Kako bi poljoprivrednicima omogućila podršku Vlada TK dopunila je Program novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2022. godini. Dopunom Programa omogućeno je pravnim licima i obrtima koji ispunjavaju propisane uslove, mogućnost ostvarivanja prava na novčanu podršku za proizvodnju voća na kantonalnom nivou.
Konstantan rast cijena goriva i naftnih derivata i ostalih energenata dovele su do poskupljenja koja direktno ili indirektno utiču na poljoprivrednu proizvodnju. Poskupio je repromaterijal ali i mineralna đubriva. Kako bi poljoprivrednim proizvođačima pružili kvalitetniju podršku i kako bi im olakšala, Vlada TK dopunila je Program novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2022. godini.
”Mi smo se opredijelili da predložimo Vladi dopunu programa gdje bi omogućili pravnim licima da ostvare novčanu podršku i znate i sami da imamo poteškoće oko izvoza jabuka, tako da ako bi ostavili bez podrške doveli bi ih u tešku situaciju”, naveo je Samid Šarac, pomoćnik ministra poljoprivrede TK.
Prema informacijama kojima raspolaže kantonalno ministarstvo na Program novčane podrške koji raspisuje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nije dovoljno prijavljenih pravnih lica. Kako pravna lica ne bi ostala uskraćena za novčanu podršku ovom Dopunom Programa omogućeno je pravnim licima i obrtima koji ispunjavaju propisane uvjete, mogućnost ostvarivanja prava na novčanu podršku za proizvodnju voća na kantonalnom nivou.
Kada je riječ o jesenjoj sjetvi za 2022. godinu, izuzev Kladnja, na području svih općina/gradova na području Tuzlanskog kantona u odnosu na prošlogodišnju sjetvu, planirana jesenja sjetva na nešto većim sjetvenim površinama
”Prema ovom planu planirano je da se zasije površina od 7 hiljada i 370 hektara u odnosu na realizaciju jesenje sjetve iz 2021 godine , veće su površine planirane od 1517 hektara. Kao najzračnija kultura koja se sije je pšenica, i sjetvene površine su više za 940 hektara”, istakao je on.
Sjetva povrća je planirana na površini od 538 ha, što je za 68,7 ha više u odnosu na sjetvu prošle godine, a krmnim biljem planirano je zasijati 1.482 ha ili za 189 ha odnosno 14,62%, više u odnosu na prošlogodišnju sjetvu. Povećanje cijena repromaterijala u odnosu na prošlu godinu, kako ističu iz resornog ministarstva moglo bi uticati i na procenat realizacije jesenje sjetve.
”Svjesni smo okolnosti koje otežavaju realizaciju planova kako proljetne tako i jesenje sjetve, došlo je do poskupljenja repromaterijala i mineralnih đubriva, tkao da se za realizaciju ovog plana neplodno će biti obezbjediti 11 miliona 770 hiljada KM”, rekao je Šarac.
