Od održavanja XIV zimskih olimpijskih igara u Sarajevu danas su navršene 42 godine. Ovo veliko sportsko takmičenje održano je od 8. do 19. februara 1984. godine i ostalo je upamćeno kao jedno od najuspješnije organizovanih zimskih olimpijskih izdanja do tada, prema ocjeni tadašnjeg predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Juana Antonia Samarancha.
Odluka da Sarajevo bude domaćin Igara donesena je 18. maja 1978. godine na sjednici Međunarodnog olimpijskog komiteta u Atini. U konkurenciji za organizaciju bili su još japanski Sapporo i švedski Geteborg. Nakon dodjele domaćinstva uslijedile su opsežne pripreme grada i okolnih planina, uz izgradnju sportskih borilišta, olimpijskih objekata i prateće infrastrukture za dolazak sportista, gostiju i brojnih novinarskih ekipa iz svijeta.
Svečano otvaranje održano je 8. februara 1984. godine na stadionu Koševo. Olimpijski plamen tada je upalila klizačica Sanda Dubravčić, dok je olimpijsku zakletvu u ime sportista položio skijaš Bojan Križaj.
Tokom Igara takmičili su se sportisti iz 49 zemalja u disciplinama alpskog skijanja, boba i sankanja, hokeja i umjetničkog klizanja, biatlona, nordijskog skijanja i skokova. Posebno mjesto u sjećanju domaće javnosti zauzima uspjeh skijaša Jure Franka, koji je osvojio srebreno odličje u veleslalomu i donio veliku radost publici.
Sportska borilišta i dešavanja iz Sarajeva pratili su brojni domaći i strani novinari, a televizijski prijenosi dostigli su publiku od oko dvije i po milijarde ljudi širom svijeta.
Zimske olimpijske igre zatvorene su 19. februara 1984. godine svečanom ceremonijom u Olimpijskoj dvorani Zetra. Olimpijska pahuljica i maskota Vučko i danas su prepoznatljivi simboli sarajevske Olimpijade i podsjetnik na najveći sportski događaj u istoriji grada.
