Predstavnici udruženja žrtava rata i djece rođene zbog rata, nevladinih i međunarodnih organizacija, bh. vlasti i aktivisti razgovarali su danas u Sarajevu o važnosti zakonskog, ali i društvenog priznanja djece rođene zbog rata.
Kako je istaknuto, nakon višegodišnjih nastojanja djece rođene uslijed ratnog silovanja za zakonskim i društvenim priznanjem, ove godine zabilježeni su značajni koraci na tom putu, te su učesnici razmatrali načine na koji dalje mogu zajednički djelovati.
Predsjednica Udruženja “Zaboravljena djeca rata” Ajna Jusić smatra da ako bi ta kategorija ljudi bila institucionalno vidljiva, u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, mogla bi računati na pomoć i zakon koji će im osigurati priznavanje njihove boli što je jako važno u liječenju traume.
– Naravno, uz to treba da ide i određena novčana kompenzacija koja donosi određenu satisfakciju žrtvama – naglasila je Jusić.
Ona kaže da u BiH nema registra o broju tih osoba. Iz lične i perspektive članova Udruženja kaže da je ‘imati državu, koja vas priznaje kao jednakog građanina, ključno i važno.’
– Priznavanje statusa znači davanje mogućnosti da se osjetimo jednakim i otvara prostor za dodatnu socijalnu inkluziju. Važno je, kroz priznavanje statusa, često i glasno govoriti i o rodnoj i patrijarhalnoj diskriminaciji koja se desila u BiH – naglasila je.
Oni, kako je kazala, poštuju prava koja su dobila djeca čiji su očevi ubijeni ili stradali tokom rata, ali postavljaju i pitanje ‘šta je sa našim majkama, zašto po toj liniji nismo mogli biti jednaki.’
Specijalistica neuropsihijatrije Plave poliklinike Tuzla i doktorantica istraživačke mreže Evropske unije ‘Djeca rođena zbog rata – prošlost, sadašnjost i budućnost’ Amra Delić kaže da je studija, koju su proveli, pokazala da djeca rođena zbog rata, osim loših socioekonomskih prilika, imaju pojačane rizike po zdravlje, kao i socijalnu isključenost (samim tim što su bili stigmatizirani i diskriminirani).
– Naš cilju u ovom zagovaranju je socijalno uključivanje te djece. Nadamo se da će to, osim priznavanja statusa vulterabilne grupe odnosno civilne žrtve rata, podrazumijevati i pripadajuća prava. Cilj je omogućiti da uživaju socijalna prava i jednake prilike kao i svi – kazala je.
U okviru današnjeg događaja prezentirano je i ‘Zakonsko priznanje djece rođene zbog rata u Bosni i Hercegovini: Glasna afirmacija u kontekstu globalne šutnje’, koju je u saradnji sa organizacijom TRIAL International napisao Ariq Hatibie, student Pravnog fakulteta Harvard. Taj dokument analizira korake koje je BiH poduzela u cilju omogućavanja prava djeci rođenoj zbog rata, poredeći ih sa međunarodnim standardima i inicijativama za zakonska rješenja u drugim državama.
– Dokument analizira važan korak prvog zakonskog priznanja djece rođene uslijed ratnog silovanja u BiH, koji se desio ovog juna u Brčko distriktu BiH, kao i druge zakonske inicijative i međunarodne standarde za prava te djece, a sve u cilju kreiranja konkretnih preporuka kakva prava trebaju i zaslužuju djeca rođena zbog ratnog silovanja. Ovaj dokument će nam poslužiti kao odličan osnov za nastavak borbe – istakla je Amina Hujdur, saradnica za komunikacije organizacije TRIAL International.
Osim toga, analiza prikazuje i druge inicijative za priznanje djece kao i rad civilnog društva, kad je riječ o toj temi.
U Brčko Distriktu usvojen je ranije ove godine Zakon o civilnim žrtvama rata kojim je, kao novina, zakonski prepoznata djeca rođena zbog ratnog seksualnog nasilja, definirani su kao zasebna kategorija iako nisu predviđene dodatne beneficije po osnovu tog statusa. U istom periodu Vlada FBiH usvojila je Nacrt zakona kojim je predviđeno prepoznavanje djece rođene kao posljedica silovanja, kao poseban status civilne žrtve rata.
RTV Slon/FENA
