-2 C
Tuzla
02.02.2023.

Sedam godina poslije predaje zahtjeva BiH očekuje odluku o dodjeli kandidatskog statusa

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović podnio je 15. februara 2016. godine zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji predsjedništvu Vijeća EU, a sada, gotovo sedam godina poslije BiH očekuje sutra jednoglasnu podršku 27 država članica za dodjelu kandidatskog statusa.

Nakon što je BiH predala zahtjev za članstvo, u decembru 2016. godine, Evropska komisija poslala je BiH detaljan Upitnik, a nakon 14 mjeseci u februaru 2018. godine BiH je predala ispunjen Upitnik. Na odgovorima je radilo više od 1.300 predstavnika različitih nivoa vlasti. Odgovoreno je na 3.897 pitanja kao i 655 dopunskih.
Sadržaj odgovora poslužio je kao osnova za donošenje odluke o tome je li BiH zaslužila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Taj korak, iako tehničke naravi, ponovno je otvorio perspektivu članstva u EU.

– Sve institucije vlasti, svi organi u državi, radna tijela i komisije u vladama i Direkciji za evropske integracije uradili su ogroman posao, radili su vrlo vrijedno, angažirano i stručno kako bi naš dio posla bio obavljen što kvalitetnije – kazao je tada predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

Odgovori na Upitnik dostavljen Evropskoj komisiji trebali su biti od suštinske važnosti prilikom pripreme mišljenja Evropske komisije o spremnosti Bosne i Hercegovine za sljedeću fazu evropskog procesa koja počinje kandidatskim statusom.

Tek ove sedmice trebala bi biti donesena politička odluka o kandidatskom statusu, a potom i faza otvaranja pristupnih pregovora. Evropsko vijeće, koje zasjeda u četvrtak, kao najviši organ odlučivanja u Uniji ima konačnu riječ kad se radi o proširenju, uključujući dodjelu statusa kandidata i početak pristupnih pregovora s nekom od potencijalnih budućih članica Unije.

Evropska komisija je 29. maja 2019. godine usvojila je Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Mišljenje je od ključne važnosti u odnosima Evropske unije i Bosne i Hercegovine.

Mišljenje identificira 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji, pruža sveobuhvatne smjernice za postepene reforme. Ključni prioriteti obuhvataju područja demokratije, vladavine prava, osnovnih prava i reforme javne uprave.

Analitički izvještaj koji je priložen uz Mišljenje, po prvi put, upoređuje situaciju u Bosni i Hercegovini sa standardima koji se primjenjuju u zemljama članicama EU, uključujući pitanja kao što je unutrašnje tržište, javne nabavke, politika konkurentnosti, okoliša, sigurnosti hrane i zaštite potrošača.

Zemlje zapadnog Balkana došle su u fokus Evropske unije nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu kojoj je u junu ove godine (zajedno s Moldavijom) dodijeljen status zemlje kandidata. Tada su lideri država članica EU pozvali Evropsku komisiju da izradi novi izvještaj o reformskom procesu u BiH, nakon čega bi EU bila spremna da razmotri mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata.

U Bosni i Hercegovini održani su opći izbori i očekuje se formiranje novih vlasti, a oni koji pregovaraju o koalicijama jasno su precizirali da im je prioritet u djelovanju u narednom periodu ispunjavanje uvjeta koji su precizirani u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo.

Ukoliko BiH sutra dobije status zemlje kandidata pred vlastima će i dalje ostati zahtjev da se implementira 14 prioriteta, a među njima su da se osigura da se izbori provode u skladu s evropskim standardima, osigurati rezultate u rada na svim nivoima Mehanizma koordinacije i poboljšanje institucionalnog okvira, uključujući i ustavnu reformu.

Tu su i uvjeti unapređenja funkcioniranja pravosuđa, jačanja borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te uspostavljanja učinkovite koordinacije upravljanja granicama, jačanje zaštite ljudskih prava, garantiranje slobode izražavanja i medija, poboljšanje zaštite ranjivih kategorija društva te osiguranje završetka reformi javne uprave.
Po okončanju pregovora o svih 33 od 35 pregovaračkih poglavlja (dva poglavlja općeg su karaktera) Vijeće Evropske unije donosi jednoglasnu odluku o prijemu države u članstvo u Uniji i odobrava ugovor o pristupanju. Konačnu odluku o tome ponovo imaju zemlje članice kroz Evropsko vijeće, dok Evropski parlament većinom glasova daje saglasnost na ugovor o pristupanju.

Prvi vidljivi učinak procesa evropskih integracija za građane BiH bilo je uvođenje bezviznog režima za one sa biometrijskim pasošima 15. decembra 2010. godine, nakon što je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisan 16. juna 2008. godine u Luxembourgu čime je uspostavljen okvir za implementaciju pravnih, administrativnih, institucionalnih i ekonomskih reformi koje će zemlju približiti EU.

RTV Slon/FENA

POSLJEDNJE DODANO