Ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine su tokom prošle godine zaprimili ukupno 2.792 žalbe, dok je istovremeno završen rad u 2.690 predmeta. Najveći rast prijava zabilježen je u oblasti prava djetata i to za 30 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Ovo je danas saopšteno na konferenciji za novinare Ombudsmena BiH koji su u Banjoj Luci prezentovali godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti ove institucije u 2024. godini.
Ombudsmen Nevena Jukić izjavila je da se najveći broj podnesenih žalbi odnosi na povrede političkih i građanskih prava (764 žalbe), kršenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava (704), povrede prava u pravosuđu i upravi (652 žalbe), te kršenje prava djece (299 žalbi).
– Naš godišnji izvještaj najbolje prikazuje stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, jer se izvještaj piše na osnovu žalbi naših građana – izjavila je Jukić.
Ombudsmen Neven Vranješ rekao je da su se građani najviše žalili na bespravnu gradnju, povredu prava na mirno uživanje imovine, napredovanje policijskih službenika u mnogobrojnim policijskim agencijama u BiH, prekoračenje ovlašćenja policije, na slabe kontrolne mehanizme zaštite građana, te na nedostatak urbanističko-građevinskih inspektora, nedavanje šanse najboljima na konkursima na posao. Zatim, žalili su se na, kako je dodao Vranješ, na kašnjenju u izdavanju raznih uvjerenja, ličnih dokumenata.
– Imali su nekoliko prijava na ugroženu bezbjednost povratnika širom BiH. Osim toga, ugrožena su im prava na pristup pitkoj vodi, električnoj energiji. Nažalost, 30 godina poslije rata postoje povratnici koji ne mogu osvariti prvo na obnovu imovinu – istakao je Vranješ.
Kada su u pitanju prijave na kršenje prava djece, on je rekao da je došlo do porasta broja konfliktnih razvoda u kojima partneri koriste djecu kao sredstvo manipulacije u međusobnom obračunu.
Ombudsmen Jasminka Džumhur istakla je da je prošla godina obilježena i trendom rasta predmeta u oblasti slobode pristupa inoformacijama.
– To zabriznjava jer je informacija javno dobro značajno za građane i za cijelo drušvo ako želi da bude demokratsko. Zabrinjava i jer se u avgustu navršava dvije godine kako je donesen novi Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH koji je trebao da unaprijedi stanje, a to nam je bio jedan od uslova na putu prema EU – objasnila je Džumhur.
Nažalost, kako je ocijenila, postoje pokazatelji da taj zakon nije doprinio, da se nije kreirao portal za proaktivno objavljivanje informacija.
Ombudsmeni su prošle godine izdali 350 preporuka u 390 predmeta.
