15.5 C
Tuzla
19.05.2024.

Bećirović: Država BiH nema potrebu da bilo kome šta otima

Iako nemam namjeru reagirati na svakodnevno oglašavanje predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika dužan sam u pojedinim situacijama, radi domaće i međunarodne javnosti, skrenuti pažnju na elementarne ustavnopravne, historijske i druge činjenice – naveo je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović u svome reagiranju povodom najnovije neutemeljene izjave predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika u kojoj ponovo antidejtonski i antiustavno prijeti riječima „spremni smo da izađemo iz Bosne i Hercegovine ako nam pokušaju oteti imovinu“.

 

Bećirović ističe kako bi Dodik morao naučiti da „Zemlju Bosnu“ u pisanim historijskim izvorima spominju najveći srednjovjekovni vladari još u 10. stoljeću te da od tada do danas, gotovo da nema nijedne historijske mape jugoistočne Evrope a da na njoj nema naše države pod imenom Bosna ili Bosna i Hercegovina.

 

– U avnojevskoj Jugoslaviji ona je bila ravnopravna republika sa Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom, Slovenijom i Makedonijom, a od 1992. je punopravna članica Ujedinjenih nacija. Kontinuitet države Bosne i Hercegovine potvrđen je i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Za razliku od države Bosne i Hercegovine, entiteti kao administrativno-teritorijalne jedinice u državi postoje od novembra 1995. godine. Stavljati u isti rang entitete sa državom Bosnom i Hercegovinom je nemoguće i to mogu raditi samo oni koji ne znaju ili ne uvažavaju pravne činjenice.

 

Država Bosna i Hercegovina i državni organi naše zemlje nemaju potrebu da bilo kome šta otimaju. Ni logički, niti pravno država Bosna i Hercegovina ne može otimati ono što joj pripada prema međunarodnom i domaćem pravu. To je nemoguće učiniti u bilo kojoj državi na svijetu. Bosna i Hercegovina je država, to je zapisano u prvom članu Ustava BiH i nemamo namjeru svakodnevno dokazivati najočiglednije činjenice, ali imamo namjeru pravnim putem braniti državnu imovinu i državu.

 

Nadležni državni organi su dužni da brane državu i državnu imovinu Bosne i Hercegovine i to na legalan način propisan Dejtonskim mirovnim sporazumom, Ustavom BiH, zakonima Bosne i Hercegovine i u skladu s konačnim i obavezujućim presudama Ustavnog suda BiH. Oni političari koji misle da mogu unilateralno rušiti međunarodno i domaće pravo u velikoj su iluziji. Takva politika može imati nesagledivo negativne konsekvence ponajviše za one koji je zastupaju.

 

Država Bosna i Hercegovina posjeduje ne samo vanjski, već i unutrašnji kontinuitet (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine, koji funkcionalno predstavlja državna vlast. Pod pojmom „država“ u Ustavu BiH misli se isključivo na Bosnu i Hercegovinu. Preciznije rečeno, to se odnosi na tri različita elementa: na sveukupnu državu Bosnu i Hercegovinu kao nezavisni, suvereni i međunarodno priznati subjekt, na najviši nivo vlasti u državi (za razliku od entitetskih i nižih nivoa vlasti), te suverenog međunarodnopravnog sljednika (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine.

 

Odlukama Ustavnog suda BiH zauzeti su konačni i obavezujući pravni stavovi: država Bosna i Hercegovina je nasljednik državne imovine (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine, te imovine koja je pripadala bivšoj SFRJ. U opisu državne imovine koju je dao Ustavni sud BiH jasno stoji da državna imovina ne podrazumijeva samo skup nekretnina koje služe javnoj vlasti da može izvršavati svoje nadležnosti. Državna imovina je i „javno dobro“ (morska voda, morsko dno, riječna voda, riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna i prometna mreža, prometna infrastruktura), koje prioritetno služe svim ljudima u državi.

 

Državna imovina reflektira državnost, nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet koji pripadaju isključivo državi Bosni i Hercegovini, a ne entitetima. Državna imovina je fundamentalni element da državna vlast bude suštinski, a ne formalno suverena vlast. Zbog toga je i reguliranje državne imovine njena isključiva nadležnost, zaključio je Bećirović u svome reagiranju.

RTV Slon/Fena

Vezane vijesti

TUZLA