10.5 C
Tuzla
29.03.2024.

Zbog sigurnosti u BiH potrebno prepoznati i prevenirati nasilni ekstremizam

Rast desničarskog ektremizma ozbiljan je problem sa kojim se bosanskohercegovačko drutšvo suočava i predstavlja prijetnju za sigurnosti Bosne i Hercegovine. Do kraja 2020. godine Bosna i Hercegovina nije imala jasnu strategiju za borbu protiv terorizma, dok se u Nacrtu Strategije za borbu protiv terorizma u BiH za period 2021. do 2026. godine, desničarki ekstremizam prepoznaje kao nasilni ekstremizam. Nasilni ekstremizam odnosi se na vjerovanja i postupke ljudi koji podržavaju ili koriste ideološki motivisano nasilje radi postizanja radikalnih ideoloških, vjerskih ili političkih stavova. Međutim, nasilni ektremizam može se prevenirati na nekoliko načina

„Ono što je najvažnije jeste stvoriti ambijent tolerancije, ambijent poštivanja ljudskih prava, održivih socio ekonomskih prilika. U tim slučajevima radi se o ciljanim individualnim intervencijama, naravno uz pristanak osobe. I onda kada se počini neko krivično djelo u smislu kada neko ode na strano ratište i kada se vrati i tu postoje programi rehabilitacije i reintegracije” rekla Selma Zeković, šefica programa za prevenciju i borbu protiv terorizma u Misiji OSCE-a u BiH.

Međutim, da bi se radilo na prevenciji nasilnog ekstremizma potrebno ga je prije toga prepoznati.

“Mi živimo u duboko politiziranom društvu, tako da nismo u mogućnosti da prepoznamo da je to stvarni problem. Ono što je bitno jeste da ga je potrebno deinifrati u odnosu na nešto što je uobičajeno i ako u jednom društvu imate govor mržnje u politici, kao nešto uobičajeno onda je vrlo teško građanioma prepoznati šta je tu ekstremno” rekao je Sead Turčalo, profesor Fakuteta političkih nauka na Univerzitetu u Sarajevu.

Da bi se bh društvo uključilo u prevenciju i borbu protiv nasilnog ektremizma, Misija OSCE –a u BiH, organizovala je nekoliko praktičnih vježbi  koje za cilj imaju aktiviranje društvene zajednice u rješavanju ove problematike.

„Uključujući sve vladine agencije za svih nivoa, plus nevladine organizacije ,medije i vjerske zajednice kako bi razgovarali o tome kako prevenirati nasilni ekstremizam kroz aktivnosti koje se dešavaju trenutno ali i kroz ciljane aktivnosti kada vidimo da se došlo do radikalizacije u nasilje“ dodala je Selma Zeković, šefica programa za prevenciju i borbu protiv terorizma u Misiji OSCE-a u BiH.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini  stepen sigurnosti se u mnogome ne razlikuje u odnosu na druge zemlje Evrope. Politički ekremizam nešto je u čemu Bosna i Hercegovina daleko prednjači u odnosu na druge zemlje.

„Zbog konstitucije zemlje i činjenice da se ona konstantno osporava. Mi smo jedno vrijeme zanemarili taj radikalni desničarski ekstremizam, a koji se pokušavamo fokusirati istraživati, kakve ideologije i iza njega stoji i nastojimo da odgovorimo na takvu vrstu izazova“ Sead Turčalo, profesor Fakuteta političkih nauka na Univerzitetu u Sarajevu

U BiH, kako se navodi u Strategij za borbu protiv terorizma, od 2016. godine nijedno krivično djelo nije označeno kao terorizam, ali to ne isključuje mogućnost da BiH ne može biti pogodno tlo za razvijanje terorizma. Bitno je naglasiti da nasilni ektreemizam nije isključivo povezan sa izrazom terorizam nego on može da bude i govor mržnje zasnovan na aspektu drutšvene, etničke, religijske i rodne različitosti.  Da bismo mogli reagovati i smanjiti bilo koju vrstu ekstremizma, naročito onog nasilnog potrebno je društvo osvjestitit, zatim prevenirati, a treći korak i onaj najvažnijii jeste institucionalno reagovati.

 

 

 

Vezane vijesti

TUZLA