-1 C
Tuzla
06.02.2023.

Danas Međunarodni dan osoba sa invaliditetom

Međunarodni dan osoba s invaliditetom je globalna kampanja započeta 1956. godine. Povijest Međunarodnog dana osoba s invaliditetom potaknuta je nesrećom 8. kolovoza 1956. godine u rudniku ugljena Bois du Casier u Belgiji, kada su zbog zastarjele oprema i slabe osposobljenosti za rad osoblja u požaru na dubini od 975 metara stradala 262 rudara.

U spomen na taj događaj određeno je obilježavanje Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom. Do 1992. godine, ovaj se dan obilježavao 21. ožujka. Odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda donesenom u listopadu 1992. godine, kao Međunarodni dan osoba s invaliditetom proglašen je 3. decembra.

Svrha obilježavanja dana je, po preporukama Komisije za ljudska prava Ujedninjenih naroda, osvijestiti stanovništvo s ciljem postizanja punog i jednakog uživanja ljudskih prava i sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu.

Definicija

Definiranje invaliditeta je iznimno raznoliko. Dok neka zdravstvena stanja povezana s invaliditetom rezultiraju lošim zdravljem i opsežnim zdravstvenim potrebama, druga nisu takve prirode.

Invaliditet je svako stanje koje osobi otežava obavljanje određenih aktivnosti ili učinkovitu interakciju sa svijetom oko sebe. Ta stanja ili oštećenja mogu biti kognitivna, razvojna, intelektualna, mentalna, fizička, osjetilna ili kombinacija više čimbenika. Oštećenja koja uzrokuju invaliditet mogu biti prisutna od rođenja ili se mogu steći tijekom života osobe. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom definira invalidnost kao dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u interakciji s raznim preprekama mogu ometati puno i učinkovito sudjelovanje [osobe] u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Sve osobe s invaliditetom imaju iste opće zdravstvene potrebe kao i svi ostali ljudi, te stoga trebaju imati pristup redovnim zdravstvenim uslugama.

Rasprostranjenost (globalno) i ključne činjenice

U svijetu živi po procjenama UN Populacijskog odjeljenja sredinom 2021. oko 7,8 milijardi ljudi i stanovništvo je sve starije. Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je (2018.) da oko 15% svjetske populacije živi s nekim oblikom umjerenog ili teškog invaliditeta, odnosno 2,2% svjetske populacije ima značajne poteškoće u funkcioniranju.

Slijedom istog izračuna i broj osoba sa nekim onesposobljenjem bi tijekom 2021.godine bio oko milijardu.(15% ukupne svjetske populacije).

  • Broj osoba sa invaliditetom se dramatično povećava. To je zbog demografskih trendova starenja stanovništva i porasta kroničnih zdravstvenih stanja, između ostalih uzroka
  • Gotovo svako će vjerovatno doživjeti neki oblik invaliditeta – privremeni ili trajni – u nekom trenutku svog života
  • Preko milijardu ljudi živi sa nekim oblikom invaliditeta, što je jedna sedmina svjetskog stanovništva (procjena WHO i ILO)
  • Od 1 milijarde osoba koje žive sa onesposobljenjem/ invaliditetom, 80% njih je u zemljama u razvoju, a među njima je 80% radno sposobno stanovništvo
  • Brojka odgovara za oko 15% svjetske populacije, a 190 milijuna ljudi (3,8%) je u dobi od 15 godina i više koji imaju značajne poteškoće u funkcioniranju, i koji često zahtijevaju zdravstvene uslug.
  • Osobe s invaliditetom izložene višestrukim kršenjima svojih prava, uključujući akte nasilja, zlostavljanja, predrasuda i nepoštivanja zbog svog invaliditeta, što se ukršta i s drugim oblicima diskriminacije na temelju dobi i spola
  • Kada osobe sa invaliditetom pristupe zdravstvenoj zaštiti, ukoliko nema fizičkih i okolinskih barijera, često doživljavaju stigmu i diskriminaciju prilikom ostvarivanja usluga
  • Zahtjev prema rješavanju nejednakosti pati zbog oskudnosti podataka o invalidnosti
  • Postoji hitna potreba za povećanjem inkluzije osoba sa invaliditetom na svim nivoima zdravstvenog sistema, posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
  • Osobe sa invaliditetom su neproporcionalno pogođene u vrijeme pandemije COVID-19
  • Bez podataka, utjecaj COVID-19 na osobe s invaliditetom ostaje nepoznat.

Prikupljanje podataka o invalidnosti samo je početak rada sa osobama s bilo kojom vrstom osnesposobljenja.

Po popisu stanovništva u BiH, u Federaciji BiH bilo je najmanje 355.740 osoba s invaliditetom, od čega oko 52.175 osoba s ozbiljnim poteškoćama u funkcioniranju.

COVID 19 pandemija i osobe s invaliditetom

  • Uključivanje osoba sa invaliditetom ključno je za postizanje univerzalne zdravstvene pokrivenosti bez financijskih poteškoća, jer takve osobe imaju:
  • tri puta veća vjerojatnost da će biti uskraćene za zdravstvenu zaštitu
  • četiri puta veća vjerojatnost da će se prema njima loše postupati u zdravstvenom sustavu
  • 50% veća vjerojatnost da će pretrpjeti katastrofalne zdravstvene troškove.
  • Uključivanje invaliditeta ključno je za postizanje bolje zaštite od zdravstvenih hitnih situacija, jer su osobe s invaliditetom nerazmjerno pogođene COVID-19, uključujući:
  • izravno zbog povećanog rizika od infekcije i prepreka u pristupu zdravstvenoj skrbi
  • neizravno zbog ograničenja za smanjenje širenja virusa (npr. poremećaji u uslugama podrške).
  • Inkluzija osoba i prava za te osobe su ključne za postizanje boljeg zdravlja i dobrobiti, ali moraju biti utemeljeni na dokazima, kako bi se stvorio odgovor na pandemiju i bio temelj za pravedno javnozdravstveno planiranje izvanrednih situacija. Ovaj pristup podrazumijevao bi potpuni pregled odgovora na pandemiju kako bi se opisali trenutni nedostaci i identificirala područja za poboljšanje

U svakoj fazi pandemije osobe s invaliditetom snose posljedice zbog nezainteresovanosti institucija, uskraćivanja pristupa zdravstvenoj zaštiti i nepristupačnih informacija. Globalni izvještaj o saznanjima COVID-19 Disability Rights Monitor-a/Praćenja ostvarivanja prava osoba s invaliditetom podiže uzbunu na globalnom nivou zbog katastrofalnog uticaja COVID-19 na osobe sa invaliditetom širom svijeta, te zbog potrebe za hitnim poduzimanjem aktivnosti u narednim sedmicama i mjesecima.

Situacija nije drugačija ni sa inicijativom COVAX. SZO i države sudionice dužne su osigurati osobama sa invaliditetom prioritetno primanje doza vakcine, uz ostale identifikovane grupe. U izvještaju objavljenom u oktobru 2020. koji se odnosi na „Ključne aspekte uvođenja i prioritizacije procesa vakcinacije protiv COVID-19 u EU / EEA i u Velikoj Britaniji“, Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti prepoznao je osobe sa invaliditetom kao potencijalno ciljne grupe.

Međunarodna alijansa osoba sa invaliditetom (IDA) čiji je član EDF zalaže se za to da osobe sa invaliditetom dobiju status prioritetne grupe u kampanji vakcinacije. IDA je identifikovala niz ključnih tačaka koje ukazuju na to da se broj osnovnih institucionalnih i okolinskih prepreka, kao i onih utemeljenih na pogrešnim uvjerenjima i stavovima okoline, pogoršava tijekom ove pandemije. One između ostalog uključuju:

  • Povećani rizik od zaraze COVID-19 virusom za osobe sa invaliditetom „zbog postojećih zdravstvenih uslova i nejednakosti u osnovnim i društvenim aspektima koji se tiču zdravlja i kontakta sa pružaocima usluga podrške“;
  • Povećana vjerovatnoća da će se razviti ozbiljniji simptomi sa mogućim smrtnim ishodom u slučaju zaraze virusom;
  • Fizičko distanciranje nesrazmjerno otežava osobama sa invaliditetom osiguravanje osnovnih sredstava za život, zdravstvenu zaštitu, samostalan život i rehabilitaciju;
  • Šanse da osobe sa invaliditetom budu među posljednjim grupama koje će se vakcinisati, uz prepreke koje im onemogućavaju pristup zdravstvenom sistemu (npr. „nepristupačne informacije o sistemima ili procesima registracije, nepristupačni medicinski centri i diskriminirajući stavovi članova porodice, zdravstvenih radnika i drugih koji život i zdravlje osoba sa invaliditetom smatraju manje vrijednim u odnosu na ostale.”)

EDF poziva EU da osigura da osobe s invaliditetom budu prioritet u Evropi, ali i kada je u pitanju njihova saradnja sa COVAX inicijativom. Pored toga, novi predloženi mehanizam EU od strane predsjednice Komisije von der Leyen, u kojem bi države članice mogle donirati doze vakcina zemljama sa niskim prihodima, trebao bi osigurati davanje prednosti osobama s invaliditetom. Novi program Evropske unije objavljen je 21. 01. 2021. godine tijekom konferencije članova Evropskog vijeća na temu COVID-19. (Izvor: Disability Voice)

Trenutne procjene o inficiranosti i obolijevanju od COVID-19 među osobama s invaliditetom prvenstveno dolaze iz ustanova za pomoć u svakodnevnom životu, u kojima je dokumentiran status invaliditeta štićenika. Međutim, ovi podaci predstavljaju samo dio populacije s invaliditetom.

Iz ovih smjernica je proistekla i preporuka Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva da se u priopritetne skupine prilikom zaštite zdravlja u vrijeme pandemije COVIDA-19 uvrste i osobe koje su po onesposobljenju u toj grupaciji, poglavito u uvjetima zaštićenog smještaja- npr. osobe sa imunokompromitujućim statusom, osobe sa intelektualnim urođenim ili stečenim duševnim poremećajima, te osobe sa promjenama u kognitivno spoznajnim sferama (senilnošću), a spadaju u starije od 60 godina. Važno je da nedostaci u podacima nadzora COVID-19 utječu ne samo na osobe s invaliditetom, već i na njihove skrbnike- pa je i ta kategorija, mada samo pod nazivom zdravstvenih radnika, obuhvaćena preporukama o prioritetnom cijepljenju.

Slogani Međunarodnog dana osoba s invaliditetom

Svake se godine Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava drugom temom, a dosadašnji slogani teme bile su:

2021. Borba za prava osoba s invaliditetom u vrijeme i post-COVID eri

2020. Izgraditi bolje: prema svijetu s uključivosti invaliditeta, pristupačnom i održivom svijetu nakon Covida-19

2019. Promocija učešća osoba s invaliditetom i njihovo vodstvo; poduzimanje akcija za Program održivog razvoja do 2030.

2018. Osnaživanje osoba s invaliditetom i osiguranje inkluzivnosti i jednakosti

2017. Transformacija prema održivom i otpornom društvu za sve

2016. Postizanje 17 ciljeva za budućnost kakvu želimo

2015. Inkluzija je važna: pristup i osnaživanje za osobe svih sposobnosti

2014. Održivi razvoj – obećanje tehnologije

2013. Probiti barijere, otvoriti vrata: za inkluzivno društvo za sve

2012. Uklanjanje prepreka do stvaranja inkluzivnog društva pristupačnog svima

2011. Zajedno za bolji svijet za sve: Uključivanje osoba s invaliditetom u razvoj

2010.Održavanje obećanja: Osvještenje politike o invaliditetu u Milenijskim razvojnim ciljevima prema i nakon 2015.

2009.Uključivanje Milenijskih razvojnih ciljeva: Osnaživanje osoba s invaliditetom i njihovih zajednica širom svijeta

2008.Konvencija o pravima osoba s invaliditetom: Dostojanstvo i pravda za sve nas

  1. Pristojan / dostojan rad za osobe s invaliditetom

2006. E-pristupačnost

2005 .Prava osoba s invaliditetom: Akcija u razvoju

  1. Ništa o nama bez nas

2003. Vlastiti glas

2002. Neovisno življenje i održiva egzistencija

2001. Punopravno učešće i jednakost: Poziv za nove pristupe za procjenu napretka i vrednovanje ishoda.

2000. Izrada radnih informacijskih tehnologija za sve

1999. Pristupačnost za sve u novom mileniju

1998. Umjetnost, kultura i neovisno življenje

Član 25. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) jača pravo osoba s invaliditetom na postizanje najvišeg standarda zdravlja, bez diskriminacije i bez financijskih poteškoća.

U stvarnosti tek nekoliko zemalja pruža odgovarajuću kvalitetu usluga za osobe s invaliditetom.

Povećanjem svijesti o važnosti preventivnih mjera kako u općoj populaciji, tako i među profesionalcima i donosiocima odluka moguće je ublažiti problem i omogućiti bolji život osobama sa problemima bilo koje vrste onesposobljenja/invalidnosti.

Invalidnost je problem ljudskih prava!

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, pozivaju se vlade država da uče iz iskustava osoba koje žive s invaliditetom tijekom pandemije, te se zalažu za smislenija ulaganja u socioekonomske poduhvate koji će smanjit barijere i prepreke s kojima se suočavaju ove osobe u svakoj zajednici na zemlji.

Odgovor i preporuke Svjetske Zdravstvene Organizacije

Kako bi poboljšao pristup i pokrivenost zdravstvenim uslugama za osobe s invaliditetom, SZO insistira na :

  • univerzalnom zdravstvenom osiguranju, bez financijskih poteškoća
  • zaštiti tijekom zdravstvenih hitnih situacija
  • pristup međusektorskim javnozdravstvenim intervencijama, kao što su usluge vode, sanitacije i higijene.
  • usmjeravanju i podržavanju država članica da povećaju svijest o pitanjima invaliditeta i promiče uključivanje invaliditeta kao komponente u nacionalne i zdravstvene programe;
  • olakšava prikupljanje i širenje podataka i informacija o invaliditetu;
  • razvija normativne alate, uključujući smjernice za jačanje uključivanja osoba s invaliditetom u zdravstvene usluge;
  • izgrađuje kapacitete među donositeljima zdravstvenih politika i pružateljima usluga;
  • promiče strategije kojima se osigurava da su osobe s invaliditetom upoznate s vlastitim zdravstvenim uvjetima, te da zdravstveno osoblje podržava i štiti prava i dostojanstvo osoba s invaliditetom;
  • doprinosi Strategiji Ujedinjenih naroda za uključivanje osoba s invaliditetom (UNDIS) za promicanje “održivog i transformativnog napretka u uključivanju osoba s invaliditetom kroz sve stupove rada Ujedinjenih naroda”;
  • pruža državama članicama i razvojnim partnerima ažurirane dokaze, analize i preporuke vezane uz uključivanje osoba s invaliditetom u zdravstveni sektor.
  • Izvor: ZZJZ FBiH

POSLJEDNJE DODANO