Oko dvije hiljade 600 migranata trenutno boravi u prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini. Riječ je o registrovanim migrantima, a prema podacima Međunarodne agencije za migracije u Bosni i Hercegovini u septembru 2022. godine identificirana su 652 migranta izvan privremenih prihvatnih centara. Od ukupnog broja registrovanih migranata, mali procenat je onih koji izražavaju namjeru da ostanu u Bosni i Hercegovini.
”Manje od dva posto onih koji zaista krenu u dalju proceduru odnosno registraciju i podnošenje zahtjeva za azil i da sačekaju da se ta procedura završi. Mislim da je oko desetak odobreno izbjegličkih statusa koja su izražavala namjeru i podnosila zahtjev za azil u BiH”. rekao je Mirsad Buzar, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima u BiH.
Da bi došli do prihvatnih centara u Bihaću i Sarajevu, migranti u velikom broju prolaze kroz Tuzlanski kanton. Upravo ovdje, radi sigurnijeg tranzita potrebno je jačati saradnju vladinog i nevladinog sektora.
“‘Očekivao sam malo više sluha i više uha na prihvatljiv način kako za politiku tako i za žitelje Tuzle, a opet da niko od migranata ne umre pred našim vratima. Nadam se da će se ta situacija promjeniti i imati sluha za one koji rade nešto po tom pitanju, da su im vrata uvijek otvorena kada su u nevolji i kada im treba administrativna potpora da ostvare svoje postojanje”. dodao je Tomo Knežević, direktor Caritasa BiH.
”Pa u početku ove krize sa migrantima bilo je problematike i bilo je teško, međutim, uspostavilo se da imamo saradnju sa Vladom i javnim sektorom i sad nam je cilj da poboljšamo saradnju i sa privatnim sektorom i pružimo prilike onim migrantima koji zaista žele ostvariti prilike i život u BiH”. naglasio je Daniel Bronkal, direktor Caritasa Švicarske u BiH.
Obzirom da se među migrantima vrlo često nalaze porodice sa djecom, Caritas Švicarske u Bosni Hercegovini u saradnji sa Caritasom Bosne i Hercegovine izgradio je nekoliko sigurnih kuća gdje uglavnom dolaze porodice. Sigurne kuće predstavljaju prve stanice gdje se migranti mogu javiti i mogu biti zbrinuti do onog trenutka kada brigu o njihovoj papirologiji preuzmu vlade ili lokalne uprave. Moramo razumjeti da se među migrantima nalaze i izbjeglice koje su svoje zemlje napustile zbog raznih razloga. Identifikacija osoba među migrantima koji trebaju međunarodnu zaštitu preuzima misija UNHCR-a.
”Ta lica imaju potrebe .Oni su napustili svoje zemlje zbog različitih razloga, možda nemaju namjeru da ostaju na ovim prostorima, ali imaju pravo da traže informaciju da mogu tražiti azil ovdje”. istakla je Lucie Gange, šefica Misije UNHCR-a u BiH
Od 1. januara naredne godine susjedna Hrvatska ulazi u Šengen zonu. Ovim procesom mogle bit biti i povećane kontrole na granicama sa Bosnom i Hercegovinom.
”Ljudska prava i pravila ne mijenjaju se da li ste u Šengen zoni ili ne, tako da će Hrvatska morati prilagoditi svoja pravila za međunarodno pravo”. zaključila je Lucie Gange, šefica misije UNHCR-a u BiH
Od aprila Caritas Švicarske u saradnji sa Caritasom BiH, Merhametom, udruženjima Snaga Žene i Centrom za pružanje usluga u zajednici PUŽ implementira projekat ”Zaštita i podrška ranjivim migrantima koji ostaju u BiH”. Ovaj projekat za cilj ima zadovoljavanje osnovnih potreba koje se ogledaju u pristupu adekvatnoj hrani, vodi, sanitarijama, odjeći i zaštiti od nasilja.
