Nasilje u porodici u našem društvu još uvijek predstavlja jednu sasvim normalnu stvar jer se još uvijek smatra da je nasilje u porodici privatna stvar. Poseban problem predstavlja uvriježeno mišljenje da je nasilje u porodici normalno i da se to ne treba iznositi u javnost.
„Naša patrijahalna sredina jednostavno hoće ženu da stavi u poziciju da je normalno da bude žrtva i da su u toj poziciji bila njena majka, baka i nena i zašto to da se mjenja. Najveći problem je što u tom dijelu muški svijet ne želi da promjeni, ali moram da kažem da ni mi žene nismo dovoljno solidarne jedna prema drugoj.“ rekla je Mira Vilušić, stručna konsultantica u NVO Horizonti Tuzla
Zakon o zaštiti nasilja u porodici postoji, međutim, u njegovoj primjeni i provođenju postoji niz manjkavosti.
„Pa što se tiče zakon je jasan i dobar, međutim ono što je problem jeste, mogu slobodno da kažem što se svako usudi da tumači zakon na svoj način, umjesto da ostvaruje svoja prava putem zakona i informiše žrtve o svim pravima i postupa u skladu sa zakonom .“ naglasila je Danijela Huremović, voditeljica Sigurne kuće Udruženja građana „Vive žene“ Tuzla.
Kada se zakon provede i bude pokrenut krivični postupak, poseban problem predstavlja upotreba člana 97 u tom zakonu.
„Ovaj zakon daje mogućnsot žrtvi da odustane od svjedočenja, pa se onda samim tim u sudskoj praksi odustaje od postupka čak i onda kada postoje drugi relevanti dokazi koji bi mogli ići u prilog da se nasilniku izrekne odgovarajuće sankcije prema zakonu.“ dodala je Huremović.
Nasilje u porodici i rodno zasnovano nasilje poseban su problem u romskim zajednicama naročito kada je riječ o Romkinjama. Problem predstavlja to što, vođene ranijim iskustvima, Romske zajednice ne vjeruju u rad institucija, ali i obratno. Međutim, situacija se popravlja, jer je u posljednje vrijeme zabilježen veliki broj prijava kako od žrtava tako i od strane trećih lica.Upravo zbog toga, u sklopu projekta „Jačanje institucionalne podrške za zaustavljanje rodno zasnovanog nasilja“ organizovan je okrugli sto čiji je osnovni cilj unaprijeđenje krivično pravne zaštite žrtava.
Zapravo cilj jeste razmjena iskustava kako nevladinih organizacija i da vidimo kako se može unaprijedtii razmjena informacija između institucija i kako da se unaprijede kako bi se žrtva zaštitila. Ono što mislimo da trebamo staviti akcenat jeste i rad sa nasilnicima čini mi se da to nedostaje i ako se radi mislim da se ne radi dovoljno.“ rekla je Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ Tuzla
Sa ciljem razvoja svijesti o pravima žrtve provode se različite edukacije i radionice, ali iz NVO ističu kako se to treba raditi u kontinuitetu. Potrebno je raditi sa žrtvama nasilja, ali isto tako i sa predstavnicima institucija, medijima ali i građanima koji moraju naučiti da svako nasilje mora biti prijavljeno. Nasilje nije privatna stvar porodice, nego je to krivično djelo i postoje institucije koje mogu i moraju pružiti podršku i pomoć žrtvama nasilja!
