Prema izvještaju Ministarstva sigurnosti samo u prošloj godini u Bosni i Hercegovini je identifikovano 70 potencijalnih žrtvava trgovine ljudima, a od čega je 35 žrtava bilo maloljetno. Slučajevi trgovine ljudima su uglavnom vezani za radnu eksploataciju, seksualnu ali i neki drugi vid ekspolatacije trgovine ljudima.U ruralnim sredinama i romskim zajednicama još uvijek imamo slučajeve ugovorenih brakova, a kada su u pitanju romske zajedniceu rješavanje ove problematike uključeni su Centri za socijalni rad, kao i policijske stanice. Međutim, problem u provođenju presude nastaje kada predmet dođe do tužilaštva i suda jer se ti slučajevi okarakterišu kao običajno pravo.
„Sve i da jeste, ali to nije običajno pravo jer tradicija i kultura nije da se romska djeca prodaju, ali oni to svode pod običajno pravo i na kraju ti počinioci ostanu nekažnjeni” rekla je Indira Bajramović, direktorica UŽR „Bolja budućnost“ grada Tuzla
Iako su u većini slučajeva žrtve eksploatacije djeca, djevojke i žene, postoje slučajevi i eksploatacije mušakaraca.
„Ima čestih pojava da se daju razni oglasi za poslove u inostranstvo, na građevini i imali smo slučajeva gdje su momci i muškarci bili vrbovani i upravo na takav način oni misle da će ići tamo da zarade, da mogu prehraniti svoju porodicu i tako bivaju žrtve” dodala je Bajramović.
Kako je Bosna i Hercegovina okarakterisana kao zemlja u tranziciji dodatni problem predstavljaju i migracije koje se dešavaju migrantskim rutama u Bosni i Hercegovini. Kada su u pitanju migracije i migranti, terenski centar za poslove sa strancima u Tuzli do sada nije zabilježio nijedan slučaj trgovine djecom, ali među migrantima su zabilježene maloljetne osobe bez pratnje.
„Ove godine evidentirali smo i smjestili u sigurnu kuću 60 maloljetnih osoba bez pratnjae. Situacija sa njihovim kretanjam kroz BiH jeste ta da uvijek postoji opasnost da budu podložni kao žrtve tgovine ljudima.“ rekao je Mehmed Burgić, Služba za poslove sa strancima-terenski centar Tuzla
Sa svim maoljetnim osoba koje dođu u sigurnu kuću se obavljaju intervjuu u kojima se može identitfikoavti slučaj trgovine djecom, ali probelm predstavlja nedostatak prevodilaca.
„Moramo poraditi na tome da se angažuju prevodoci, jer je mnogo migranata iz Pakistana, Afganistana, Libije, Sirije i to su jednostavno druga govorna područja.“ dodao je Burgić.
Kako bi se ukazalo na problem postojanja trgovine djecom u Bosni i Hercegovini Udruženje „Novi put“ u saradnji sa članicama Mreže bh. nevladinih organizacija za borbu protiv trgovine ljudi RING, realizuju kampanju pod sloganom „STOP trgovini djecom“. Kampanja se provodi uz podršku zajedničkog projekta Evropske unije i Vijeća Evrope „Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini“. Jako je važno znati prepoznati znakove koji ukazuju na to da je dijete žrtva trgovine. U većini slučajeva ta djeca ne vjeruju osobama koje im nude pomoć. Ponašanje im se značajno mjenja, lako se ljute, imaju problema sa kontrolom i postavljanjem granica, a ponekad neobjašnjivo izostaju iz škole. Žive u stalnom i intenzivnom strahu, pate od nesanice, a kod neke djece mogu se uočiti tragovi fizičkog zlostavljanja kao što su modrice i ožiljci.
