Bosna i Hercegovina je zvanično 121. zemlja koja je ratificirala Kigali amadman Montrealskog protokola o supstancama koje oštećuju ozonski omotač. Nakon što su višegodišnje prethodne radnje omogućile sprovođenje mjera i obaveza Kigali amandmana kroz institucionalni i zakonski okvir, 26.05.2021. je Depozitar UN HQ New York primio instrument o ratifikaciji.
Sprovođenje Montrealskog protokola i njegovih amandmana je značajno doprinijelo ublažavanju klimatskih promjena kroz smanjenje potrošnje brojnih tvari koje oštećuju ozonski omotač, a ta se njegova učinkovitost kroz statističke argumente višestruko potvrdila. Želja za daljim napretkom u zaštiti ozonskog omotača je nastavljena unapređenjem Montrealskog protokola sa petim amandmanom – Kigali amandmanom, koji uključuje mjere kontrole za smanjenje hidrofluorugljika (HFC), uvedenih 1990-ih godina kako bi zamijenili klorfluorugljike (CFC) u hladnjacima, aerosolima, klima uređajima i izolacijskim pjenama.
Cilj amandmana je smanjenje proizvodnje i potrošnje hidrofluorougljovodonika (HFC-a), gasova sa visokim efektom staklene bašte (GHG) jer je povećana upotreba HFC-a kao alternativne supstance zagrijavanje atmosfere postala nova briga.
Krajem 2018. godine UN je objavio izvješće kojim je potvrđeno da ozonski omotač pokazuje znakove trajnog oporavka od šteta uzrokovanih ljudskim aktivnostima te se potpuni oporavak predviđa do 2060. godine. Kigali amandman je omogućio drastično smanjenju proizvodnje i potrošnje hidrofluorugljika (HFC), za koje se ispostavilo da imaju do hiljadu puta snažniji učinak staklenika od ugljikovog dioksida, glavnog stakleničkog plina. Pod pretpostavkom da amandman podrže sve zemlje potpisnice Montrealskog protokola, globalno zagrijavanje bi se ograničilo za 0,5 °C do kraja ovog stoljeća te se tako dodatno zaštitio ozonski omotač.
Usvajanjem Amandmana utvrđuju se obaveze postupnog smanjenja potrošnje HFC supstanci za zemlje potpisnice Montrealskog protokola. Prema Kigali amandmanu zemlje su podijeljene u 4 grupe zemalja sa četiri različite kontrolne mjere. Bosna i Hercegovina u skladu sa Montrealskim protokolom pripada zemljama obuhvaćenim članom 5. Protokola i u obavezi je da uvede kontrolne mjere: 1. Određivanje osnovne potrošnje za period 2020-2022. 2. Zamrzavanje potrošnje na prethodno određeni osnovni nivo potrošnje 2024. 3. Smanjenje potrošnje za 10% do 2029. godine 4. Smanjenje potrošnje za 80% do 2045. godine.
“Zemlje koje pripadaju pod član 5. Protokola obavezuju se da uspostave sistem uvoznih i izvoznih dozvola HFC supstanci, te da izvještavaju o potrošnji, što je Bosna i Hercegovina već ispunila kroz svoje obaveze pristupanju EU, zatim utvrđivanje osnovne potrošnje (period 2020-2022), prvu kontrolnu mjeru zamrzavanja potrošnje na osnovni nivo 2024. godine, te početak smanjenja potrošnje HFC supstanci od 10% 2029. godine. Imajući u vidu da u Bosni i Hercegovini nema proizvođača HFC supstanci ukupna potrošnja je jednaka uvozu HFC supstanci, te će određivanje osnovne potrošnje biti metodološki lako izvodiv zadatak. Ratifikacijom Kigali amandmana Bosna i Hercegovina će kao zemlja obuhvaćena članom 5. Montrealskog protokola imati mogućnost da aplicira za finansijska sredstva za pripremu planova i programa za smanjenje potrošnje HFC supstanci. Kigali amandmanom je dodan novi paragraf Protokolu koji se odnosi na kontrolu trgovine sa zemljama koje nisu članice amandmana, tj. zabranjuje se trgovina HFC-om zemljama koje nisu članice od 2024.godine”, saopćeno je iz VTK.
RTV SLON/Akta.ba
