Žuta groznica, ozbiljna virusna bolest koja se prenosi ubodom inficiranog komarca, i dalje predstavlja značajan globalni zdravstveni problem.
Ova bolest, koja može uzrokovati žuticu, unutrašnje krvarenje i otkazivanje organa, endemska je u dijelovima Afrike i Južne Amerike, a rizik od infekcije povećava se prilikom putovanja u ta područja bez adekvatne zaštite.
Simptomi i posljedice bolesti
Prvi simptomi žute groznice obično se javljaju tri do šest dana nakon uboda zaraženog komarca i uključuju povišenu temperaturu, glavobolju i bolove u mišićima.
U težim slučajevima, bolest može dovesti do otkazivanja organa, unutrašnjeg krvarenja, pa čak i smrtnog ishoda. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), godišnje se registruje oko 200.000 slučajeva infekcije, od kojih 30.000 završi smrću.
Uzročnik i način prenosa
Uzročnik žute groznice je Flavivirus, isti rod virusa kojem pripadaju i virus denga groznice, virus zapadnog Nila i virus Zika. Bolest prenose komarci iz rodova Aedes i Haemagogus, koji ujedaju tokom dana i noći, čineći zaštitu od njihovih uboda ključnom mjerom prevencije.
Vakcina – najefikasnija zaštita
Budući da ne postoji specifičan lijek za žutu groznicu, vakcinacija se smatra najefikasnijom preventivnom mjerom. Vakcina protiv žute groznice dostupna je od 1937. godine i jedna je od najuspješnijih u historiji medicine.
Jedna doza pruža doživotni imunitet, a može se primiti u ovlaštenim zdravstvenim institucijama, poput Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici.
Preporuke za putnike
Osobe koje planiraju putovanje u Afriku ili Južnu Ameriku trebaju se konsultovati sa ljekarom i provjeriti zahtjeve za vakcinaciju. Osim vakcinacije, preporučuje se dodatna lična zaštita, uključujući:
- Nošenje odjeće dugih rukava i svijetlih boja,
- Korištenje repelenata protiv insekata,
- Spavanje pod mrežama za komarce.
Utjecaj klimatskih promjena na širenje bolesti
Klimatske promjene i deforestacija mogu povećati rizik od širenja žute groznice u nova područja. Globalizacija i povećana putovanja dodatno doprinose širenju bolesti, zbog čega je važno pratiti epidemiološke izvještaje i pridržavati se preventivnih mjera.
Svjetska zdravstvena organizacija i druge zdravstvene institucije kontinuirano rade na jačanju programa vakcinacije i nadzora kako bi se smanjio broj oboljelih i spriječile epidemije. Prevencija i odgovorno ponašanje ključni su za zaštitu zdravlja i sigurnosti svih nas.
