Četvrta međunarodna konferencija o finansiranju za razvoj (FfD4), koja je nedavno održana u Sevilji u Španiji, reafirmisala je kritičnu realnost: razvoj bez finansiranja je težnja bez uzemljenja.
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini Ingrid Macdonald i ambasadorica Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini María Molina Álvarez de Toledo su u autorskom tekstu navele da trenutni finansijski jaz na globalnom nivou za Ciljeve održivog razvoja (SDG) iznosi više od četiri triliona američkih dolara godišnje, što predstavlja neugodan podsjetnik o razmjerama ovog izazova – kao i o hitnosti djelovanja.
– U vremenima kada imamo sve veću zategnutost u međunarodnoj saradnji i preopterećenost javnih resursa, ovaj razgovor nikad nije bio relevantniji. Za svijet je Agenda 2030 za održivi razvoj i dalje najbolji model transformacije društava, ekonomija i planete. Ono što predstavlja izazov za zemlje poput Bosne i Hercegovine je mobilizacija resursa kako bi ova vizija postala stvarnost. Da bi se to postiglo, neophodna je snažna saradnja sa lokalnim akterima u svim sektorima, kako bi se osigurala usklađenost, inkluzivnost i djelotvornost ovih napora – kazale su.
Podsjećaju da su se u Sevilji okupili lideri iz javnog i privatnog sektora, regulatorni organi i institucije za finansiranje razvoja iz svih krajeva svijeta, kako bi se nanovo razmotrilo na koji način finansijski sistemi mogu bolje poslužiti ljudima, planeti i napretku.
Dodaju da to ne bi bila samo platforma za utvrđivanje finansijskih jazova, već i poziv na djelovanje – da se kapital mobilizira na nove načine, da se javne i privatne investicije usklade sa Ciljevima održivog razvoja, te da se osnaže zemlje kako bi vodile svoje vlastite razvojne puteve – istakle su.
– Na globalnom nivou, ulaganja u infrastrukturu u zemljama u razvoju smanjena su za 35 posto, između ostalog i u vitalnim oblastima poput vode i sanitacije. Direktna strana ulaganja opala su za drugu uzastopnu godinu, a najmanje razvijene zemlje primile su manje od dva posto direktnih stranih ulaganja na globalnom nivou. Oko 3,3 milijarde ljudi živi u zemljama u kojim se troši više na servisiranje duga nego na zdravstvo ili obrazovanje – napomenule su.
Istovremeno, dodale su, prema procjenama, države svake godine izgube od 500 do 600 milijardi USD zbog izbjegavanja poreza, a iako je globalna efektivna stopa poreza na dobit opala sa 28% u 2000. godini na oko 21 posto danas, javna potražnja za osnovnim uslugama se samo povećala.
Prema procjenama, godišnji finansijski jaz od 420 milijarde USD sprječava zemlje u razvoju da postignu rodnu jednakost onako kako je to navedeno u Ciljevima održivog razvoja.
– Pravično i progresivno oporezivanje, održivost duga i pravednije globalno upravljanje finansijama moraju biti u srži agende finansiranja za razvoj. Ovi faktori oblikuju kapacitete zemlje da ulaže u ključnu javnu infrastukturu – škole, bolnice i drugo – što ne utiče samo na obrazovanje i zdravstvo, već i na široki spektar usluga koje su od vitalne važnosti za održivi razvoj, a što uključuje i klimatsku otpornost – kazale su.
Sa velikom željom da pokreće promjene i suprotstavi se izazovima, Bosna i Hercegovina je otišla na konferenciju u Sevilji sa postignutim konkretnim napretkom i zajedničkom agendom. U sklopu priprema za konferenciju, Ujedinjene nacije su u partnerstvu sa vlastima Bosne i Hercegovine i Ambasadom Španije organizovale okrugli sto na visokom nivou u Sarajevu, pod nazivom Finansiranje razvoja u Bosni i Hercegovini. Ovaj sastanak okupio je lidere iz državnog i entitetskih ministarstava finansija, kao i više savjetnike iz Predsjedništva, međunarodnih finansijskih institucija i razvojnih partnera, kako bi se utvrdili konkretni putevi za otključavanje investicija u razvojnim prioritetima.
– Ovaj je događaj pokazao rastući konsenzus u vezi agende za finansiranje usmjerene ka budućnosti, te zasnovane na Ciljevima održivog razvoja i podržane od strane Okvira za finansiranje Ciljeva održivog razvoja, prvog takve vrste u zemlji. Odobren 2023. godine od strane Vijeća ministara BiH, ovaj okvir predstavlja prekretnicu: signalizira, na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, zajedničku posvećenost usklađivanju politika i finansijskih sistema sa dugoročnim razvojnim ciljevima i međunarodnim standardima – naglasile su Macdonald i Molina.
Ipak, smatraju da je izazov finansiranja i dalje težak te da Bosna i Hercegovina trenutno ulaže oko 1.545 USD po glavi stanovnika u trošenje vezano za Ciljeve održivog razvoja – što je 62 posto ispod prosjeka sličnih zemalja sa višim srednjim prihodom.
– Sa skromnom domaćom štednjom, ograničenim kreditima za privatni sektor i finansijskim pejzažom u kojem dominira javni sektor, zemlja rizikuje da ne ispuni sve svoje ambicije za 2030. godinu, osim ako se ne aktiviraju novi izvori finansiranja i ostvari bolje targetiranje postojećih resursa. I dalje je neiskorišteno čak 3,4 milijarde BAM suficita bankovnih sredstava, a iako su tržišta kapitala i dalje u ranim fazama razvoja, postoji sve veći apetit za inovacijama. Kako bi se popunio finansijski jaz, Okvir za finansiranje Ciljeva održivog razvoja utvrdio je da Bosna i Hercegovina treba povećati kumulativna ulaganja sa projiciranih 79,9 milijardi BAM na 86,1 milijardi do 2030. godine. Jednako su jasne i mogućnosti koje se pružaju s tim u vezi – istakle su.
Okvir za finansiranje Ciljeva održivog razvoja pruža praktične odgovore: nove instrumente poput zelenih i obveznica za SDG, ugovore o energetskom učinku putem kompanija za energetske usluge, kao i najviše finansijske strukture za pružanje podrške malim i srednjim preduzećima. Okvir daje viziju strateških investicionih fondova, mješovitih finansijskih instrumenata i inovativnih partnerstava, koja mogu privući privatni kapital i smanjiti ovisnost o eksternim grantovima i zajmovima. Ukratko, Okvir daje mapu puta ne samo za finansiranje razvoja, već i za transformaciju samog sistema finansiranja širom zemlje.
– Bitno je da se oba entiteta – i Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine – već kreću naprijed i pripremaju za iniciranje investicionih fondova i obveznica za SDG, a studije izvodivosti se očekuju do kraja ljeta ove godine. Ovo predstavlja snažan signal političke volje i posvećenosti provođenju Okvira za finansiranje Ciljeva održivog razvoja i sužavanju jaza u finansiranju – naglasile su.
Bosnu i Hercegovinu je u Sevilji predstavljala član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja je potvrdila da Bosna i Hercegovina ne samo da učestvuje u globalnoj diskusiji, već i aktivno traži načine da je oblikuje.
– Održivi razvoj nije samo globalni prioritet – to je takođe kamen temeljac na putu zemlje ka članstvu u EU. Usvajanje nove Reformske agende kako bi se obezbjedio pristup sredstvima iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan ima transformativni potencijal, čime se otvara pristup značajnim sredstvima i istovremeno postiže napredak u ključnim reformama. Partnerstvo Španije sa Ujedinjenim nacijama i institucijama u Bosni i Hercegovini u organizovanju okruglog stola u Sarajevu odražava našu zajedničku posvećenost pretvaranju ovih mogućnosti u opipljivi napredak za sve građane Bosne i Hercegovine – istakle su.
Gledajući unaprijed, kazale su Macdonald i Molina, težište se mora prebaciti sa planiranja na djelovanje.
– Došlo je vrijeme da se okviri pretoče u finansiranje, a politike u napredak u stvarnom svijetu. Da bi se ovo postiglo, potrebna je upornost, snažna koordinacija i međusobno povjerenje. Međunarodne finansijske institucije moraju s većom namjerom izvršiti usklađivanje sa finansijskim strategijama koje vodi BiH. Donatori i bilateralni partneri moraju pronaći nove načine kako da smanje rizike za investicijska okruženja. Vlasti moraju nastaviti sa postizanjem napretka u reformama javnih finansija, naročito u vezi programski-zasnovanog budžetiranja i rodno-odgovornog finansiranja. Jednako je važno podsticanje ambijenta za jačanje privatnog sektora – kroz jasnije propise, snažniju finansijsku infrastrukturu i pravičnu konkurenciju – kako bi privatni kapital mogao ostvariti svoju punu ulogu u održivom razvoju – navele su.
Na kraju zaključuju da je BiH krenula ovim putem te da je došlo vrijeme da se uzme zamah, prodube partnerstva i isporuče rezultati.
– Možda je Sevilja bila prekretnica – međutim, mjeseci pred nama će pokazati da li će obećanja postati stvarnost. Održivo finansiranje za Ciljeve održivog razvoja nije samo cilj – to je i katalizator kako bi se osnažili ljudi, proširile mogućnosti i osiguralo da niko ne bude izostavljen – zaključeno je u autorskom tekstu rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini Ingrid Macdonald i ambasadorice Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini Maríe Moline Álvarez de Toledo.
