Bosna i Hercegovina još uvijek ne štiti prijavitelje korupcije i oni su izloženi osveti svojih poslodavaca, dok nedostaje zakona koji ih štite ili postojeći nisu dovoljno dobri, rečeno je na javnoj debati organiziranoj povodom Međunarodnog dana “zviždača”, koji se obilježava 23. juna.
Uglješa Vuković iz Transparency Internationala u BiH (TI BiH), koji je u saradnji sa Udruženjem građana “Zašto ne” organizirao ovu raspravu, kazao je kako je u BiH model zaštite “zviždača” različito reguliran, pri čemu Federacija BiH nema nikakav model zaštite.
“Potrebno je osigurati posebnu zaštitu lica koja prijavljuju korupciju. Oni su veoma bitni u svim politikama borbe protiv korupcije jer otkrivaju bitne afere i saznanja”, rekao je Vuković, dodavši kako se svuda u svijetu ovim osobama daje posebna zaštita.
On je pojasnio da u BiH postoji Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju na državnoj razini i u Republici Srpskoj, ali da je broj prijavitelja veoma mali.
Status “zviždača” je 2018. godine dobio Emir Mešić, koji je tokom ove debate podijelio svoja iskustva.
Nakon prijave korupcije on je u Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) interno premješten, a protiv njega se vode dva disciplinska postupka.
“Nezahvalna je uloga ‘zviždača’. Od sistema dobijete to da ih niko ne voli jer ukazuju na ozbiljne probleme unutar sistema”, kazao je Mešić, dodavši kako je zabrinut zbog toga što vidi da se radnje koje je on prijavio ponavljaju.
“Oni koji su prijavljeni ohrabreni su da nastave raditi što rade jer nema sankcije”, rekao je Mešić.
Biljana Radulović, pravna zastupnica Mešića, kazala je kako problem prijavljivača korupcije kreće od same prijave jer ta osoba, prema zakonu, mora imati “dobru vjeru”.
“Smeta mi termin ‘dobra vjera’ jer svaki čovjek koji dobro postupa ima dobru vjeru i ona treba biti usmjerena na dobrobit društvene zajednice”, kazala je Radulović pojašnjavajući kako osobu koja prijavi korupciju kolektiv označi jer se neuklapa.
Ona je dodala da i zakoni koji postoje, postoje na papiru, ali da se u praksi ne primjenjuju.
Vuković je u svom izlaganju naglasio kako primjena ovakvih zakona i u svijetu nailazi na prepreke, gdje se zakonodavci muče s tim kako pružiti dovoljno efikasnu zaštitu licima koja prijavljuju korupciju.
“Prema ‘zviždačima’ se primjenjuju štetne radnje koje su perfidne i često se ne mogu dokazati”, rekao je Vuković, dodavši kako je neophodan poseban segment u pravnoj zaštiti koji će ih zaštititi.
Nakon što je u Federaciji BiH na Predstavničkom domu Parlamenta usvojen Nacrt zakona o zaštiti prijavitelja koruptivnih djela, on još uvijek nije stavljen na dnevni red Doma naroda.
“Ovaj zakon je jedan od zakona iz 14 tačaka Evropske komisije o članstvu BiH u Evropskoj uniji i važno ga je realizirati”, kazao je Irfan Čengić, zastupnik Parlamenta FBiH, dodavši kako se zakoni usvojeni na državnom nivou i Republici Srpskoj trebaju uskladiti sa Evropskom direktivom o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju.
