Zašto je bitna prestupna godina?
Bez prestupne godine naš kalendar bi se ubrzo potpuno poremetio, praznici bi se pomjerili, a godišnja doba ne bi više odgovarala datumima na koje smo navikli. Upravo zato je 29. februar, koji dobijamo svake četvrte godine, presudan za održavanje reda u našem vremenu.
Naime, Zemlji nije potrebno tačno 365 dana da obiđe Sunce, već oko 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi – što je približno 365,2422 dana.
IZDVAJAMO: Besplatni udžbenici i radne sveske za sve osnovce i u novoj školskoj godini
Ako bismo svake godine računali samo 365 dana, kalendar bi svake godine kasnio gotovo šest sati u odnosu na stvarno kretanje Zemlje.
Ta mala razlika bi se vremenom nagomilala – već za sto godina imala bi skoro 25 dana odstupanja. Božić bi, recimo, pao usred jeseni, a ljeto bi počinjalo tek u julu.
Kako su nastale prestupne godine
Još su stari Rimljani primijetili ovaj problem. Julije Cezar je 45. godine prije nove ere uveo Julijanski kalendar i dodao jedan dodatni dan svake četvrte godine, čime je nastao sistem prestupnih godina.
Međutim, Julijanski kalendar računao je da godina traje 365,25 dana, što je bilo nešto duže od stvarnog trajanja godine. Iako je ova razlika bila mala, vremenom se nakupila i pomjerila datume u odnosu na godišnja doba.
Gregorijanska reforma – precizniji kalendar
Da bi se ispravila ova greška, papa Grgur XIII je 1582. godine reformisao kalendar, koji danas poznajemo kao Gregorijanski. Prema njegovim pravilima, godina je prestupna ako je djeljiva sa 4, ali ne i sa 100, osim ako je djeljiva i sa 400 – tada je opet prestupna.
Zbog toga je 2000. godina bila prestupna, dok 1900. nije, iako je djeljiva sa 4. Ovim sistemom kalendar je usklađen s astronomskim ciklusima i dovoljno precizan da odstupanje bude tek jedan dan u nekoliko hiljada godina.
Zašto je 29. februar toliko važan
Dodavanjem 29. februara svake četvrte godine, naš kalendar ostaje u skladu s kretanjem Zemlje oko Sunca. Bez tog dana, datumi praznika i početaka godišnjih doba sve više bi zaostajali za stvarnim stanjem u prirodi.
Prestupna godina zapravo je nevidljivi čuvar našeg vremena – zahvaljujući njoj, proljeće uvijek stiže u martu, ljeto u junu, a Božić u decembru.
ČITAJTE: /ISTRAŽUJEMO/ Kako vizni režim između BiH i Kosova utiče na svakodnevni život?
