5.5 C
Tuzla
08.12.2022.

Vijeće ministara BiH – Smanjen ukupni javni dug

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva finansija i trezora o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 30. 6. 2022. godine, u kojoj se navodi da je ukupni javni dug manji za 48,27 miliona KM u odnosu na 31.12.2021. godine.

Prema Informaciji, javni dug u BiH je 30. 6. 2022. godine iznosio 12 milijardi i 808,81 miliona KM, od čega je spoljni dug 9 milijardi i 741,49 miliona KM, a unutrašnji dug  3 milijarde i 67,32 miliona KM, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje sa 51,81%, Republika Srpska sa 47,32%, Distrikt Brčko sa 0,49% i institucije BiH sa 0,38%.

Učešće javnog duga BiHe u bruto društvenom proizvodu (BDP) iznosi 32,35%.

U stanju spoljnog duga BiH najveće učešće imaju Svjetska banka — IDA i IBRD sa 28,03%, Evropska investiciona banka sa 21,90%, Međunarodni monetarni fond sa 9,56%, Evroobveznice RS sa 9,40%, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 7,82%, Pariški klub sa 5,08%, što predstavlja 81,79% ukupnog stanja spoljnog duga.

Servis spoljnog duga BiH u prvoj polovini 2022. godine iznosio je 392,59 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosilo 299,73 miliona KM ili 76,35%, a na kamatu 92,86 miliona KM ili 23,65%.

VM BiH primilo je k znanju Analizu direktnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini za 2020. i 2021. godinu i uporednu analizu BiH i država regiona u izvještajima međunarodnih organizacija, koje potvrđuju blagi rast direktnih stranih investicija u BiH uprkos otežavajućim okonostima uzrokovanim pandemijom Kovida-19 i prvobitnim nepovoljnim prognozama.

Agencija za promociju stranih investicija u BiH (FIPA) ove analize objaviće na službenoj  veb stranici.

Istovremeno, primljena je k znanju i Informacija FIPA-e o direktnim stranim investicijama u BiH i izvještajima međunarodnih organizacija, sa preporukama aktivnosti.

Prema podacima Centralne banke BiH korištenim u ovoj analizi, direktne strane investicije u 2020. godini su iznosile 678,2 miliona KM i veće su za 81,5 miliona KM u odnosu na 2019. godinu, kada su bile najniže u posljednjih pet godina.

Preliminarni podaci Centralne banke BiH podložni reviziji pokazuju da su direktne strane investicije u prvom polugodištu 2021. godine iznosile 766,2 miliona KM i veće su za 66,2% u odnosu na isti period prethodne godine.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje, donijeo je Strateški okvir institucija Bosne i Hercegovine do 2030. godine, s naglaskom na ciljeve koji su usmjereni  na transparentan, efikasan i odgovoran javni sektor i stvaranje društva jednakih mogućnosti.

Na ovaj način želi se unaprijediti  implementacija ciljeva održivog razvoja putem strateških ciljeva institucija Bosne i Hercegovine, koji će predstavljati portfolio usmjeravajućih ciljeva za izradu Srednjoročnog programa rada Savjeta ministara i srednjoročnih i godišnjih planskih dokumenata institucija BiH u skladu s važećom regulativom za srednjoročno i godišnje planiranje.

Usvojena je Informacija Ministarstva spoljnih poslova o visini kontribucije Bosne i Hercegovine u okviru usvojene IDA 20 Rezolucije – dvadeseto punjenje te je dao saglasnost za uplatu 56.564,00 KM.

VM BiH dalo je saglasnost guverneru BiH pri Grupaciji Svjetske banke dr Biseri Turković da potpiše Pismo namjere i uputi ga Sekretarijatu Grupacije Svjetske banke.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, usvojilo je Analizu spoljnotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za period I – VI 2022. godine.

U dokumentu se navodi da je ukupna robna razmjena u prvoj polovini 2022. godine iznosila 22,79 milijardi KM. Vrijednost izvezene robe bila je 9,09 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe 13,7 milijardi KM, što je dovelo do spoljnotrgovinskog deficita od 4,61 milijardu KM.

Glavne karakteristike spoljnotrgovinske robne razmjene za period januar – juni 2022. godine u odnosu na isti period 2021. godine bile su rast ukupne spoljnotrgovinske razmjene BiH (41,5%), rast uvoza (42,5%) i rast izvoza (39,9%), te rast spoljnotrgovinskog deficita (47,8%). U istom periodu pokrivenost uvoza izvozom smanjena je za 1,3% i iznosi 66,3%.

Evropska unija je i dalje glavni spoljnotrgovinski partner BiH i u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 63,1%, dok zemlje potpisnice Sporazuma „CEFTA 2006” učestvuju sa 14,9%, a ostale zemlje sa 22%.

Izvoz u zemlje EU iznosio je 6,71 milijardu KM, što je 39% više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 7,66 milijardi KM, odnosno 31,7% više u odnosu na prvu polovinu 2021. godine.

Od glavnih trgovinskih partnera najveću pokrivenost uvoza izvozom imamo sa Austrijom (163%), Slovenijom (127%), Hrvatskom (106%) NJemačkom (95%), Srbijom (83%) i Italijom (66%).

Bosna i Hercegovina je u prvoj polovini 2022. godine najviše izvozila u Hrvatsku (1,34 milijarde KM), Njemačku (1,34 milijarde KM), Srbiju (1,25 milijardi KM), Italiju (1,07 milijardi KM), Austriju (821 milion KM) i Sloveniju (709 miliona KM), a najviše je uvozila iz Italije (1,62 milijarde KM), Srbije (1,5 milijardi KM), Njemačke (1,41 milijarde KM), Hrvatske (1,27 milijardi KM), Kine (1,06 milijardi KM) i Turske (845 miliona KM).

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za prvo polugodište 2022. godine, koji će Ministarstvo finansija i trezora dostaviti Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH. Izvještaj će biti objavljen na veb stranicama VM BiH i Ministarstva finansija i trezora BiH.

Finansiranje institucija u periodu januar – juni 2022. godine zasnovano je na odlukama o privremenom finansiranju, s obzirom na to da je Zakon o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu donesen 30. 6. 2022. godine.

Ukupni prihodi, finansiranje i primici na raspolaganju institucija BiH u periodu januar – juni 2022. godine iznosili su 500.045.278 KM, od čega su prihodi od indirektnih poreza sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje za finansiranje institucija iznosili 383.953.512 KM.

Ukupno ostvareni rashodi i izdaci budžeta institucija BiH u ovom periodu iznosili su 433.396.331 KM i izvršeni su u manjem iznosu za oko 20,9 miliona KM ili 5% u odnosu na isti period 2021. godine zbog manjeg izvršenja kapitalnih izdataka za višegodišnje projekte i druge namjenske projekte za koja su sredstva prenesena iz prethodnih godina.

Na strani rashoda institucija BiH nastavljeno je sa uštedama na primanjima i materijalnim troškovima i u 2022. godini kako se ne bi ugrozila makroekonomska stabilnost zemlje, te su bruto plate i naknade troškova zaposlenih ostale na istom nivou kao u 2012. godini, izuzev naknade za topli obrok koja je od početka 2020. godine povećana sa 6 na 8 KM.

U prvoj polovini 2022. godini sve dospjele obaveze na osnovu spoljnog državnog duga su izmirene blagovremeno, u ukupnom iznosu od 344,65 miliona KM. Od toga se na otplatu glavnice odnosi 290,04 miliona KM (84,15%), a na otplatu kamata, servisnih i drugih troškova 54,61 miliona KM (15,85%).

VM BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar – juni 2022. godine.

Podaci Agencije za statistiku BiH govore je trend rasta ekonomske aktivnosti iz prošle godine nastavljen i u prvom kvartalu 2022. godine, kada je zabilježena stopa ekonomskog rasta od 5,5%, što je u rangu regionalnog prosjeka zemalja zapadnog Balkana.

U BiH je u prvom polugodištu ove godine registrovano povećanje fizičkog obima industrijske proizvodnje od 4,6%, uz povećanje bh. robnog izvoza u prvom kvartalu za oko 3,5 milijardi KM, što je više od 40% u odnosu na isti period prethodne godine. Međutim, prilikom analize kretanja u okviru spoljnotrgovinske robne razmjene sa svijetom potrebno je u obzir uzeti činjenicu je da je tokom ovog perioda došlo do značajnog rasta cijena.

U maju 2022. godine broj zaposlenih bio je veći za 2,8% u odnosu na isti mjesec prethodne godine i iznosio je oko 844,8 hiljada, a najznačajniji rast bio je u oblasti trgovine i industrije. Početak 2022. godine definitivno su obilježili povećani inflatorni pritisci, odnosno snažan rast cijena prije svega energenata i hrane, kako u svijetu tako i u BiH. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u BiH u junu 2022. godine je iznosila 15,8% u poređenju sa junom 2021. godine, a na šestomjesečnom nivou naznačajniji rast cijena bio je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića i prevoza. S druge strane, jedino smanjenje cijena bilo je u odjeljku odjeće i obuće, gdje su cijene bile niže za 6% u prvom polugodištu ove godine,  što je samo dijelom usporilo rast ukupne inflacije u Bosni i Hercegovini.

RTV Slon/ Fena

POSLJEDNJE DODANO