Učesnici simpozija “Položaj i diskriminacija Roma”, koji je u organizaciji Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Misijom OSCE-a u BiH održan u Sarajevu, razgovarali su o statusu i položaju Roma u BiH, Crnoj Gori, Republici Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji sa ciljem razmjene dobrih praksi te iznalaženja načina za njihovo unapređenje.
Potpredsjednik Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH Borislav Petrović je kazao da ovo neće biti prvi simpozij, te da je cilj organizatora da se markiraju jedna, dvije stvari, dva-tri segmenta gdje su najveći problemi.
– Iz ovoga će proizaći da mi za tri, četiri, pet mjeseci organiziramo simpozij ili okrugli sto posvećen diskriminaciji Roma u jednom segmentu gdje se vidi da je najveći problem – kazao je on.
Dodao je da, osim toga što žele senzibilizirati akademsku javnost i javnost uopće, jedan od dugoročnih ciljeva je da senzibiliziraju i romsku populaciju, “da i oni shvate da moraju i oni dati to što mogu od sebe”.
Amela Tandara iz OSCE-a, koja se bavi pitanjima Roma i nacionalnih manjina, ocijenila je da je položaj Roma u BiH dosta težak.
– Ima nekih pomaka koje smo napravili u smislu stanovanja, obrazovanja, pa donekle i obezbjeđenja zdravstvene zaštite svima koji nisu osigurani. Međutim, svi ti procesi jako sporo idu. Romi i dalje žive u jako teškim uslovima, na marginama su, potpuno siromašni, djeca sve više napuštaju školu…- navela je Tandara.
Po njenim riječima, Dekada 2005-2015. jeste polučila određene rezultate, ali ima još jako puno posla.
– Najviše moramo raditi na uključivanju Roma, kako u političke procese, tako i na osnaživanju žena, djevojčica i njihovoj što većoj uključenosti – kazala je Tandara.
Istaknula je da Romi nisu zastupljeni ni u jednom političkom tijelu, nemaju apsolutno nikakvu moć odlučivanja.
Aktivista Romskog informativnog centra Kali Sara Dervo Sjedić je kazao da se može učiniti mnogo toga kako bi se popravio položaj Roma ako se ima dovoljno političke volje.
Po njegovim riječima, nedostatak političke volje u BiH je osnovni problem. Napomenuo je da postoje Strategija i akcioni planovi koje treba implementirati.
Istaknuo je da je budžet koji je bio tri miliona KM za implementaciju akcionih planova smanjen na 1.350.000 KM. Kaže da to dovoljno govori o nedostatku političke volje.
Sjedić je naveo da se može uraditi mnogo više na zapošljavanju Roma, na obrazovanju kao najvećem prioritetu za romsku zajednicu, te uskladiti domaće zakonodavstvo s međunarodnim standardima zaštite ljudski prava.
Istaknuo je da je prioritet za romsku zajednicu obrazovanje, zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje i zdravstvena zaštita.
Prodekan na Zdravstevenom veleučilištu u Zagrebu, profesor Aleksandar Racz, je kazao da je njihovo visoko učilište jedino visoko učilište u Hrvatskoj koje je uvelo pozitivnu diskriminaciju za školovanje Roma na visokoškolskoj razini.
– Konkretno, mi smo jedini faklutet koji im omogućuje direktno upisivanje mimo položene državne mature, u nečem što smo nazvali romske kvote na šest različitih struka koje se školuju kod nas, profila neliječničkih zdravstvenih profesija – medicinske sestre, fizioterapeuti i srodne struke – naveo je Racz.
Dodao je da se time bave već desetak godina, dodajući da su njihove priče pozitivne, jer oni koji su se kod njih upisali na kraju i završavaju.
– S druge strane, svjedočimo priču da na razini niti jednog od devet sveučilišta u Hrvatskoj – šest javnih, tri privatna niko nije slijedio taj primjer iako je u nacionalnom programu za integraciju Roma, koji se veže uz dekade koje su na evropskoj razini zacrtane, postoji poticaj da se Romi uključe na bilo koji način u razinu visokoškolskog obrazovanja. Međutim, niko to nije slijedio. Mi smo, na žalost ostali jedini – istaknuo je Racz.
Nezavisna istraživačica iz oblasti romologije, koja podrazumijeva jezik, kulturu, književnost i prevodilaštvo Roma Hedina Tahirović-Sijerčić je kazala da su Romi potpuno ‘nevidljivi’, „baš kao što je nevidljiva diskriminacija prema nama u svim državama u kojima živimo“.
– Da bi se poradilo na svim ovim temama iz oblasti koje sam spomenula, potrebno je mnogo napora kako Romima tako i predstavnicima institucija, jer su potpuno zaboravili da mi postojimo, da živimo na ovom području od 14. vijeka. Mi smo narod Bosne i Hercegovine i već je vrijeme da se pozabave i s nama, da nam daju istu mogućnost kao i svim ostalima koji žive u ovoj državi – poručila je Tahirović- Sijerčić.
Izvor: RTV Slon/FENA
