Authors Posts by A. K.

A. K.

2694 POSTS 0 KOMENTARA

Objavio: -

Formiranje Vijeća ministara pozitivan je pomak za BiH, prvenstveno zbog očuvanja radnih mjesta ali i inostranih ulaganja u našu zemlju, smatraju u Savezu samostalnih sindikata BiH. No i dalje veliki problem predstavlja čekanje na formiranje Federalne vlade u čijoj nadležnosti je rješavanje ogromne većine radničkih prava. Izmjene Zakona o radu i povećanje minimalne plate zahtjevi su od kojih neće odustati i čije rješavanje kao prioritetno očekuju od Vlade FBiH.

„Mislim da je ključno u ovoj državi da minimalna plata ne može biti 420 KM i ne možemo očekivati da ćemo zadržati kvalitetnu radnu snagu sa tako niskim platama. Naša inicijativa je bila da je najniža plata 1000 KM. To je prijedlog sindikata i otvorena priča oko koje se možemo dogovoriti ali moramo imati razumijevanje i kod ostalih partnera“ – istakao je Faruk Šahović, predsjednik Kantonalne organizacije Saveza samostalnih sindikata BiH.

Ova ali i mnoge druge inicijative Sindikata nije bilo moguće realizovati, jer osim što nije formirana Vlada FBiH, na nivou Federacije dvije i po godine nije funkcionisalo Ekonomsko – socijalno vijeće zbog čega je kompletan set zakona ostao na čekanju. Uprkos deblokadi stvari se ne odvijaju onim tempom koji su očekivali sindikati, jer je se i dalje čeka na formiranje vlade.

„Mislim da ništa ne sprečava ni ovu Vladu da uđe u taj proces kako bi popravili ambijent. Više nije pet do 12 nego 12 i pet da se donesu određene mjere kako bi zaustavili masovno iseljavanje i napuštanje države“.

Kada su u pitanju aktivnosti na nivou Federacije potpisan je Kolektivni  ugovor za zaposlene u organima državne službe, sudske vlasti, javnih ustanova i drugih budžetskih korisnika.

„Kolektivni ugovor se odnosi na 26 000 uposlenika u državnoj upravi i to je jako značajno. U ovom kolektivnom ustanovu su sve. Sve općine, kantoni i federalna ministarstva, kantonalne ustanove i zavodi i sudska policija. Jako je teško pregovaranje ovakvog kolektivnog ugovora jer je on morao harmonizirati sve propise od lokalne samouprave, kantona do Federacije“ – kazao je Samir Kurtović, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika FBiH.

Međutim, za kantone, pa tako i tuzlanski bitno je potpisivanje granskih kolektivnih ugovora. Prvi takav trebao bi uslijediti već u ovom mjesecu za oblast osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanje, a potom i za oblast zdravstva.

Objavio: -

BiH, u poređenju sa drugim zemljama u tranziciji, ima umjerenu zaduženost, a nivo javnog duga uznosi 34,7 posto bruto domaćeg proizvoda, navela je Direkcija za ekonomsko planiranje BiH u informaciji o fiskalnoj održivosti BiH u prošloj godini.

U informaciji se podsjeća da je kriterijumima iz Mastrihta dug neodrživ ukoliko on prelazi 60 posto BDP-a, te ističe da je, prema tom kriterijumu, dug održiv, a samim tim i fiskalna politika.

Iz Direkcije za ekonomsko planiranje navode da je fiskalna politika BiH održiva i “sa stanovišta budžetskih suficita kojeg bilježe sektori opšte vlade”.

U informaciji se dodaje da su ostvareni suficit i održiv nivo javnog duga doveli do još jednog povoljnog pokazetelja održivosti, a to su smanjenje potrebe za finansiranjem.

Ono što bi se moglo identifikovati kao potencijalni rizici na fiskalnu održivost BiH u srednjem roku su ekonomski rast, budžetski bilans, povećanje udjela direktnog duga entiteta u ukupnom spoljnom dugu, povećanje servisa javnog duga, a naročito unutrašnjeg, kamatno opterećenje, kamatne stope, rizici deviznog kursa, rizik refinansiranja, ali i kreditni rejting, prenosi Srna.

Objavio: -

Porezna uprava Federacije BiH u 2019. godini naplatila je pet milijardi 300 miliona i 562.600 maraka, istaknuto je danas na press konferenciji u Sarajevu.

– Naplata javnih prihoda od 2014. do 2019. godine bilježi rast ukupno od 1,5 milijardi maraka. Direktni porezi u prošloj godini naplaćeni su u iznosu od 3,6 milijardi maraka. Direktnih poreza i doprinosa naplaćeno je 5,3 milijarde maraka. Posmatrano u odnosu na 2018. godinu, to je rast od 2,28 posto, a u nominalnom iznosu to je više od 118 miliona maraka – pojasnio je Šerif Isović, v. d. direktora Porezne uprave FBiH.

Isović je dodao da je došlo i do povećanja broja zaposlenih u 2019. godini za 535.937. Ako se to uporedi sa 2014. godinom, u Federaciji BiH došlo je do povećanja broja zaposlenih od 60.002 radnika.

Starosna struktura zaposlenih u FBiH mnogo govori o ovoj oblasti.

– U FBiH je najveći broj zaposlenih u dobi od 36 do 45 godina i iznosi 150.944 ili procentualno 28,17 posto. Prosječna starosna struktura svih zaposlenih kojih je u FBiH 535.937, iznosi 42 godine, što znači da imamo relativnu mladu radnu snagu. Posmatrano po spolnoj strukturi, zaposleno je 58 posto mušakaraca i žena 41 posto – pojasnio je Isović.

Kako raste broj zaposlenih, sve je više radnika koji idu u penziju.

– Značajno se povećao i broj penzionera i u 2014. godini ukupan broj penzionera isnosio je 394.900, a sa 31. decembrom 2019. godine broj penzionera popeo se na 424.009 penzionera. Za četiri godine broj penzionera se povećao za 29.109 – kazao je direktor Porezne uprave.

U sivu ekonomiju Isović je uvrstio i ugovore o djelu.

– Imamo mnogo ugovora o djelu i 2019. godine bilo je ih je 106.531. Ukupan broj osoba koje su prošle godine radili na ugovor o djelu je 69.191. Po osnovu ugovora o djelu prihodi ostvareni u 2019. godini bili su 195 miliona. Za protekle četiri godine ukupan prihod po ovom osnovu je 961 milion maraka. Da su ovi uposlenici bili prijavljeni kao radnici, naplatili bismo znatno veće prihode nego po ugovoru o djelu. Zbog toga Porezna uprava FBiH predlaže drugačije oporezivanje ugovora o djelu jer su i oni jedan od uzroka sive ekonomije i na tan način se izbjegava plaćanje poreza koji se plaćaju za radnike u radnom odnosu – kazao je Isović.

Direktor Porezne uprave je rekao da je najmanje uspjeha bilo u prinudnoj naplati poreznih obveznika i dug stalno raste. Najviše raste zbog visoke zatezne kamate od 14,6 posto godišnje. Sa 31. decembrom 2019. godine dugovi su narasli na 2,9 milijardi maraka. Tu se nalazi oko 124 hiljade predmeta, a u postupku prisilne naplate nalazi se 70 hiljada poreznih obveznika, od ukupno 120 hiljada poreznih obveznika koliko ih ima u Federaciji BiH.

Objavio: -
Foto: Ilustracija

U Tuzli je danas organizovan stručni skup o starim propisima i novim standardima s fokusom na sigurnost i zaštitu od požara i eksplozije u električnim instalacijama i rudarstvu. Bila je ovo prilika da se razmatraju pitanja za direktne izvore opasnosti za požar i eksploziju. Na stručnom skupu se moglo čuti da su sadašnji bh. propisi prepisani iz Jugoslavije, te smo mi jedina zemlja u regionu koja nije uskladila regulativu sa EU standardima.

”Njih treba jednostavno ažurirati, prozvati nove standarde, jer propis u sebi ima spisak standarda koje ne razrađuje detaljno, a u međuvremenu su se promijenile dvije – tri generacije tih standarda. Tehnološki napredak je promijenio puno stvari, principi propisa ostaju isti, jer u elektrotehnici i rudarstvu se decenijama znaju principi, ali detalje valja rješavati tim standardima i odredbama propisa” – istakao je Rafo Jozić, predsjednik Udruženja za protiveksplozivnu zaštitu i sigurnost radne i životne sredine – Atex.

Skup je okupio elektroinženjere iz industrije, rudarstva i uslužnih firmi, inspektore i članove udruženja zaštite na radu. Situacija u rudnicima je danas dosta povoljnija u odnosu na 90-te godine, potvrdio je na skupu glavni federalni rudarski inspektor. Kazao je da sve jame rudnika imaju protiveksplozivnu zaštitu, te je smanjen broj eksplozija i povrijeđenih osoba u posljednje vrijeme.

”Ekplozije metana i opasne ugljene prašine u novije vrijeme nismo imali i to se odražava na način da su povrede koje su bile smrtne prirode individualnog karaktera i to se dešavalo, ako govorimo o 2019. godini imali smo dva pojedinačna smrtna slučaja u RMU Breza na transportnom sredstvu rada, ali nije u vezi sa opasnostima koje su kolektivnog karaktera. Što znači da sa pravilnim korištenjem sredstava rada, opreme za rad, dobrom educiranošću kadrova, može se dosta unaprijediti zaštita na radu” – naglasio je Ferid Osmanović, glavni federalni rudarski inspektor.

Objavio: -

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Mostaru, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o advokaturi FBiH kojim se propisuje da tarifu donosi Federalno ministarstvo pravde, uz konsultacije sa Advokatskom komorom Federacije BiH, dok za advokate odbrane po službenoj dužnosti visinu nagrade za rad utvrđuje ovo federalno ministarstvo.

Osnovni razlog za izmjene ovog zakona je provođenje zaključka Doma naroda Parlamenta Federacije BiH od 14.11.2019. godine kojim je Federalno ministarstvo pravde zaduženo da izmijeni tarife o nagradama i naknadama notara i advokata i, u roku od 30 dana, njihovu visinu prilagodi standardu i imovinskim prilikama građana Federacije BiH, umanjujući iznose tarifa u odgovarajućem postotku.

Kako je u važećem Zakonu o advokaturi Federacije BiH propisano da Skupština Advokatske komore FBiH predlaže tarifu, koju odobrava Federalno ministarstvo pravde nakon konsultacija sa ostalim relevantnim ministarstvima, ovu odredbu je bilo potrebno izmijeniti kako bi bila definirana jasna uloga Federalnog ministarstva pravde u samostalnom donošenju tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata i tako osigurali uslovi za provođenje zaključka Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

Razlog za donošenje ovog zakona, također, predstavlja i propisivanje pravnog osnova za donošenje posebnog podzakonskog akta kojim bi bilo uređeno pitanje nagrade za rad advokata po službenoj dužnosti. Dosadašnji zakon je predviđao donošenje Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata u FBiH i on nije sadržavao odredbu kojom bi bilo uređeno pitanje nagrada za rad advokata po službenoj dužnosti.

Kako primjena aktuelne tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata u FBiH proizvodi značajna finansijska opterećenja po budžetska sredstva, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o advokaturi FBiH definiran je pravni osnov za uređenje ove oblasti putem podzakonskog akta koji bi donijelo Federalno ministarstvo pravde.

Prijedlog zakona je Parlamentu FBiH na razmatranje i usvajanje upućen po skraćenom postupku.

Objavio: -

Sve je veći broj socijalno ugroženih na području Tuzlanskog kantona. Na evidenciji korisnika stalne novčane pomoći u Centru za socijalni rad Tuzla nalazi se oko 750 osoba koje mjesečno dobijaju 125 KM. Jednokratnu novčanu pomoći godišnje dobije oko 700 korisnika, a iznos ove pomoći se procjenjuje u zavisnosti od stanja korisnika. Prema podacima Centra za socijalni rad Tuzla, 2010. godine jednokratnu novčanu pomoć primalo je 400 korisnika, a sredstva osigurna iz Budžeta kantona iznosila su 160 hiljada maraka. Skoro deset godina kasnije, broj korisnika se povećao na 700, dok su budžetska sredstva smanjena na 127 hiljada maraka.

“Generalno, stanje je lošije nego prošlu godinu. Imamo povećan broj korisnika, zahtjeva za određene vrste pomoći. Sredstva nam ostaju ista godinama, jer korisnici se finansiraju iz Budžeta TK. Mi svake godine apelujemo da se poveća iznos, međutimo do sad nismo naišli na razumijevanje” – kazala je Sonja Brčinović, pomoćnica direktorice JU Centar za socijalni rad Tuzla.

Za programe jednokratne novčane pomoći Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak TK u 2019. godini  izdvojilo je 560 hiljada KM za 13 centara za socijalni rad na području Kantona.

“Program je realiziran putem mjesta nadležnih centara za socijalni rad. Putem direktne pomoći za pojedince i porodice koji se nađu u stanju socijalne potrebe i ne mogu izaći iz tog stanja socijalne potrebe bez pomoći šire društvene zajednice” – naglasio je Edin Šestan, pomoćnik ministra za socijalnu i dječiju zaštitu TK.

Novi pravilnik za jednokratne novčane pomoći za područje grada Tuzla usvojilo je Gradsko vijeće krajem 2019. godine, na decembarskoj sjednici, a on je sa sobom donio i nove izmjene.

“Novorođena djeca u 2020. godini čiji su roditelji u stanju socijalne potrebe, mogu dobiti pomoć. Izdvojili smo 30 hiljada za troškove vantjelesne oplodnje, povećali iznos na 100 hiljada za osnovne životne potrebe po članu domaćinstva” – kazala je Asja Redžić, pomoćnica gradonačelnika u Službi za kulturu, sport, mlade i socijalnu zaštitu.

Grad Tuzla izdvaja oko 4% od ukupnog Budžeta za građane u stanju socijalne potrebe, što iznosi oko 3,3 miliona KM. U 2019. godini iz Budžeta TK planirano je i utrošeno preko 32 miliona KM za socijalnu zaštitu. Najveći dio tih sredstava u iznosu od 12,5 miliona KM raspoređen je na poziciju zaštite porodice s djecom, dok će ove godine na ovoj poziciji biti utrošeno 13,4 miliona KM, zbog uvećanja dječijeg dodatka sa 20 na 25 KM. Bitno je napomenuti da se broj korisnika dječijeg doplatka u 2019. u odnosu na 2018. godinu znatno smanjio.

“Broj zahtjeva je 661 što je u odnosu na godinu ranije manji za 200. To je velik broj djece koji je manji nego prošle godine” – istakla je Sonja Brčinović, pomoćnica direktorice JU Centar za socijalni rad Tuzla.

Iz Centra za socijalni rad tuzla ističu da je najvjerovatniji razlog smanjenja broja korisnika dječijeg doplatka taj što su se porodice nezaposlene djece odselile iz BiH.

 

 

Objavio: -

Prvi Javni poziv po Programu poticanja zapošljavanja, Kantonalna služba za zapošljavanje objavila je krajem oktobra prošle godine. Za sufinansiranje zapošljavanja 41 osobe i stručnog osposobljavanja šest osoba sa evidencije nezaposlenih, koje ne pripadaju boračkoj populaciji, planirano je više od 252 hiljade KM.

”Do sada je utrošeno 61.850 KM, zaposleno je 10 osoba kod devet poslodavaca i jedna osoba je primljena na stručno osposobljavanje kod jednog poslodavaca” – kazala je Amela Makul, stručna saradnica za informisanje Službe za zapošljavanje TK.

Najviše prijavljenih na prvom Javnom pozivu je iz Tuzle, Gračanice, Doboj Istoka i Čelića. Obzirom da na prvom Javnom pozivu nije bilo dovoljno prijavljenih, Služba je krajem decembra objavila produženi Javni poziv, koji će trajati do 25. januara. U Programu mogu učestvovati poslodavci koji nemaju dugovanja prema Poreznoj upravi i koji nisu zapošljavali osobe po drugim programima zapošljavanja u prethodne dvije godine, ako se radi o sufinansiranju zapošljavanja, odnosno godinu dana ako se radi o sufinansiranju stručnog osposobljavanja.

”Mjere prema ovom Programu sufinansiranja jesu zapošljavanje mladih do 30 godina, zapošljavanje romske populacije, zapošljavanje članova iz porodica gdje nijedan član nije zaposlen, osoba koje izlaze iz sistema javne skrbi i stručno osposobljavanje za osobe koje nemaju radnog iskustva u struci, bez obzira na dob i završenu spremu, a koje nisu iz boračke populacije” – naglasila je Makul.

Programom je predviđeno da poslodavci zadrže zaposlene osobe 12 mjeseci. Prijavne obrasce i potrebnu dokumentaciju, zainteresovani mogu pronaći na web stranici Službe za zapošljavanje TK.

”Aplicirati mogu, svoju dokumentaciju poslati putem pošte na adresu Službe ili donijeti dokumentaicju u najbliži općinski biro za zapošljavanje” – istakla je Makul.

Ukoliko sredstva ne budu utrošena ni prilikom produženog Javnog poziva do 25. januara, iz Službe za zapošljavanje TK navode da bi trebao uslijediti naredni Javni poziv. Cilj je da se utroše predviđena sredstva i zaposli planirani broj osoba.

Objavio: -

Služba za lokalni ekonomski razvoj finansije i trezor Grada Živinice, obavještava sve korisnike registra poljoprivrednih gazdinstava i registra klijenata da je Pravilnikom o upisu u Registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata propisano da su sva poljoprivredna gazdinstva obavezna od 1. januara do 31. marta 2020. godine izvršiti ažuriranje podataka, odnosno prijavu promjena na svom poljoprivrednom gazdinstvu.

Upis u Registar poljoprivrednih gazdinstava i Registar klijenata, kao i ažuriranje, odnosno prijava promjena podataka u Registru poljoprivrednih gazdinstava i registru klijenata je preduslov za ostvarivanje prava na podsticaje u oblasti poljoprivrede na federalnom i kantonalnom nivou.

Obaveza ažuriranja podataka u RPG

Služba za lokalni ekonomski razvoj finansije i trezor grada Živinice,  obavještava sve korisnike registra poljoprivrednih gazdinstava i registra klijenata da je Pravilnikom o upisu u Registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata („Službene novine Federacije BiH“, broj 42/08) propisano da su sva poljoprivredna gazdinstva obavezna od 1. januara do 31. marta 2020. godine izvršiti ažuriranje podataka, odnosno prijavu promjena na svom poljoprivrednom gazdinstvu.

Upis u Registar poljoprivrednih gazdinstava (RPG) i Registar klijenata (RK), kao i ažuriranje, odnosno prijava promjena podataka u Registru poljoprivrednih gazdinstava i registru klijenata je preduslov za ostvarivanje prava na podsticaje u oblasti poljoprivrede na federalnom i kantonalnom nivou.

Zahtjevi koji budu podneseni nakon zakonskog roka, neće biti razmatrani i podnosilac zahtjeva u 2020. godini neće moći ostvariti podsticaj za poljoprivrednu oblast na kantonalnom i federalnom nivou.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Službi za lokalni ekonomski razvoj finansije i trezor, šalter sali i  web stranici grada Živinice.

 

Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Službi za lokalni ekonomski razvoj finansije i trezor i šalter sali.

Objavio: -

Vlada Federacije danas je usvojila nekoliko izvještaja o poslovanju preduzeća iz nadležnosti Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za 2018. godinu.

Ukupni gubitak privrednih društava iz oblasti inustrije je lani iznosio 115.000.343 KM. Negativan finansijski rezultat ostvarili su Konfekcija Borac d.d. Travnik 2.904.645 KM, Aluminij d.d. Mostar 70.425.910 KM, KTK Visoko d.d. Visoko 13.149.810 KM, ArcelorMittal Zenica d.o.o. 3.311.560 KM i Energoinvest d.d. Sarajevo 10.948.429 KM.

Privredna društva iz oblasti rudarstva u FBiH (rudnici u sastavu Koncerna JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i RMU Banovići d.d. Banovići) su pretprošlu godinu završili s proizvedenih 6.869.088 tona uglja, što je 96,23 posto u odnosu na 2017. godinu, odnosno 87,05 posto u odnosu na plan proizvodnje po energetskom bilansu za 2018. godinu.

Objavio: -

U prostorijama Općine Lukavac održan je sastanak sa grupom investitora iz Saudijske Arabije.

Na sastanku je razgovarano na temu potencijalne gradnje hotela i apartmanskog naselja na jezeru Bistarac, za šta su investitori primarno zainteresovani.

Dogovoreno je da se u narednom periodu intenziviraju ovakvi sastanci, obzirom da je investiranje obostrani interes.

Objavio: -

U Tuzli je i dalje nepovoljna situacija kada je u pitanju visoka koncentracija zagađujućih čestica u zraku koje nastavljaju ugrožavati živote građana.

Na mjernim stanicama jutros su vrijednosti zagađujućih materija i dalje veće od dopuštenih granica. SO2 je iznad 100 mikrograma po metru kubnom, a koncentracija čvrstih čestica PM 2,5 su četiri puta više od dozvoljenih, odnosno 200 mokrograma po metru kubnom.

– Zagađen zrak je u 2018. godini uzrokovao 20 posto smrtnih slučajeva od moždanog udara, 20 posto smrti od raka pluća, 31 posto bronhitisa kod odraslih osoba i 23 posto bronhitisa kod djece. Kada bismo slijedili upute i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, izbjegli bismo ovakve statistike – kaže doktorica Nadina Nuhbegović iz Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona.

 

Objavio: -

Nesavjesni vozači u BiH, koji svakodnevno ugrožavaju svoj ali i živote drugih učesnika u saobraćaju, nakalemili su dug od skoro 70 miliona maraka na osnovu neplaćenih kazni.

Da se ukupna dugovanja po osnovu neplaćenih saobraćajnih kazni povećavaju iz godine u godinu pokazuju podaci Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH,  prema kojima su vozači u BiH u martu prošle godine bili dužni 63.660.710 KM, dok je ukupni dug sada dostigao 69.625.443 marke.

“Apsolutni rekorder u RS-u i dalje je Trebinjac sa 60.668 KM kazne, dok rame uz rame sa njim stoji Modričanin koji duguje 572 marke manje”, pokazuju podaci IDDEEA.

Statistika svjedoči i da vozači u FBiH za saobraćajne kazne duguju gotovo dvostruko više od onih iz RS-a . Neslavni rekorder u FBiH je Sarajlija koji duguje 145.534 KM. Najveći dug za neplaćene kazne u Brčko distriktu dostigao je 77.360 KM.

Kako su naveli u IDDEEA, najčešći prekršaji su prekoračenje brzine, nekorišćenje sigurnosnog pojasa i vožnja neispravnog vozila, a vozači često “zaboravljaju” da upale svjetla i nepropisno parkiraju vozila.

Član Vijeća za sigurnost saobraćaja grada Banjaluka Milenko Jaćimović smatra da visoke kazne nisu rješenje za bahate vozače jer se, kako tvrdi, samo povećava stepen nenaplativosti i korupcije.

Prema njegovim riječima, neslavni rekorderi su našli rupu u zakonu, koju zloupotrebljavaju zbog čega bi trebalo mijenjati propise.

“Postavlja se pitanje zašto takvima do sada nije poništena vozačka dozvola i slično”, istakao je Jaćimović i dodao da samo povećanje kazni nije riješilo probleme ni u jednoj zemlji.

Osim, kako kaže, “udarca po džepu”, nadležni bi trebalo da urade još mnogo toga kako bi se probudila svijest vozača, između ostalog, uvođenjem blokade brzine na vozilu, kao što je slučaj u mnogim zemljama širom svijeta, a neophodna je i edukacija, preventiva i naučnoistraživački rad u oblasti bezbjednosti saobraćaja.

Dodao je da nauka mora da pronađe odgovor na pitanje zbog čega raste broj vozača koji za volan sjedaju pod dejstvom alkohola, ne poštuju ograničenja brzine i to ponavljaju, kao i na koje načine se može uticati da se to smanji.

“Saobraćajne propise najmanje poštuju vozači između 25 i 30 godina, dok su početnici na šestom mjestu po pitanju saobraćajnih nezgoda”, rekao je Jaćimović.

Dugovanja po osnovu neplaćenih kazni (u KM)

  •  Republika Srpska   22.963.412
  •  Federacija BiH        43.567.916
  •  Brčko distrikt        3.094.115

Najveća dugovanja vozača u RS-u (u KM)

  • GRAD          IZNOS
  • Trebinje      60.668
  • Modriča      60.096
  • Srbac         49.050
  • Doboj         46.720
  • Prijedor      40.360

Najveća dugovanja vozača u FBiH (u KM)

  • GRAD                                IZNOS
  • Sarajevo Stari Grad          145.534
  • Maglaj                               63.638
  • Živinice                             54.301
  • Hadžići                             50.476
  • Gradačac                         43.926

(RTV Slon/Akta)

Objavio: -

Oko 2,4 miliona ljudi u svijetu umre godišnje zbog posljedica udisanja zagađenog zraka, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije.

Kako zagađenje zraka utiče na  srce i cirkulaciju?

  • Oštećuje unutarnje zidove krvnih žila, uzrokujući da one postaju uže i teže,što  može povećati krvni pritisak i povećati opterećenje na srcu.
  • Utiče na normalno električno funkcioniranje  srca što može uzrokovati nenormalne srčane ritmove.
  • Izaziva male promjene u strukturi srca poput onih koje se primjećuju u ranim fazama zatajenja srca.Ovo oštećenje može doprinijeti razvoju novih zdravstvenih problema ili povećati rizik od događaja kao što su srčani udar ili moždani udar.

 

Mogu li se zaštititi od zagađenja zraka?

  • Neka su istraživanja pokazala da bi konzumiranje zdrave, uravnotežene prehrane s puno voća         i povrća moglo pomoći u zaštiti od negativnih utjecaja zagađenja zraka.
  • Biti fizički aktivan također bi moglo pomoći, a dobra je ideja provjeriti nivo zagađenja zraka u vašem području. Pokušajte pješačiti ili voziti bicikl, gdje je to moguće, i izbjegavajte područja s jako zagađenim zrakom.
  • Neki se odluče za nošenje maski za usta kako bi se zaštitili od učinaka zagađenja zraka.

 

Šta je zagađenje zraka?
Mnogi gradovi u BiH su smješteni u dolinama i kotlinama,gdje emisije iz manjih i većih kotlovnica,saobraćaja i industrije bivaju zarobljene,u kotlinama,naročito tokom zimskog perioda. Hemijski koktel zagađenog zraka ima veoma štetan uticaj na zdravlje ljudi i okoliš.

Zdravstveni efekti zagađena zraka su ozbiljni-jedna trećina smrti od moždanog udara,raka pluća i srčanih bolesti,nastaje zbog zagađenja zraka.To ima jednak učinak kao pušenje duhana,i puno je veći od, recimo efekta jedenja previše soli. Zagađenje zraka je teško izbjeći. Sve je to oko nas. Mikroskopski zagađivači u vazduhu mogu proći pored odbrambenih organizama,prodrijeti duboko u naš respiratorni  i krvožilni sistem, oštećujući naša pluća, srce, mozak i druge organe.

Polutanti su izuzetno male čestice i gasovi u zraku koji vam mogu nanijeti štetu, ako ih udišete. Uključuju: azot dioksid, ozon, sumpor dioksid i ugljen monoksid,
lebdeće čestice (PM) sačinjene od čvrstih i tečnih čestica poput čađi i prašine.

Zagađeni zrak može doći iz više izvora, kao što su izgaranje drva u kućanstvima i automobilima , posebno dizel ispušnih plinova, kao i industrije.

Objavio: -

U Hercegovini i zapadnim područjima Bosne sutra će preovladavati pretežno vedro.

U ostatku Bosne će preovladavati magla i niska naoblaka. Vjetar će biti slab promenljivog smjera. Jutarnja temperatura od -5 do 2, na jugu od 1 do 6, a dnevna od 2 do 9, na jugu od 9 do 14 stepeni.

Na sjeveru zemlje, kao i po kotlinama centralne i istočne Bosne u subotu 18. januara, bit će s maglom i niskom naoblakom. U ostalim područjima sunčano uz postepeno naoblačenje tokom dana. U večernjim satima ponegdje na sjeverozapadu Bosne je moguća slaba kiša ili susnježica. Jutarnja temperatura od -4 do 2, na jugu od 1 do 6, a dnevna od 3 do 9, na jugu od 8 do 12 stepeni.

Za nedjelju, 19. januara u Bosni se prognozira oblačno, a u Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Bosni u nizinama povremeno i ponegdje je moguće sa slabom kišom ili susnježicom, a u višim područjima sa slabim snijegom. Jutarnja temperatura od -4 do 2, na jugu od 2 do 7, a dnevna od 0 do 5, na jugu od 6 do 11 stepeni.

U Hercegovini i zapadnim područjima Bosne u ponedjeljak, 20. januara, preovladavat će sunčano vrijeme. U ostatku Bosne bit će oblačno vrijeme. Jutarnja temperatura od -6 do 0, na jugu od 0 do 4, a dnevna od -1 do 4, na jugu od 6 do 11 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.