Povelja Kulina bana, napisana 29. augusta 1189. godine, jedan je od najvažnijih sačuvanih dokumenata srednjovjekovne Bosne i vrijedan pisani dokaz njene razvijene državne organizacije. Ove godine navršava se 837 godina od nastanka dokumenta kojim je ban Kulin dubrovačkim trgovcima garantovao slobodno kretanje i trgovinu na prostoru kojim je vladao.
Iako je prošlo više od osam stoljeća, 29. august ostao je jedan od važnih datuma za razumijevanje bosanske historije. Povelja svjedoči o državi koja je već krajem 12. stoljeća imala svog vladara, uređenu vlast i razvijene političke i trgovačke odnose sa susjedima.
Povelja Kulina bana i Bosna prije više od osam stoljeća
Dokument je nastao kao sporazum između bosanskog bana Kulina i dubrovačkog kneza Krvaša. Njime je Dubrovčanima omogućena sloboda trgovine i kretanja kroz Bosnu, uz garanciju sigurnosti i zaštite dok borave na teritoriji pod Kulinovom vlašću.
Upravo sadržaj dokumenta pokazuje mnogo više od tadašnjih trgovačkih odnosa. Ban Kulin mogao je garantovati sigurnost trgovcima, slobodu njihovog kretanja i zaštitu od predstavnika vlasti, što ukazuje na postojanje organizovanog sistema upravljanja.
Zbog toga se Povelja Kulina bana smatra prvim poznatim međunarodnim ugovorom srednjovjekovne Bosne i najstarijim sačuvanim aktom njene državne administracije.
Ko je bio Kulin ban?
Kulin ban vladao je Bosnom krajem 12. i početkom 13. stoljeća, a period njegove vladavine u historiji je ostao povezan sa političkom stabilnošću, ekonomskim razvojem i jačanjem trgovine.
Bosna je u njegovo vrijeme razvijala veze s Dubrovnikom, jednim od najvažnijih trgovačkih centara na ovom dijelu Jadrana. Povelja iz 1189. godine pokazuje da su ti odnosi bili dovoljno razvijeni da se uređuju posebnim pisanim sporazumom.
Kulinovo ime stoljećima je ostalo prisutno i u narodnom pamćenju. Izreka „od Kulina bana i dobrijeh dana“ preživjela je generacije i danas se koristi kada se govori o nekom davnom vremenu koje se pamti kao period boljeg života.
Šta piše u Povelji Kulina bana?
Suština Povelje je Kulinovo obećanje Dubrovčanima da mogu slobodno dolaziti u Bosnu, trgovati i kretati se prostorom kojim upravlja.
Ban im garantuje mir, prijateljstvo i sigurnost, a svojim službenicima praktično zabranjuje da prema dubrovačkim trgovcima primjenjuju silu. Istovremeno obećava pomoć i zaštitu tokom njihovog boravka u Bosni.
Dokument je napisao Kulinov pisar Radoje, a na njegovom kraju naveden je i precizan datum, 29. august 1189. godine.
Upravo je precizno datiranje omogućilo da se više od osam stoljeća kasnije godišnjica Povelje obilježava upravo 29. augusta.
Gdje se danas nalazi Povelja Kulina bana?
Do danas su sačuvana tri primjerka Povelje. Dva se nalaze u Državnom arhivu u Dubrovniku, dok se treći čuva u Sankt Peterburgu u Rusiji.
U stručnoj javnosti dugo se raspravlja o tome koji od sačuvanih primjeraka predstavlja izvornik. Primjerak koji se nalazi u Sankt Peterburgu često se označava kao original, dok se dva dubrovačka primjerka smatraju prijepisima, ali pitanje izvornosti nije potpuno zatvoreno.
Nijedan od tri sačuvana primjerka danas se ne nalazi u Bosni i Hercegovini.
Vrijednost Povelje nije samo politička
Povelja Kulina bana izuzetno je važna i za proučavanje razvoja pismenosti i jezika na prostoru srednjovjekovne Bosne.
Dokument svjedoči da je na Kulinovom dvoru postojala vladarska kancelarija i pisar sposoban sastaviti pravni i diplomatski akt. Tekst na narodnom jeziku pisan je ćiriličnim pismom koje se u bosanskoj pisanoj tradiciji povezuje s bosančicom.
Zbog toga Povelja nije samo izvor za političku historiju nego i važan dokument za proučavanje jezika, pismenosti, prava i kulture tog vremena.
Trag Kulina bana i Povelje postoji i u Tuzli
Na značaj ovog perioda bosanske historije podsjeća i Gradski park u Tuzli.
U njemu je 2012. godine postavljen spomenik s uklesanim dijelom teksta Povelje Kulina bana. U neposrednoj blizini nalazi se i spomenik prvom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, čime je dio parka posvećen ličnostima i dokumentima povezanim sa srednjovjekovnom bosanskom državom.
Od vremena Kulina bana do krunisanja Tvrtka I Kotromanića 1377. godine prošla su gotovo dva stoljeća, tokom kojih je srednjovjekovna Bosna prošla kroz različite periode političkog razvoja i teritorijalnog širenja.
Povelja iz 1189. godine ostala je jedan od najranijih sačuvanih dokumenata tog dugog historijskog procesa, a 837 godina nakon njenog nastanka i dalje predstavlja jedno od najznačajnijih pisanih svjedočanstava srednjovjekovne Bosne.
