15.5 C
Tuzla
06.07.2022.

U FBiH ove godine nije zabilježen nijedan slučaj hepatitisa A

Iako se epidemija hepatitisa A ili zarazne žutice posljednjih mjeseci pojavila u nekoliko zemalja, iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH (ZZJZ FBiH) potvrdili su kako ove godine u Federaciji BiH nije zabilježen nijedan slučaj.

– U razdoblju od 2017. do 2021. godine ukupno je bilo 12 prijavljenih slučajeva virusnog hepatitisa A ili zarazne žutice u FBiH. U 2017. godini to su bila četiri slučaja, i to u Tuzlanskoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji. U 2018. godini bila su prijavljena tri slučaja virusnog hepatitisa A u Sarajevskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji, dok je u 2019. godini zabilježeno pet slučajeva u Županiji Središnja Bosna, Sarajevskoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji – kazali su iz Zavoda u izjavi za Fenu.

Ističu da u protekle dvije godine na području Federacije BiH nije bilo prijavljenih slučajeva virusnog hepatitisa A, kao ni u tekućoj 2022. godini, zbog čega nema razloga za zabrinutost.

– S obzirom na to da nemamo registriran nijedan slučaj oboljenja virusnog hepatitisa A na području FBiH nema razloga za zabrinutost, no ističemo važnost prevencije, nadzora i poduzimanja pravovremenih mjera u slučaju pojave epidemije – dodali su.

Kada je riječ o utjecaju ove bolesti na djecu, pojasnili su da djeca rjeđe razvijaju težu kliničku sliku, dok simptomi mogu biti toliko blagi da ostaju neprimijećeni.

– Ali, djeca mogu zaraziti druge osobe prije i nakon što simptomi počnu. Najčešći simptomi hepatitisa kod djece su povišena temperatura, tamniji urin, blijed feces, svrab, bol u mišićima, mučnina, umor, gubitak apetita, bol u stomaku. Roditelji, osoblje u školama i zdravstveni radnici trebaju obratiti pažnju na simptome žutice – upozoravaju iz Zavoda.

Također navode kako je hepatitis A upala jetre uzrokovana virusom, koja može uzrokovati blage do teške bolesti.

Oporavak može trajati mjesecima

– Prenosi se konzumiranjem kontaminirane hrane ili vode, kao i izravnim kontaktom sa zaraženom osobom. Za razliku od hepatitisa B i C, hepatitis A ne uzrokuje kroničnu bolest jetre, ali može uzrokovati iscrpljujuće simptome te vrlo rijetko fulminantni hepatitis, odnosno akutno zatajenje jetre, što može dovesti do smrtnog ishoda. Virus hepatitisa A prenosi se prvenstveno fekalno-oralnim putem, odnosno kada nezaražena osoba unese hranu ili vodu koja je kontaminirana fekalijama zaražene osobe – objasnili su iz Zavoda.

Dodaju kako se u obiteljima to može dogoditi ako jedan član obitelji zaraženim rukama priprema hranu za ostale članove.

Također ističu da epidemije virusnog hepatitisa A mogu biti povezane s neadekvatno pročišćenom vodom, neadekvatnim sanitarnim uvjetima, lošom osobnom higijenom, a da se virus može prenijeti i bliskim fizičkim kontaktom.

– Kada je riječ o liječenju zarazne žutice, ono je uglavnom usmjereno na održavanje odgovarajuće i nutritivne ravnoteže, uključujući i nadoknadu tekućine koja je izgubljena zbog povraćanja i proljeva. Pacijentu se savjetuje odmor, a hospitalizacija je neophodna samo u slučaju akutnog  zatajenja jetre – podvukli su.

Uz to, iz Zavoda pojašnjavaju kako je oporavak uglavnom spor i može trajati tjednima ili mjesecima te da se u tom razdoblju pacijentu savjetuje izbjegavanje lijekova kao što su paracetamol i lijekova protiv povraćanja.

– Razdoblje inkubacije virusnog hepatitisa A obično je između 14 i 28 dana. Klinička slika kod bolesnika varira od blaže do teže kliničke slike koja može uključivati groznicu, slabost, gubitak apetita, proljev, mučninu, nelagodu u trbuhu, tamnu boju mokraće i žuticu – poručili su.

Ipak, naglašavaju kako ne mora značiti da će svi oboljeli imati sve navedene simptome.

Djeca često nemaju uočljive simptome

Kako kažu iz Zavoda, odrasli češće imaju simptome u odnosu na djecu te su i smrtni ishodi češći u starijim dobnim skupinama.

– Djeca mlađa od 6 godina obično nemaju uočljive simptome te ih samo oko 10 posto razvije žuticu. Česta je pojava recidiva kod tek oporavljene osobe s još jednom akutnom epizodom, gdje obično nakon toga slijedi oporavak – pojasnili su.

Najučinkovitije preventivne mjere zaštite protiv virusnog hepatitisa A su poboljšani sanitarni uvjeti, higijenski ispravna hrana i voda i imunizacija.

Pored toga, širenje virusnog hepatitisa A može se prevenirati osiguravanjem adekvatnih zaliha vode za piće, pravilnim zbrinjavanjem i tretiranjem kanalizacijskih mreža u zajednici te održavanjem osobne higijene kao što je redovito pranje ruku.

Govoreći o preventivnim mjerama, iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH su dodali kako postoji nekoliko inaktiviranih cjepiva protiv virusnog hepatitisa A na međunarodnoj razini.

RTV Slon/FENA

POSLJEDNJE DODANO