Potreba za boljom organizacijom i povezanošću civilnog društva i vrhovnih političkih struktura je put ka ostvarivanju demokratskog i ravnopravnog društva – jedan je od glavnih zaključaka konferencije ‘Građanski prostor u Bosni i Hercegovini: pregled stanja i dalji put’, u organizaciji Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.
Kako je istaknuto, različite krizne situacije sa kojima se suočavamo jasno pokazuju da se jedino transparentnim sudjelovanjem građana i njihovom ulogom u procesu donošenja odluka može doći do prosperitetnije budućnosti Bosne i Hercegovine, za dobrobit svih koji žive u toj državi.
Po riječima rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u BiH Ingrid Macdonald, tokom posljednja dva dana čuli su aktiviste iz civilnog društva i one koji se bave pitanjima ljudskih prava kako opisuju smanjivanje građanskog prostora u Bosni i Hercegovini.
– Uznemirujuće je čuti o konstantnim i rastućim pritiscima, zastrašivanju i prijetnjama koje aktivisti civilnog društva dobivaju, uključujući nezavisne novinare, analitičare i branitelje ljudskih prava. To nikad nije prihvatljivo. Širom svijeta, osiguravanje učešća javnosti u glavnim procesima je ključno za zdrave demokratske veze između ljudi i njihovih vlada. Neophodno je to za odgovaranje na potrebe, zahtjeve i pritužbe koje utječu na svakodnevni život građana. Zato su stalni napori vlada i institucija, kao što su institucije za ljudska prava, na promoviranju i zaštiti učešća javnosti integralni i dio su obaveza Bosne i Hercegovine prema međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima – istaknula je Macdonald u obraćanju.
Kroz četiri sesije diskutiralo se o zaštiti aktera civilnog društva, promociji civilnog društva, učešću i pravu na učešće civilnog društva u javnim poslovima, a date su preporuke za dalji put i unapređenje javnog prostora i uloge bh. civilnog društva u budućnosti.
Kako je naglasila ombudsmenka za ljudska prava BiH Nives Jukić, međunarodni sporazumi koji štite ljudska prava polaze od temeljnog principa da svaki čovjek ima jednaka, neotuđiva i univerzalna prava.
– Bitno je naglasiti da ombudsmani Bosne i Hercegovine nisu tu da kritikuju, već ukazuju na probleme koji proizilaze iz predmeta koje primamo odnosno na sistemske probleme koji postoje u našem društvu u svim segmentima i oblastima ljudskih prava. Mi smo tu, kao veza između vlasti i građana, gdje je značajna i suradnja sa civilnim društvom radi dobrobiti svih nas. Od Platforme za suradnju, koju su ombudsmani usvojili 2010. godine, Kriterija za suradnju sa nevladinim sektorom od prošlog mjeseca pa do današnje diskusije koja otvara bitna pitanja o prostoru za djelovanje civilnog društva u Bosni i Hercegovini – poručila je Jukić.
Posebni izvjestitelj Ujedinjenih nacija o pravima na slobodu mirnog okupljanja Clément Voule poručio je, javljajući se iz Geneve, da „države trebaju učiniti više da bi osigurale povoljno okruženje za funkcioniranje civilnog društva. Međunarodna zajednica bi trebala insistirati na tom kriteriju u svim svojim izvješćima, uključujući one za mjerenje napretka BiH prema integraciji u Evropsku uniju“.
– Primjera pozitivne prakse civilnog društva u Bosni i Hercegovini ipak ne manjka. Rezultati građanskog pritiska i zajedničkih snaga vidjeli su u akciji koju je pokrenula studentica i ekološka aktivistkinja Sara Tuševljak, kad je Okružni sud u Banjaluci donio četiri presude u korist grupe građana i poništio tri ekološke dozvole kao i građevinsku dozvolu za izgradnju miniHE “Samar”.
– Najviše se motivacije dobije iz pozitivnih primjera, mislim da je naša priča pozitivan primjer. To je ujedno poruka i za mlade aktiviste da jedino učešćem u promjenama možemo očekivati rezultat, iako ta borba nije lagana – dodala je Sara Tuševljak.
– Kohezija, koordinacija i solidarnost u civilnom prostoru su ključni za osnaživanje zagovaranja prema rješavanju ključnih pitanja vezanih za ljudska prava u bh. društvu. Međutim podrazumijeva duži proces i održivije napore da bi se postigli – sumirala je Agnes Picod, viša savjetnica za ljudska prava u Uredu rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija na završetku konferencije.
Kako su zaključili panelisti, zakonodavni okvir o temeljnim slobodama posebno o slobodi mirnog okupljanja, udruživanja, izražavanja i medija, mora biti u potpunosti usklađen s međunarodnim standardima ljudskih prava.
– Vlasti na najvišim nivoima treba kontinuirano podsjećati na obvezu osiguravanja najvišeg stupnja zaštite ljudskih prava, kako je to propisano Ustavom BiH i međunarodnim konvencijama čija je potpisnica – zaključili su, saopćio je Ured Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.
RTV Slon/Fena
