Vlada FBiH formirala je Garancijski fond pri Razvojnoj banci FBiH, a o njegovom funkcionisanju za Novinsku agenciju Patria govori predsjednik Uprave Razvojne banke Semir Fejzić.
Fejzić je na čelo Razvojne banke imenovan u novembru 2019. godine te pojašnjava kako je reorganizirana banka i koji su dalji planovi.
Patria: Ugovorom o formiranju namjenskog dugoročnog depozita utvrđeni su izvori inicijalnih 80 miliona KM za formiranje i održavanje sredstava Garancijskog fonda, možete li ukratko pojasniti koji su to izvori i kako će funkcionirati ovaj fond?
Fejzić: Prije svega, želim Vam zahvaliti što ste prvi iskazali interes da tražite zvanične i tačne podatke u vezi sa načinom uspostavljanja, funkcionisanja, finansiranja i principima budućeg rada Garancijskog fonda Vlade FBiH pri Razvojnoj banci FBiH te ću pokušati pojasniti najvažnije činjenice o ovom, po mišljenju brojnih relevantnih stručnjaka, komercijalnih banaka, Agencije za bankarstvo FBiH, raznih strukovnih udruženja, privrednih komora, privrednika, poljoprivrednika, obrtnika i drugih potecijalnih korisnika, izuzetno važnom instrumentu Vlade FBiH.
Riječ je o dugoročnoj, a ne jednokratnoj podršci privrednim aktivnostima, odnosno poticaju oporavka privrede kroz dvije faze. U prvoj fazi, odnosno u periodu od 12 mjeseci od dana proglašenja prestanka stanja prirodne nesreće uzrokovane pandemijom COVID-19 (do 31.05.2021. godine), garancije Fonda namijenjene su jačanju kreditnog potencijala poduzetnika za osiguranje izvora finansiranja s ciljem ublažavanja negativnih efekata uzrokovanih pandemijom COVID-19 na privredu FBiH i stvaranju uslova za održivi rast privrede i zapošljavanje.
U drugoj fazi, odnosno nakon 31.05.2021. godine, garancije Fonda bit će usmjerene na pružanje podrške pokretanju novih poslovnih aktivnosti, rastu i razvoju postojećih, povećanju konkurentnosti, inovacijama i zapošljavanju. Vlada Federacije BiH, koju po ovlaštenju zastupa Federalno ministarstvo finansija i Razvojna banka Federacije BiH su 17.07.2020. godine zaključili dva ugovora: Ugovor o formiranju namjenskog dugoročnog depozita-Garancijskog fonda Vlade Federacije BiH i Ugovor o pružanju finansijskih usluga u okviru Garancijskog fonda. Ugovori su zaključeni u cilju provođenja prethodno usvojenih zakonskih i podzakonskih akata, odnosno Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i Uredbe o načinu finansiranja i upravljanja Garancijskim fondom. Članom 13. Zakona, odnosno članom 5. Uredbe, definirano je da se inicijalna sredstva Garancijskog fonda osiguravaju u iznosu do 80.000.000,00 KM preusmjeravanjem raspoloživih sredstava Vlade Federacije BiH iz komisionih poslova i raspoloživih sredstava namjenskih depozita Vlade Federacije BiH koja se vode kod Razvojne banke Federacije BiH.
Budući izvori finansiranja i upravljanja Garancijskim fondom su definisani Uredbom i činit će ih prihodi od komisionih poslova Vlade Federacije BiH koja se vode kod Razvojne banke Federacije BiH, sredstva iz budžeta Federacije BiH, kantona, gradova i općina, donacija i kredita, prihoda po osnovu izdatih garancija te sredstva iz drugih izvora. Vlada Federacije BiH je, u prijedlogu rebalansa budžeta Federacije za 2020. godinu, koji je naknadno i usvojen, utvrdila dio dodatnih sredstava Garancijskog fonda u iznosu 20.000.000,00 KM, čijim se preusmjeravanjem na formirani depozit, obezbjeđuje ukupno 100.000.000,00 KM sredstava koja će služiti kao izvor za garancije koje će Razvojna banka Federacije BiH, u ime i za račun Vlade Federacije BiH izdavati poduzetnicima tj. korisnicima kredita odobrenih kod komercijalnih banaka. Garantni potencijal je peterostruko veći, odnosno iznosio bi 500 miliona KM. Garancija fonda nije bankarska garancija, iako se odobrava preko Razvojne banke Federacije BiH. Naime, a u cilju jasnijeg tumačenja i razumijevanja zainteresovanih strana, prvenstveno poduzetnika zbog kojih je Garancijski fond i uspostavljan, komercijalne banke će odobravati kredite poduzetnicima u skladu sa uslovima kreditno-garantnih programa, odnosno Uredbom, a Federacija BiH preuzima obavezu da kao garant izmiri komercijalnoj banci potraživanja nastala po osnovu odobrenih kredita. Razvojna banka Federacije BiH je zadužena za izdavanje garancija, u ime i za račun Federacije BiH, a izdate garancije obezbjeđuju 50% glavnice odobrenog kredita.
Patria: Šta će Garancijski fond donijeti građanima Federacije BiH, ideja premijera Fadila Novalića, pa onda i Vlade krunisana je i zvanično formiranjem fonda šta su daljni koraci?
Fejzić: Jednostavno je zaključiti da je riječ o dugoročnom alatu ili mjeri Vlade Federacije BiH koji će sve buduće Vlade moći konzumirati. Ovakva mjera će uvijek dati “dodatni vjetar u leđa” privrednicima u namjeri da obezbijede povoljnije izvore finansiranja.
Sama ideja gospodina Novalića, koji je prije preuzimanja dužnosti premijera Federacije BiH, svoj radni vijek proveo u realnom sektoru, što je, siguran sam, već i poznato široj javnosti, te da je osnivao i razvio više privrednih društva, kao i upravljao velikim privrednim sistemima, pokazuje dobro razumijevanje potrebe privrede i značaj olakšica za dostupnost novim i povoljnim finansijskim sredstvima, koja su im uvijek, i u svakoj fazi poslovanja potrebna. Dugoročno, ova mjera Vlade Federacije BiH i premijera Novalića, snažno podržana od poslodavaca, predstavlja poticaj i sigurnost u povoljnije uslove budućih plasmana komercijalnim bankama koje dobivaju sigurnost u podjeli rizika sa Federacijom BiH, naravno cijeneći sve i do sada primjenjivane kriterije ocjene boniteta, ali sa podjelom rizika u omjeru 50% za kreditiranje svakog budućeg biznisa, kroz pet kreditno-garantnih programa koje utvrdi ova, ali i svaka buduća Vlada FBiH.
Radi razumijevanja šire javnosti i ispravne percepcije ove mjere, navešću da većina privrednih društava ima kreditna zaduženja za postojeće investicije ili druge potrebe, što znači da je većina njihove imovine već predmetom osiguranja kredita ili, drugačije rečeno, opterećena hipotekom/kolateralom. Znači, za eventualno nova kreditna zaduženja kod komercijalnih banaka, privredna društva nemaju instrumente obezbjeđenja, jer su postojeća nedostatna, već opterećena ili pak zastarjela (npr. oprema), koja su izgubila na vrijednosti i ne mogu biti predmetom osiguranja novih kredita.
Uspostavljanjem Garancijskog fonda Vlada Federacije BiH putem Razvojne banke Federacije BiH, „uskače“ na način da ne plasira kredite, nego izdaje 50%-tnu garanciju na povrat kredita kao poticaj da komercijalne banke, nakon uobičajene bankarske procedure, smanje obavezu i opterećenje tog privrednog subjekta u smislu traženja danas uobičajne tržišne hipoteke u omjeru 1:1,5 za nekretnine ili 1:2 za pokretnu imovinu, u odnosu na visinu traženog kredita.
Napominjem da je ova mjera, koja je za razliku od Stabilizacijskog fonda koji je jednokratan i sa jasnom namjenom kao reakcija Vlade Federacije BiH na posljedice izazvane globalnom pandemijom COVID -19, također vezana i za trenutne posljedice, ali je i dugoročna, u smislu njenog zakonskog pozicioniranja. S druge strane, ova mjera je izuzetno i korisna sa aspekta obezbjeđenja stabilnosti bankarskog sektora kao generatora razvoja svake ekonomije.
Patria: Kroz najavljeni program privrednicima putem komercijalnih banaka biti će dostupna sredstva za tekuću likvidnost, održavanje proizvodnje i broja zaposlenih, te za završetak započetih investicija i novo zapošljavanje. Možete li pojasniti praktično šta to znači?
Fejzić: Garancije fonda Razvojna banka Federacije BiH će izdavati krajnjim korisnicima i služit će kao dio obezbjeđenja kredita koji poduzetnici budu koristili kod komercijalnih banaka. Namjena kredita koje komercijalna banka bude odobravala poduzetnicima, vezana je za kreditno-garantne programe koje usvaja Vlada Federacije BiH, odnosno Uredbu gdje je definirana namjena sredstava, a prethodno je već navedeno da će se izdavanje garancija iz Garancijskog fonda provoditi kroz dvije faze, odnosno da će se garancije izdavati za obezbjeđenje dijela kredita namijenjenih za održavanje likvidnosti, zapošljavanje, završetak započetih investicija i sl. Komercijalna banka iz vlastitih izvora obezbjeđuje sredstva kredita, a Razvojna banka Federacije BiH izdaje garancije iz Garancijskog fonda za obezbjeđenje dijela tih kredita.
Garancije Fonda mogu se izdavati za kredite sa rokom dospijeća do 60 mjeseci, uključujući grace period do 18 mjeseci za dugoročne kredite, namijenjeni finansiranju tekuće likvidnosti (isplata plaća, plaćanje poreza i doprinosa, i sl), obrtnih sredstava, dovršavanju već započetih investicija te investicija manjeg obima.
Međutim, i pored navedene mjere, zbog ekonomske krize koja će uslijediti nakon prestanka pandemije COVID-19, usljed obima i oštrine kontrakcije privrednih aktivnosti i očekivanog pada prihoda, sigurno je da će doći do dodatnog pogoršanja likvidnosti poduzetnika. U takvoj situaciji za očekivati je da će kreditni gubici banaka također porasti. Ovakva situacija uzrokovat će otežan pristup novim sredstvima za likvidnost (za plaćanje obaveza prema zaposlenima, dobavljačima, državi i drugim finansijskim institucijama), posebno za korisnike kredita iz sektora mikro, malih i srednjih preduzeća.
Stoga je Vlada Federacije BiH predložila nužne mehanizme i mjere kroz ovaj Garancijski fond koje će održati kontinuitet i dugoročno ohrabriti komercijalne banke da nastave kreditiranje svih privrednih subjekata u pogoršanom okruženju. Kreditno-garantne programe usvaja Vlada Federacije BiH na prijedlog resornih ministarstava. Garancije Garancijskog fonda mogu se isključivo odobravati za sljedeće kreditno-garantne programe:
– Kreditno-garantne programe za obrtnike i ostale samostalne privredne djelatnosti;
– Kreditno-garantne programe za mikro, mala i srednja preduzeća;
– Kreditno-garantne programe za poljoprivredu i prehrambenu industriju;
– Kreditno-garantne programe za velika preduzeća;
– Kreditno-garantne programe za izvoznike.
Omjer pokrića Garancijskog fonda i komercijelne banke u korist privrednika je 50% i predstavlja razuman omjer podjele rizika između Garancijskog fonda i komercijalne banke, te je uobičajen i u drugim zemljama u slučaju portfeljskih garancija, odnosno garancija kod kojih procjenu kreditnog rizika vrši komercijalna banka, a ne Garancijski fond, odnosno Razvojna banka Federacije BiH.
Uredbom i drugim aktima sačinjenim na osnovu Uredbe, detaljno je razrađen sistem zaštite od potencijalne zloupotrebe ili neprincipijelnog i netržišnog ponašanja pojedine komercijane banke.
Patria: Čini se da Razvojna banka vraća povjerenje Vlade FBiH, šta se dešava u ovoj značajnoj instituciji i kakvo ste stanje zatekli?
Fejzić: Uspostavljanje Garancijskog fonda je najbolji dokaz da je povjerenja osnivača u Razvojnu banku Federacije BiH u potpunosti vraćeno. Bez obzira na lošu percepciju javnosti i većine medija tokom prethodnih godina, glede Razvojne banke Federacije BiH, ne bih želio komentarisati rad mojih prethodnika, nego bih se fokusirao na pozitivnu perspektivu i sigurno potpuno drugu percepciju Banke, kao i podršku novim stavovima, aktivnostima i naporima koje činimo za ovu bitnu finansijsku instituciju, pokazujući njene kapacitete, mogućnosti i potrebu postojanja i koja bi u konačnici bitno ojačala i postala stabilizirajući, faktor posebno u kriznim vemenima za Federaciju BiH, njenu privredu, time i potrebe i standard radnika, što je i njena osnivačka potreba i funkcija.
Pojednostavljeno rečeno, od dana preuzimanja funkcije vršioca dužnosti predsjednika Uprave Banke, odnosno polovinom novembra 2019. godine, sa bilansnim minusom od blizu 3 miliona KM (odnosno 37% od ukupnog prihoda), uspjeli smo obezbijediti da Banka poslovnu godinu završi pozitivnim rezultatom sa cca. 350 hiljada KM. Također, Banku smo zatekli sa velikom izloženošću u nekvalitetnoj aktivi, problemom velikog odliva kadrova bez popunjavanja upražnjenih mjesta, te vrlo ozbiljno izraženom starosnom strukturom kadrova itd. Davanjem prilike vrlo stručnim, ali na neki način izoliranim kadrovima koji su svoje znanje i umijeće stavili na raspolaganje u punom kapacitetu, te detaljnom analizom postojećih kadrova Banke, otvoren je prostor i za javnim prijemom novih stučnjaka iz oblasti bankarstva. „Restart“ je napravljen po pitanju kvaliteta prozvoda Banke, odnosno redizajnirane su sve kreditne linije, prilagođene kamatne stope tržišnim uslovima, rokovi otplate, grace periodi i druge pogodnosti po pricipima razvojnog bankarstva, promijenjena brojna akta i povećana produktivnost i efikasnost Banke, što je rezutiralo sa preko 100 potpuno novih klijenata Banke u samo nekoliko mjeseci.
U vrijeme trajanja stanja prirodne nesreće, jedino je Razvojna banka Federacije BiH vršila kreditiranje privrednika, kroz uspostavljenu Kreditnu liniju za likvidnost privrednicima i obrtnicima za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom COVID-19, kroz izuzetno povoljne kreditne uslove (2,00 % kamatnu stopu, bez naknade za obradu zahtjeva i rokom otplate do 36 mjeseci sa grace periodom do 6 mjeseci za kredite odobrene na rok otplate do 18 mjeseci, odnosno 12 mjeseci grace period za kredite odobrene na rok otplate do 36 mjeseci). Kreditna linija je i danas aktuelna, odnosno svi privrednici i obrtnici koji ispunjavaju uslove kreditne linije, mogu aplicirati za povoljna kreditna sredstva.
Upravo kroz ovu kreditnu liniju Banka je privukla nove klijente, koji su se uvjerili u sve gore navedeno, odnosno da je Banka sada pozicionirana dobro i kod osnivača i kod javnosti, te da se vrlo efikasno i pravovremeno rješavaju kreditni zahtjevi, te da je percepcija Banke stvorena u prethodnom periodu u smislu „usko grlo“, kroz efikasan način rada „razbijena“ u krugovima privrednika i obrtnika, tj. naših klijenata zbog kojih prvenstveno i postojimo.
Od prvog dana uspostavljanja Garancijskog fonda, javnost će biti transparentno i redovno izvještavana i imaće uvid u svaku odobrenu/izdatu garanciju iz Garancijskog fonda, u smislu korisnika garancije, podatke o komercijalnoj banci kojoj je ista izdata, visini odobrene/izdate garancije, sredstvima Garancijskog fonda itd.
Web stranica Razvojne banke Federacije BiH je nedavno redizajnirana, a između ostalog i zbog uspostavljanja baze podataka koja će služiti svim zainteresovanim stranama u smislu uvida u garancije iz Garantnog fonda, te druge proizvode Banke. Sada se informacije na web stranici redovno ažuriraju a obzirom da slijedi Javni poziv komercijalnim bankama za učešće u Garancijskom fondu, javnost će biti pravovremeno informisana o svakom sljedećem potezu.
Paralelno, radimo i na uspostavljanju baze podataka korisnika kredita Razvojne banke Federacije BiH, koji će također u nekom obliku (zakonski dozvoljenom) biti objavljeni na našoj web stranici, a opet u cilju transparentnog informisanja javnosti, jer Razvojna banka Federacije BiH je državna banka i novac iste je javni, te javnost sa punim pravom ima pravo uvida u njegovu potroršnju.
Na kraju, želim izraziti svoje zadovoljstvo da je, zbog svih ovih aktivnosti i napornog rada, regulator i supervizor našeg rada, Agencija za bankarstvo FBiH, kroz svoje kontrole, provjere, izdate naloge i prema vlastitim internim aktima, nakon višegodišnjeg dodjeljivanja „negativnog“ statusa, pri zadnjoj ocjeni Razvojnu banku FBiH pozicionirala u status „stabilan“. Trenutno se vode i pregovori sa Svjetskom bankom, čiji širi ekspertni tim vrši dubinsku analizu svih segmenata rada i poslovanja Banke, te očekujem da ćemo dobiti pozitivnu ocjenu i da ćemo, po prvi puta sa Svjetskom bankom, ostvariti jedan iznimno veliki finansijski aranžman, što će svakako potpuno drugačije pozicionirati Razvojnu banku FBiH na tržištu, a i prema svim drugim bitnim i međunarodno relevantnim finansijskim institucijima.
