. Bosnalijek je kompanija koja je tokom prethodnih pet godina vrlo intenzivno investirala, prije svega u modernizaciju pogona i povećanje kapaciteta, i naravno da će se ta aktivnost nastaviti i dalje. Započeli smo proces rekonstrukcije i modernizacije pogona za proizvodnju čvrstih oralnih formi lijekova, kao i modernizaciju te povećavanje kapaciteta pogona za proizvodnju dezinfekcijskih sredstava, te se nadamo da ćemo ova dva važna projekta završiti tokom iduće godine. Bosnalijek je lider u unapređenju poslovanja i podizanju nivoa izvrsnosti i i želja nam je da taj status u vremenu pred nama, ne samo potvrdimo, već i dodatno ojačamo.“
Izvor: RTV Slon/Poslovne novine
