Svjetski je dan humanosti, a prema procjenama humanitarnih radnika broj stanovnika Bosne i Hercegovine kojima je pomoć potrebna svakim danom sve je veći.
Ujedinjeni narodi 2008. godine proglasili su 19. august Svjetskim danom humanosti odajući na taj način počast za 22 humanitaraca koji su izgubili život na taj dan 2003. godine u bombardiranju sjedišta UN-a u Bagdadu.
Na taj dan nastoji se pojačati svijest o nužnosti pomaganja osobama u potrebi, ali i odati počast onima koji pomažu.
Prema ocjeni radnika humanitarnih organizacija koje djeluju u BiH, solidarnost bh. građana je na zavidnom nivoz, bez obzira na to što su prosječnog stanovnika Bosne i Hercegovine dodatno osiromašile pandemija koronavirusa, migrantska kriza i ekonomske posljedice rata u Ukrajini.
– Građani zaista žele pomoći onima koji su u potrebi većoj nego oni sami. Sve je veći broj humanitarnih organizacija i apela za pomoć – istaknuo je u razgovoru za Fenu sekretar Crvenog krsta Grada Mostara Alen Kajtaz.
On je ustvrdio da je broj korisnika u konstantnom porastu i da ta brojka neće skoro stati.
– Broj korisnika raste, jer smo bili suočeni s korona-krizom, zatim krizom u Ukrajini koji je produbio prethodnu krizu. Također je veliki broj ljudi koji sa svojim primanjima ne mogu osigurati one neophodne potrepštine za normalan život. Cijene i dalje rastu, što sve utiče na kvalitetu života i nažalost, bojim se da ovo neće stati u dogledno vrijeme – kazao je Kajtaz.
Najugroženiji Romi, osobe s invaliditetom, raseljene, stare i nezaposlene osobe
Po riječima voditelja projekata Caritasa BiH Miroslava Valente, velika većina građana u BiH može se na određen način smatrati siromašnim, a dosta njih uspijeva preživjeti zahvaljujući potpori i financijskim dotacijama članova porodica iz inostranstva.
– Tu su naravno i umirovljenici. Ako se uzme u obzir da najveći broj umirovljenika prima minimalnu mirovinu od 530 KM, većinu ih se može smatrati siromašnima, posebice u uvjetima rasta cijena energenata, životnih namirnica i sve veće inflacije – kazao je voditelj projekata pri Caritasu BiH.
Pored penzionera, iskustva humanitarnih radnika govore kako su najugroženije kategorije društva Romi, osobe s invaliditetom, raseljene osobe, porodice s više djece, nezaposlene i niskokvalifikovane mlade osobe.
Izmjene Zakona o PDV-u
Jedno od zakonskih rješenja koje bi trebalo olakšati posao humanitarnih radnika u BiH, je oslobađanje plaćanja PDV-a na hranu koja se donira, javlja Fena.
