15.7 C
Tuzla
17.06.2024.

Konfuzije u javnosti: Šta je realni pokazatelj potrošnje?

Sindikalna potrošačka korpa u FBiH koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec novembar 2022. godine iznosila je 2.986 konvertibilnih maraka (KM). S druge strane prosječna plata isplaćena u FBiH za mjesec septembar 2022. iznosila je 1.140 KM, minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 543 KM. Plata nije dovoljna da pokrije potrebe četveročlane porodice. Ipak, vlasti kažu da ova potrošačka korpa nije relevantan pokazatelj potrošnje već samo indeks potrošačkih cijena.

Istražili smo šta je realni pokazatelj potrošnje potrošačka korpa ili indeks potrošačkih cijena.

Indeks potrošačkih cijena je zvanična mjera inflacije i koristi se za usklađivanje plata i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima, penzija i socijalnih davanja.

“Također, indeks potrošačkih cijena se koristi i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama i omogućava upoređivanje stope inflacije s drugim zemljama”, kazali su za Akta.ba iz Agencije za statistiku BiH.

Zašto statističke institucije u BiH ne računaju cijenu potrošačke korpe?

Statističke institucije u BiH ne izračunavaju potrošačku korpu zbog toga što je to kako su kazali metodološki zastario način prikupljanja podataka o potrošnji i izdacima domaćinstava.

“Danas je za potrošačku korpu teško odrediti uzorak, sadržaj korpe i metodologiju tako da statističke institucije, kako u Evropi i svijetu tako i u BiH, provode druga istraživanja koja daju podatke o prosječnoj potrošnji domaćinstava”, poručili su iz Agencije za statistiku BiH.

Istakli su da je potrošačka korpa, koju su zadnji put radile statističke institucije u bivšoj Jugoslaviji, obuhvaćala minimum onoga što je potrebno jednoj četveročlanoj porodici za mjesec dana.

“Danas se Indeks potrošačkih cijena izračunava na osnovu reprezentativne liste proizvoda i usluga koje koristi prosječno domaćinstvo, a koja se redovno revidira u skladu sa potrebama potrošača i njihovim kupovnim navikama, dok se u Anketi o potrošnji domaćinstava koriste podaci o prosječnoj potrošnji domaćinstava tokom jednog mjeseca, odnosno podaci prikupljeni u domaćinstvima o onim proizvodima i uslugama koje domaćinstva stvarno koriste”, pojasnili su.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar ističe da je potrebno pratiti zvaničnu statistiku.

“Sindikalnu potrošačku korpu u Bosni i Hercegovini mjere i objavljuju sindikati – kao što sam naziv iste sugeriše. Dakle, nije riječ o zvaničnom, vladinom podatku, a koji bi mogao koristiti kao osnova za donošenje određenih odluka. Neozbiljno bi bilo da je tako. Međutim, u bosanskohercegovačkoj praksi to nije slučaj, već se ovaj podatak koristi kako bi se ojačala pregovaračka moć pojedinih grupa. Nekada se i zvanične odluke obrazlažu na bazu visine potrošačke korpe. Nerijetko, dolazi i do stvaranja konfuzije u javnosti – nedavno se shodno poređenju visine potrošačkih korpi u regionu Zapadnog Balkana, vladinih i nevladinih podataka (kao što je slučaj u Bosni i Hercegovini), ispostavilo da je život duplo skuplji u Bosni i Hercegovini u odnosu na susjednu Srbiju. To naravno nije tačno. Potrebno je pratiti zvaničnu statistiku, te maksimalno uskladiti (i unaprijediti) istu shodno praksa u EU, konkretno radu Eurostata”, pojasnio je Čavalić.

Kako se računa sindikalna potrošačka korpa?

Ključna razlika između indeksa potrošačkih cijena i potrošačke korpe koju računa Savez samostalnih sindikata BiH je u tome što su u indeksu potrošačkih cijena uključeni svi proizvodi. Tako naprimjer i skupocjeni automobile. Bez njih možemo, ali bez osnovnih prehrambeni artikala i komunalnih usluga ne možemo, ma kolika naša mjesečna primanja bila.

Za izradu Sindikalne potrošačke korpe u obzir se uzima prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

“Prilikom izračuna Sindikalne potrošačke korpe se uzimaju stvarne cijene proizvoda u 3 trgovačka lanca, s tim da se vodi računa o tome da se uvijek uzimaju cijene za iste proizvode (ista gramaža, isti proizvođač), a kako bi se moglo pratiti kretanje cijena. U kategoriji “Prehrana” se obračunavaju iznosi za ukupno 94 različite namirnice, s tim da se svakog mjeseca, u ovisnosti o tome o kojem je mjesecu, odnosno godišnjem dobu riječ, objavljuju podaci za 82-86 namirnica. Podijeljene su u nekoliko kategorija: brašno i proizvodi od brašna, mlijeko i mliječni proizvodi, meso i mesne prerađevine, voće i povrće, začini i dodaci jelima, te slatkiši. Kada je riječ o količinama one su određene na osnovu nutricionističkih mjerila koja se odnose na minimalne unose hranjivih materija, te su prilagođene našem podneblju”, pojasnila je Lejla Čaušević-Sućeska iz SSSBiH.

U kategoriji “Prijevoz” se uzimaju iznosi cijena 4 mjesečne karte za prijevoz u Kantonu Sarajevo (dvije radničke i dvije đačke). U kategoriji higijena se uzimaju cijene za 11 osnovnih higijenskih proizvoda. Kada je riječ o kategoriji “Obrazovanje  i kultura” u obzir se uzimaju cijene karata za kino i pozorišne predstave, te vannastavne aktivnosti za učenike koje se plaćaju. U mjesecu avgustu i septembru u ovoj kategoriji se izračunavaju i troškovi nabavke knjiga i školskog materijala za jedno dijete iz osnovne i jedno dijete iz srednje škole.

“Kada je riječ o kategoriji “stanovanje i komunalne usluge”, ona se odnosi na troškove stanovanja porodice u stanu površine 60 kvadratnih metara. Tu ulaze troškovi potrošnje vode, električne energije, održavanja zajedničkih prostorija, odvoza otpada, grijanja, te telefona, TV i interneta. S obzirom na to da je nemoguće napraviti procjenu troškova iznajmljivanja stambenog prostora, jer varira u odnosu na površinu stana, grad pa čak i dio grada u kojem se stambena jedinica nalazi, te troškove ne prikazujemo u potrošačkoj korpi”, pojasnila je Sućeska i dodala:

“S obzirom na to da se ne može napraviti procjena troškova iznajmljivanja stambenog prostora, kao ni iznos kreditnih zaduženja stanovnika, ti iznosi se ne uzimaju u obzir prilikom izračuna potrošačke korpe. Iz tog razloga svakog mjeseca su stvarni troškovi života, nažalost, za većinu građana i viši od onih koji su prikazani u našoj potrošačkoj korpi”.

Kada je riječ o Indeksu potrošačkih cijena on se odnosi na ponderiranu prosječnu cijenu odabranog uzorka robe i/ili usluge i postoji nekoliko formula za njegovo izračunavanje, pojašnjavaju iz Saveza samostalnih sindikata i dodaju:

“Ne znam po kojoj formuli ga izračunava Federalni zavod za statistiku. Obično u izračun ulazi mnogo više stvari nego što je to slučaj kod potrošačke korpe. Prema informacijama koje imamo oni i danas izračunavaju potrošačku korpu, ali te podatke koriste interno i ne objavljuju ih u javnosti. Objavljivali su ih sve do potpisivanja Općeg kolektivnog ugovora kojim je bilo predviđeno povećanje tada minimalne satnice ukoliko dođe do povećanja troškova života 5%. S obzirom da su troškovi života stalno rasli, a da Vladi FBiH nije bilo u interesu da povećava minimalnu satnicu, samim tim i plate radnicima, jednostavno su prestali javno objavljivati podatke. Mi smo preuzeli na sebe objavljivanje Sindikalne potrošačke korpe isključivo s ciljem informisanja radnika i radnica, ali cjelokupne javnosti o tome koliko im je realno novca potrebno za podmirivanje najosnovnijih mjesečnih troškova, ali i kako bismo mogli pratiti kretanja cijena proizvoda i usluga, te u skladu s tim kreirati zahtjeve za korigovanja npr. minimalne plate, sve s ciljem poboljšanja ekonomsko-socijalnog položaja naših članova”.

Činjenica da bez obzira na cijenu potrošačke korpe porodice u BiH jedva “spajaju kraj sa krajem.

RTVSlon/Akta.ba

 

 

Vezane vijesti

TUZLA