Za realizaciju Strategije protuminskog djelovanja u BiH potrebno 336 miliona KM

     

Za realizaciju zadataka planiranih Strategijom protuminskog djelovanja 2019-2025. treba osigurati 336 miliona KM kako bi Bosna i Hercegovina do 2025. godine bila očišćena od mina, istaknuto je danas na skupu koji je u Sarajevu okupio relevantne predstavnike bh. i međunarodnih organizacija uključenih u proces deminiranja.

Ključni aspekti procesa deminiranja u BiH u fokusu su prezentacije, organizirane u glavnom gradu BiH, a na kojoj su predstavljeni preliminarni rezultati projekta ‘Opća procjena minski sumnjivih područja u BiH’ i zaključci radionice o temi “Definicije indikatora produktivnosti i potrebnih resursa za implementaciju ‘Land Release metode'”, te izradu Srednjoročnog akcionog plana Land Release.

Kako je u pauzi skupa izjavio direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) Saša Obradović, na završnom skupu u sklopu spomenutog projekta bit će predstavljene tri opcije za deminiranje kako bi BiH bila bez mina do 2025. godine.

– Projekat koji je finansiran od Evropske komisije u BiH, a u kojem učestvuju tri partnera – BHMAC, OSBiH i Norveška narodna pomoć, donio je dobre rezultate u lociranju minski sumnjivih područja – kazao je Obradović, istaknuvši kako je prilika da se elaboriraju pokazatelji koliko je još vremena i resursa neophodno da bi se okončao proces deminiranja u BiH.

Podsjetio je kako je projekt propraćen od EUFOR-a kao monitoring organizacije, potcrtavši da je neophodno uključivanje svih nivoa vlasti u BiH kako bi bio postignut pomak u realizaciji strategijom zacrtanih ciljeva.

Odgovarajući na novinarske upite, Obradović je kazao kako su u BiH trenutno, a prema analizi koja je obuhvatila 128 općina i gradova, minski najugroženija područja – Unsko-sanski kanton, te područja Doboja i Maglaja.

U osvrtu na stanje u Kantonu Sarajevo i Istočnom Sarajevu, kazao je kako je aktuelan projekt koji se provodi u saradnji s američkom Vladom, te da je fokus na općinama – Vogošća i Istočna Ilidža.

Kako je Feni kazao direktor Norveške narodne pomoći u BiH Jonas Zachrisson, skup u glavnom gradu BiH prilika je za analizu i primjenu metodologije ‘vraćanja zemljišta u BiH’, te izradu preporuka za bh. nadležne institucije kako djelovati na planu osiguranja resursa neophodnih za efikasan proces protuminskog djelovanja, uključujući i izradu srednjoročnog plana.

Dodao je kako su procjene na tom planu u funkciji efikasnijeg odgovora na rizike koje podrazumjevaju minski sumnjiva područja, te djelotvornijeg organiziranja, uključujući i odgovarajući angažman bh. vladinih tijela i deminerskih organizacija.

Prema ocjeni sudionika skupa, cilj spomentog projekta jeste stvaranje jasnije slike o preostalim sumnjivim područjima u BiH u sklopu čega se vrši analiza postojećih podataka i njihovo ažuriranje, a sve u funkciji boljeg planiranja projekata protuminskog djelovanja.

U fokusu tih procjena su naseljena mjesta, domaćinstva i pojedinci koji su izloženi riziku od mina, kasetne municije i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz ratnog perioda.