Njegovanje maternjeg jezika ključ suživota u Bosni i Hercegovini

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO

 

Maternji  jezik je jezik koje dijete prvo nauči. To je jezik njegovih roditelja. Identitet svakog naroda, pa i pojedinca je zapravo njegov maternji jezik. Bosna i Hercegovina je bogata raznim kulturnim, historijskim naslijeđima, a jedno od bogatstava  je i višerazličitost maternjih jezika. Upravo zbog toga, Filozofski fakultet u Tuzli simbolično kao i svake godine obilježava Međunarodni dan maternjeg jezika sa ciljem unaprjeđenja, učenja, njegovanja i razvoja maternjeg jezika, te njegovanja jezičke i kulturne različitosti.

“Naime, važnost je očuvanje maternjeg jezika. Na Filozofskom fakultetu se govori posebno u okviru jezičkih studija i posebno u okviru studija razredne nastave i predškolskog jezika, jer će studenti budući učitelji posebnu pažnju posvetiti stvaralačkom razvoju učenika na maternjem jeziku i zavičajnom idiomu.” -rekla je Nihada Delibegović Džanić, dekanica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli

 

U Bosni i Hercegovini pored jezika tri konstitutivna naroda imamo 17 nacionalnih manjina, koji njeguju svoje bogatstvo  i svoj maternji jezik. Međutim, poražavajuće je to da se u nekim krajevima Bosne i Hercegovine  pravo izučavanja i njegovanja maternjeg jezika zagarantovanog konvencijom UN-a, uveliko krši i zabranjuje.

 

 

 

“Danas slavimo višejezičnost, zato što u BiH, u RS-u bošnjačkoj i hrvatskoj djeci je zabranjeno izučavanje bosanskog i hrvatskog jezika, dok u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, u Posavskom kantonu, Kantonu 10 i Zapadno-hercegovačkom, imamo situaciju da je srpskoj i bošnjačkoj djeci, zabranjeno izučavanje bosanskoj jezika i izučavanje ćiriličnog pisma koje predstavlja sastavni dio kulturne baštine i našeg historijskog naslijeđa na području cijele Bosne i Hercegovine.” dodala je prof.dr. Amira Turbić Hadžagić, profesorica na Odsjeku za bosanski jezik i književnost.

 

Prema popisu iz 2013. godine u Bosni i Hercegovini bosanskim jezikom govori 1,9 miliona ljudi, što je oko 53 posto stanovništva naše zemlje. Što se tiče regiona, u Crnoj Gori, bosanski jezik je jedan od službenih, dok u Srbiji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu, bosanski jezik je svrstan u jezike manjina, ali bosanski jezik se izučava kao nastavni predmet bez ikakvih problema. Kada je u pitanju izučavanje bosanskog jezika na univerzitetima u svijetu, zanimljivo je pomenuti da bosanski jezik, doduše u sklopu hrvatskog i srpskog, može se izučavati na univerzitetima u Francuskoj, Njemačkoj, Sjedinjenim Američkim Državama, a naredne godine na Univerzitetu u Beču će zasebno biti uveden predmet bosanski jezik i književnost.

 

Koliko je važno njegovati jezičko-kulturnu raznolikost Bosne i Hercegovine, naglasila je i Dragica Tešić, predsjednica Udruženja građana slovenačkog porijekla Tuzla, gdje je u okviru manifestacije ”Dan maternjeg jezika- Slavimo višejezičnost u BiH” upriličeno otvaranje izložbe ove organizacije.

 

Dragica Tešić, predsjednica Udruženja građana slovenačkog porijekla Tuzla:

“Mislimo da smo kao udruženje uspjeli u Tuzli da postanemo to da budemo prepoznati kao značajni nosilac multikulturalnosti i vrlo smo ponosni što je naš grad takav da se tu njeguju jezici različitih manjina i njeguju različitosti i naravno ako ne njegujemo različitosti onda nema napretka u društvu”.

 

Od 2000. godine u svijetu se, u skladu sa zaključkom UNESCO-a, obiležava 21. februar kao Dan maternjeg jezika, koji je dio kulturnog identiteta naroda, tačka prepoznavanja, različitosti, ali i tolerancije i razumijevanja. Briga o maternjem jeziku je način dokazivanja svijesti o vlastitom identitetu, ali i veoma osjetljivo mjesto tolerancije prema drugom i drugačijem.