Danas se u svijetu obilježava Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u sukobima, koji su ustanovile Ujedinjene nacije. Kao što je generalni sekretar UN-a nedavno izjavio: „seksualno nasilje je groteskna taktika rata, koja se koristi za brutalizaciju, mučenje i represiju, ostavljajući ožiljke na tijelima, dušama i cijelim zajednicama. Užas ovih gnusnih zločina odjekuje dugo nakon što oružje utihne. Prečesto počinioci hodaju slobodno, ogrnuti nekažnjivošću, dok preživjeli često nose nemogući teret stigme i traume.“ Nažalost, ova situacija je itekako poznata mnogim preživjelima seksualnog nasilja povezanog sa sukobima u Bosni i Hercegovini.
Ambasador Julian Reilly pridružio se preživjelima, predstavnicima civilnog društva i vladinim zvaničnicima na današnjem događaju u Foči koji je organizovalo Udruženje civilnih žrtava rata „Foča 92-95“.
„Danas smo u Foči kako bismo pružili podršku preživjelima ovih strašnih ratnih zločina. Uprkos svim dobrim naporima i dosadašnjem napretku, preživjeli se i dalje bore za pristup adekvatnim reparacijama, psihosocijalnoj njezi i pravnoj zaštiti. Pozivamo sve nivoe vlasti u BiH da uklone postojeće birokratske prepreke i olakšaju pristup uslugama na koje preživjeli imaju pravo, kao i da preduzmu mjere za smanjenje društvene stigme prema preživjelima. Ovi koraci će pomoći preživjelima i njihovim porodicama da prevaziđu prepreke i osjećaju se uključenije, te će pomoći cijelom bosanskohercegovačkom društvu da se oporavi i krene naprijed“, rekao je ambasador Reilly.
Već više od deset godina, Ujedinjeno Kraljevstvo je prepoznato kao globalni lider u rješavanju problematike vezane za seksualnog nasilja u sukobima. Inicijativa za sprječavanje seksualnog nasilja u sukobima (PSVI), koju je Ujedinjeno Kraljevstvo pokrenulo 2012. godine, predstavljala je revolucionarni iskorak u borbi protiv gnusnog zločina seksualnog nasilja u sukobima. Inicijativa, koja blisko sarađuje sa preživjelima, civilnim društvom i vladinim institucijama, podržala je razvoj međunarodnih protokola za dokumentovanje i istraživanje zločina koji uključuju seksualno nasilje povezano sa sukobima. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje odlučno u svojoj posvećenosti sprječavanju seksualnog nasilja u sukobima. Nastavljamo da ispunjavamo četiri stuba naše Strategije za prevenciju seksualnog nasilja u sukobima donijete 2022. godine s ciljem veće pravde za preživjele, sprječavanja nasilja i podrške djeci rođenoj kao rezultat seksualnog nasilja povezanog sa sukobima.
Od svog pokretanja, Inicijativa ima značajno prisustvo u Bosni i Hercegovini. Pomogla je u prekidanju šutnje o seksualnom nasilju u ratu, ohrabrujući preživjele da podijele svoja iskustva i potraže potrebnu podršku. Zajedno s lokalnim partnerima, Ujedinjeno Kraljevstvo je podržalo napore za poboljšanje dokumentiranja, istrage i krivičnog gonjenja zločina seksualnog nasilja povezanog sa sukobima. U saradnji s partnerima, doprinijeli smo promjenama zakona koje osiguravaju sveobuhvatniju podršku preživjelima i pružili pravnu i psihosocijalnu pomoć. Po prvi put, naporima naših partnera, djeca rođena od seksualnog nasilja povezanog sa sukobima prepoznata su kao civilne žrtve rata u Brčko Distriktu BiH i Federaciji Bosne i Hercegovine.
Sve ove aktivnosti su pokrenule važne razgovore i postavile temelje za pravdu, ali put do pune odgovornosti i ozdravljenja u BiH je još uvijek dug. Uprkos skoro 30 godina od rata, mnogi preživjeli i dalje nemaju pristup adekvatnim reparacijama, psihosocijalnoj njezi i pravnoj zaštiti. Često se u svojoj potrazi za odštetom i reparacijama suočavaju s birokratskim preprekama, nedostatkom razumijevanja nadležnih službi i stigmom. Suočeni s ovim preprekama, mnogi preživjeli odustaju od traženja podrške koja im je potrebna i pokušavaju se u tišini boriti sa svojom traumom.
Neophodno je da svi nivoi vlasti u BiH uklone birokratske prepreke u slučajevima kada preživjeli traže svoja prava, te da im olakšaju pristup uslugama na koje imaju pravo. Također je potrebno da vlasti, u saradnji s drugim društvenim akterima, kao što su organizacije civilnog društva, vjerske zajednice i mediji, pokrenu inicijative koje će smanjiti društvenu stigmu prema preživjelima.
Osim toga, zbog složene strukture BiH, provedba programa reparacije za preživjele ostaje neujednačena širom zemlje, uglavnom zbog nedostatka jedinstvene nacionalne strategije reparacije. Odluka UN-ovog Komiteta protiv torture iz 2019. godine protiv BiH u slučaju preživjele seksualnog nasilja u sukobu utvrdila je da je BiH prekršila svoju obavezu da osigura efikasne pravne lijekove i reparacije te je preporučeno da zemlja preduzme hitne korake za prevazilaženje ove situacije. Još uvijek se očekuju konkretni koraci od vlasti BiH za provedbu ove odluke Komiteta UN-a. Neophodno je da vlasti BiH što prije provedu ovu odluku, jer bi to moglo značiti lakši pristup sveobuhvatnijoj podršci za sve preživjele seksualnog nasilja u BiH.
Široko rasprostranjeno poricanje seksualnog nasilja počinjenog tokom sukoba u BiH, uključujući i dovođenje u pitanje sudski utvrđenih činjenica, neće učiniti da posljedice ovih zločina nestanu. Naprotiv, poricanje zločina i podsticanje kulture nekažnjivosti samo će pogoršati traumu ne samo za preživjele, već i za generacije rođene nakon ovih događaja. Društveno priznanje seksualnih nasilja počinjenog tokom rata, uključujući aktivnosti memorijalizacije i obilježavanja mjesta seksualnog nasilja širom BiH, može imati iscjeljujući učinak ne samo za preživjele, već i za bosanskohercegovačko društvo u cjelini.
Ujedinjeno Kraljevstvo će nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu u ispunjavanju njenih obaveza u borbi protiv nekažnjivosti za seksualno nasilje povezano sa sukobima i osiguravanju dugoročne pozitivne promjene u životima preživjelih. To dugujemo hrabrim preživjelima koji su inspiracija svima nama.
