Authors Posts by A. K.

A. K.

1802 POSTS 0 KOMENTARA

Objavio: -
Foto: ilustracija

Vatrogasne jedinice na području TK, osim nekoliko tehničkih intervencija imale su intervencije na gašenju požara i to:

Grad Tuzla

PVJ. Tuzle imala je jednu intervenciju u naselju Bukinje gdje su gasili putničko motorno vozilo. Požar ugašen

Općina Banovići

PVJ. Banovići je imala intervenciju na gašenju kuće u naselju Grivice.(totalna šteta).Požar ugašen.

Objavio: -

Međunarodna zajednica pojačava pritisak na domaće političke faktore kako bi prije lokalnih izbora naredne godine bile usvojene izmjene Izbornog zakona radi obezbjeđivanja uslova za fer izbore.

Između ostalog, insistiraće se ne samo na tehničkim uslovima za bolje izbore, već i na finansiranju političkih stranaka i izbornih kampanja, a želja međunarodnog faktora je da se taj posao obavi do kraja godine.

U vezi s ovim problemima u Sarajevu će susrete imati i Miroslav Lajčak, predsjedavajući Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, koji boravi u posjeti BiH.

Lazar Prodanović, član bivše Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH, oprezan je u ocjeni koliko će ovi napori biti uspješni. Prema njegovim riječima, u idealnim uslovima postojanja političke volje, brzog rješenja problema članova Izborne komisije BiH kojima je istekao mandat, adekvatnog pritiska javnosti, dogovor o zahtjevu HDZ BiH o izboru hrvatskih predstavnika, rješenja za Mostar i konstruktivnog pristupa međunarodne zajednice, dovoljno je vremena da se tokom ove godine to pitanje završi. Međutim, poučen iskustvom proteklih godina, Prodanović ističe da je potrebno mnogo stvari da se poklopi kako bi ovaj rok bio dostignut.

Po njegovom mišljenju, realističnije je da se promjene fokusiraju na nekoliko ključnih tehničkih aspekata, oko kojih bi se politički faktori postigli dogovor. To bi se, kako kaže Prodanović, moglo odnositi na uvođenje novih tehnologija pri glasanju, reformu biračkih odbora, eliminisanje dovođenja u isti položaj nezavisnog kandidata s velikim političkim partijama.

“Znam da se sad govori i o pitanju vlasništva nad mandatom, odnosno da vlasnik mandata ne bude pojedinac već politička stranka. Ne znam u kojoj je to fazi i kako će se to odraziti na ove promjene”, rekao je Prodanović. Podsjetio je da je komisija čiji je on bio član u prošlom mandatu još 2016. godine usvojila neka od ovih rješenja, ali da od  tada nije urađeno ništa. Prodanović ističe da bi proces mogao biti pomjeren s mrtve tačke ako bi se problemi u vezi s opštim izborima, koji najviše tište Hrvate, rješavali odmah nakon lokalnih izbora, a da se u međuvremenu radi na izmjenama koje bi se odnosile samo na lokalne izbore, u koje uključuje i pitanje grada Mostara.

Mirko Šarović, član SDS-a u bivšoj Interresornoj grupi za izmjenu Izbornog zakona, kaže da bi mandat trebalo vratiti stranci, uvesti elektronsko glasanje i video-nadzor radi sprečavanja izbornih krađa, a izborni prag podići barem na pet odsto.

“Ovo bi bio nekakav minimum mjera koje treba uvesti kako bismo vratili povjerenje građana u izborni proces”, rekao je on.

U koaliciji “Pod lupom” kažu da su predložili 34 preporuke za izmjene Izbornog zakona BiH, od kojih su 10 prioritetno. Među njima su, kako kažu, sprečavanje trgovine mjestima u biračkim odborima, propisivanje da predsjednik biračkog odbora bude nezavisna osoba, uvođenje providnih glasačkih kutija, poništavanje glasanja tamo gdje bude viška glasačkih listića, bolje posmatranje izbornog procesa, skraćivanje rokova od raspisivanja do potpune objave rezultata, skeniranje listića i unapređenje kontrole finansiranja stranaka i kampanja.

Podsjećanja radi, Grupa zemalja protiv korupcije (GRECO) Savjeta Evrope i Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a konstatovale su u nekoliko navrata da BiH nije ispunila obaveze kad je u pitanju transparentnost finansiranja stranaka te da je ostvaren mali napredak u oblasti evropske krivičnopravne konvencije o borbi protiv korupcije. Oni ističu da se bankarski sistem prilikom finansiranja političkih kampanja ne koristi dovoljno, što znači da se i dalje mnogo transakcija obavlja u kešu, bez adekvatne kontrole. Takođe, ne postoji uvid u račune subjekata koji su povezani s političkim strankama, što znači da fizička i pravna lica koja na različite načine pomažu finansiranje neke političke stranke obično nisu poznata javnosti ili ne postoji uvid u njihovu uključenost u kampanje.

(RTVSLON/nezavisne novine)

Objavio: -

Federalna vlada usvojila je 7.673.000 maraka vrijedan ovogodišnji program utroška kapitalnih transfera javnim poduzećima, namijenjen sufinanciranju izgradnje željezničke infrastrukture.

Kako je priopćeno iz Vlade, od ovog iznosa je za osiguranje šest cestovnih prijelaza na prugama Željeznica BiH planirano 2.000.000 maraka, za ugradnju elektroničkog osiguranja 2.320.000, za postavljanje optičkog kabla sa aktivnom opremom na dionici Sarajevo – Zenica – Željezara – EVP Banlozi 2.753.000 maraka, te za izradu studije izvodljivosti s geološkim istraživanjima i idejnim projektnim rješenjem za novu prugu Vareš – Banovići 600.000 maraka.

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo će za svaki od ovih projekata potpisati poseban ugovor o prijenosu sredstava, provedbi javne nabavke (u slučaju da ŽFBiH nisu izvođači radova) i izvješćivanju o utrošenim sredstvima.

Željeznice Federacije BiH će za visinu ukupnih sredstava povećati udjel državnog u temeljenom kapitalu ovog društva i o tome informirati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.

Objavio: -

Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) predstavila je danas u Sarajevu rezultate istraživanja o dobrobiti i sigurnosti žena u Bosni i Hercegovini (BiH).

OSCE je ovo istraživanje sačinio 2018. godine s ciljem prikupljanja uporedivih podataka o različitim oblicima nasilja koje žene doživljavaju tokom čitavog života. Ova analiza bavila se i nasiljem koje žene doživljavaju u konfliktnom i nekonfliktnom okruženju i uticajem koji nasilje ima na žene i na društvo u širem smislu, uključujući i njegove trajne posljedice.

„Nasilje nad ženama je društveni, a ne individualni problem. Iako se oblici nasilja nad ženama mogu vremenom promijeniti, njegovi glavni uzroci su duboko ukorijenjeni u našim društvima“, istakao je predsjedavajući OSCE-a, Miroslav Lajčák, tokom zvanične posjete Bosni i Hercegovini. „OSCE prepoznaje nasilje nad ženama i kao individualnu prijetnju i kao prijetnju sigurnosti u širem smislu i obavezao se na borbu protiv ovakvog nasilja, što je i istaknuto u prošlogodišnjoj važnoj odluci Ministarskog vijeća o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama. Nasilje nad ženama i djevojkama se više ne smije zanemarivati“, naglasio je Lajčák.

Rezultati za Bosnu i Hercegovinu pokazuju da tri od pet žena smatra da je nasilje nad ženama uobičajena pojava u njihovim zajednicama. Isto tako, četiri od deset žena u BiH izjavile su da su iskusile psihološko, fizičko ili seksualno nasilje nakon navršene 15. godine života, od strane partnera ili drugih osoba. Gotovo polovina ispitanih žena smatra da je nasilje u porodici privatna stvar, a preko 40% njih ne zna šta treba činiti ako dožive nasilje. Nažalost, većina žena ne prijavljuje nasilje koje doživi, navodeći sram, materijalnu ovisnost/probleme, nedostatak informacija, nepovjerenje u službe i, u konačnici, strah, kao razloge zbog kojih ne prijavljuju nasilje relevantnim institucijama.

Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, kazala je kako bi ovu studiju trebalo smatrati pozivom na akciju. „Situacija u BiH je složena jer ne postoji jedinstven strateški ili usklađen zakonodovani okvir na polju borbe protiv rodno zasnovanog nasilja. Zbog toga će Agencija za ravnopravnost spolova BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nastaviti da rade na osiguranju ravnopravnog sistema prevencije i zaštite žrtava nasilja u našoj zemlji, usklađivanjem zakonodavnog i institucionalnog okvira s ciljem osiguranja zaštite, statusa i pristupa službama za žrtve nasilja“.

Ova studija je provedena u sedam država članica OSCE-a: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Moldaviji i Ukrajini. Provedena je i na Kosovu.  U cjelini, preko 15.000 žena ispitano je o različitim oblicima nasilja koje su doživjele tokom čitavog života. U istraživanju u BiH je učestvovala 2.321 žena u starosnoj dobi između 18 i 74 godine.

Objavio: -
????????????????????????????????????

Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, sporta i mladih Tuzlanskog kantona, a u organizaciji Narodne i univerzitetske biblioteke „Derviš Sušić“ Tuzla i Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona  jučer je održan stručni seminar pod nazivom „Biblioteke u osnovnim školama  – očekivanja od školskih biblioteka“.

Tokom seminara obrađene su teme vezane za značaj i potrebu vraćanja prvobitne uloge školskoj biblioteci, kao centralnom mjestu u stjecanju funkcionalnog znanja.

Učesnici su, između ostalog, bili upoznati sa ključnim koracima i neophodnim pokazateljima kako školska biblioteka treba da radi i djeluje, kompetencijama nosioca glavnih aktivnosti u procesu revitalizacije biblioteke, kao i o predrasudama koje su nerijetko smetnja kvalitetnoj implementaciji ovog projekta.

Na seminaru su dali uvodnu riječ: direktorica Biblioteke Mirna Trifković, Selma Bešić Čerkezović, stručni savjetnik za kulturu i informisanje u ime Ministarstva za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona i Azra Mujkanović, stručni savjetnik za obrazovanje, PZ Tuzla, a obrađene su sljedeće teme:

„Uloga i značaj školskih biblioteka“ Mr. sc. Enisa Žunić, rukovodilac Službe za matične poslove i razvoj bibliotekarstva;

„Cobiss i njegov značaj u bibliotekama“ Amira Omerćehajić, rukovodilac Službe za nabavku i obradu bibliotečke građe;

„Trenutno stanje školskih biblioteka i čitaonica, koraci ka unapređenju“, Azra Mujkanović, stručni savjetnik za obrazovanje, PZ Tuzla.

Prema riječima direktorice Biblioteke Mirne Trifković na  seminaru je učešće uzelo oko 50 bibliotekara osnovnih škola Tuzlanskog kantona koji su se aktivno uključili u davanje prijedloga za rješavanje statusa bibliotekara u osnovnim školama.

Tuzlanska biblioteka „Derviš Sušić“ kao matična biblioteka našeg kantona u okviru svog rada i djelatnosti pruža stručnu pomoć bibliotekarima po pitanju njihovog statusa, struke, edukacije i usavršavanja. Neophodno je da svi skupa radimo na uključenju biblioteka Tuzlanskog kantona u COBISS sistem kako bismo umrežili sve biblioteke u jedinstvenu bazu, radi njihovog lakšeg rada. Ove aktivnosti neophodno je da podrže resorna ministarstva, gradske/opštinske vlasti kako bi se obezbijedila finansijska sredstva za stručan, kvalitetan i uspješan rad bibliotekara u osnovnim školama, a krajnji cilj je da se biblioteke osavremene kako bi mogle zadovoljiti potrebe svojih korisnika tj.učenika, kazala je Trifković.

 

 

Objavio: -
Foto: Ilustracija

Objekat za nadzor i kontrolu Vidare, koji je u vlasništvu Udruženja maloljetnih boraca ARBiH, sinoć je poslije ponoći izgorio.

Kako su nam potvrdili vatrogasci iz Profesionalne vatrogasne jedinice Gradačac uzrok požara još uvijek nije poznat.

 

Objavio: -
Foto ilustracija

Na prijedlog Federalnog ministarstva kulture i sporta, Vlada FBiH danas je donijela odluku o utvrđivanju liste korisnika i raspodjeli dijela prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, kojom je odobrena raspodjela 434.547,61 maraka od ukupno uplaćenih sredstava u Budžet Federacije BiH u 2018. godini.

Od ovog iznosa 245.547,61 maraka bit će raspoređeno za finansiranje programa i projekata namijenjenih promoviranju kulture, a 189.000 maraka za razvoj profesionalnog i amaterskog sporta s ciljem povećanja sredstava fonda za nagrađivanje za istaknute sportske rezultate.

Također, Vlada je usvojila informaciju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike o namjenskom utrošku sredstava dodijeljenih korisnicima iz dijela prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću u 2018. godini.

Kako je navedeno, ovom ministarstvu je lani bila odobrena raspodjela dijela prihoda od 1.603.738,57 maraka uplaćenih u Budžet FBiH u 2017. godini, ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću.

Iz informacije o namjenskom utrošku je vidljivo da su od ukupno 127 udruženja njih 123 u potpunosti opravdala sredstva, dok su ostala vratila neutrošeni dio dodijeljenih iznosa.

Objavio: -
18.09.2015., Tovarnik - Iako je granica sa Srbijom sluzbeno zatvorena, izbjeglice idalje ilegalno ulaze u RH. Granicni prijelaz Tovarnik zatvoren je za promet, ali svega 500 metara od prijelaza izbjeglice kroz polje masovno ulaze u RH i nitko ih ne zaustavlja. Po ulasku u RH prva patrola granicne policije samo ih usmjerava prema zeljeznickom kolodvoru u Tovarniku gdje je izbjeglicki kamp. Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL

U sjedištu Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini obilježen je 20. juni, Međunarodni dan izbjeglica, te je predstavljen Regionalni program stambenog zbrinjavanja osoba raseljenih zbog sukoba na tlu bivše Jugoslavije devedesetih godina prošlog vijeka.

Uoči druženja upriličenog s korisnicima ovog programa, ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Semiha Borovac izjavila je novinarima da u BiH trenutno borave 103 osobe iz drugih zemalja za statusom izbjeglica, a od njih 34 u statusu supsidijarne zaštite.

Kad dobiju ovaj status, izbjeglice stiču zdravstvenu i socijalnu skrb i druga prava, za šta Ministarstvo godišnje izdvaja oko 140.000 KM.

U Bosni i Hercegovini trenutno je aktuelan značajan broj projekata za rješavanje problema izbjeglica.

Cilj je, prema riječima ministrice Borovac, da ovi poblemi budu riješeni, pa se od 2,2 miliona osoba koje su se pomjerile iz prijeratnih domova, vratilo oko 450.000.

Od interno raseljenih, oko 612.000 se vratilo kućama, dok se za njih 90.400 još rješava problem.

Ministrica Borovac je naglasila regionalni stambeni program, u kojem BiH, putem stambenog zbrinjavanja vraća njene građane koji su izbjegli u zemlje okruženja.

Dosad je BiH realizirala 200 miliona KM, koliko je za nju predviđeno ovim regionalnim projektom, a od toga ‘povukla’ oko 146 miliona KM.

Tim novcem treba da bude stambeno zbrinuto 3.200 interno raseljenih porodica odnosno oko 10.000 osoba.

Namjera je i stambeno zbrinjavanje u periodu 2020.-2021. godina oko 7.200 interno raseljenih koji borave u kolektivnim centrima.

U Bosni i Hercegovini boravi i veliki broj migranata od kojih nijedan nije dobio dosad izbjeglički status niti status supsidijarne zaštite, napomenula je ministrica. Oni koji ispune uvjete prešli bi na staranje Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.

Borovac je napomenula da u migrantskom centru Salakovac boravi dnevno oko 200 migranata, uglavnom porodica s djecom, čiji je život potpuno organiziran, po njenim riječima.

Šef Kooperacija Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Richard Maša naglasio je, kao i ministrica Borovac, regionalni stambeni program čiji je najveći donator Evropska unija s više od 230 miliona eura.

I Maša je podsjetio da u BiH, na osnovu tog regionalnog poduhvata, treba stambeno zbrinuti 3.200 interno raseljenjih do kraja 2021. godine.

Obećao je još veću pomoć Evropske unije ne samo za stambeno zbrinjavanje raseljenih već i za reformske procese, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb te za mogućnosti zapošljavanja kako bi povratak ovih osoba u prijeratna mjesta življenja bio održiv.

Regionalna predstavnica UNHCR-a za jugoistočnu Evropu i predstavnica u Bosni i Hercegovini Anne Christine Eriksson rekla je da su raseljene osobe posljedica koja još traje i nakon završetka konflikata s početka devedesetih godina prošlog vijeka.

Eriksson je naglasila da je UNHCR, zajedno s OSCE-om, aktivni partner u regionalnom stambenom programu koji raseljenima ne znači samo krov nad glavom nego ponovnu izgradnju života na dostojanstven način.

UNHCR je posvećen nastavku podrške Bosni i Hercegovini, navela je također, u želji da ovaj program dođe do onih kojima je najpotrebniji.

Direktor Odjela za ljudsku dimenziju Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Fermin Cordoba kazao je da se ne može ignorirati značajan broj migranata koji trenutno borave u Bosni i Hercegovini, posebno u Unsko-sanskom kantonu, te je pozvao relevantne institucije i nivoe u Bosni i Hercegovini na koordinirano djelovanje u suočavanju s tim problemom.

Što se tiče regionalnog stambenog programa za osobe interno raseljene iz BiH u zemlje okruženja, Cordoba ističe transparentnost i jasne kriterije tog projekta.

Izrazio je nadu da će korisnici biti najugroženije kategorije na koje se program i odnosi, kao i da će i u tom segmentu preovladavati transparentnost.

Ovaj zvaničnik OSCE- podsjeća da Aneks 7 Dejtonskog sporazuma nije potpuno implementiran te poziva sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini da koordinirano djeluju u tom pravcu i u pravcu pomirenja.

Janja Pirel, žena koja je tokom proteklog rata u BiH izbjegla u Hrvatsku, jedna je od korisnica regionalnog stembenog programa.

Ona je izrazila zahvalnost što joj je taj projekat omogućio povratak u novu kuću na području Hadžića. Iako joj u raseljeništvu nije bilo loše, kako je navela, željela je da se vrati u Bosnu i Hercegovinu gdje želi ostati do kraja života.

Ukupna vrijednost Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja je oko 1,2 milijardi KM, od čega se više od 200 miliona odnosi na projekte u Bosni i Hercegovini.

Evropska unija je najveći donator s oko 450 miliona KM.

Program su podržali i drugi donatori: Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Norveška, Italija, Švicarska, Danska, Turska, a snažnu podršku programu pružaju UNHCR, OSCE te Razvojna banka Vijeća Evrope.

Objavio: -

Na lokalitetu Kameničko brdo, u rejonu zvanom Jezera, općina Bratunac, ekspertni tim za ekshumacije pod rukovodstvom Tužilaštva BiH danas je izvršio ekshumaciju posmrtnih ostataka najmanje dvije osobe.

Radi se o nekompletnim posmrtnim ostacima koji su pronađeni na samoj površini terena, a prema informacijama Instituta za nestale osobe BiH pretpostavlja se da je riječ o žrtvama genocida počinjenog u julu 1995.godine na području Srebrenice.

Nakon ekshumacije posmrtni ostaci su prebačeni u Komemorativni centar u Tuzli radi sudsko-medicinske i kriminalističko-tehničke obrade i uzimanja koštanih uzoraka za DNK analizu, a kako bi se utvrdio identitet žrtava.

Nedaleko od ovog lokaliteta, u rejonu Bukve, također na samoj površini terena, pronađeni su posmrtni ostaci još najmanje jedne osobe. Odmah je Tužilaštvu BiH upućen zahtjev za ekshumaciju odnosno asanaciju terena i na ovom lokalitetu.

 

Objavio: -

Vlada FBiH u četvrtak je na sjednici odobrila izdvajanje 260.000 maraka iz tekuće pričuve Federalnom ministarstvu zdravstva s ciljem nabavke opreme za realizaciju Projekta NeurNet, priopćio je Ured za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Riječ je o projektu poboljšanja kvaliteta zdravstvenih usluga za pacijente sa uznapredovalom fazom Parkinsonove bolesti, a koji je financiran IPA grant sredstvima.

Nakon nabavke opreme, utrošena sredstva će biti refundirana Federalnom ministarstvu zdravstva na namjenski podračun otvoren u okviru JRT te biti vraćena u Proračun Federacije BiH.

Objavio: -

U okviru projekta NeoLIFE koji se realizuje kroz program prkeogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina, 18.06.2019. godine u Tuzli je održan drugi sastanak projektnog tima u kojem su učešće uzeli predstavnici svih projektnih partnera. Bila je ovo prilika da se projektni tim upozna sa stepenom realizacije aktivnosti koje su provedene u prvih pet mjeseci projekta. Takođe, usaglašene su izmjene u vremenskom planu projekta, te dogovorena dinamika izvođenja aktivnosti u narednom kvartalu. Projektni tim će u narednom periodu, između ostalog, raditi i na pripremi Srednjeročnog projektnog izvještaja. Sljedeći sastanak projektnog tima će se održati u septembru, u opštini Milići. Projekat “Novi život neolitskog naslijeđa u prepoznatim prirodnim područjima od velikog značaja – NeoLIFE” zajedno realizuju Grad Užice, Grad Tuzla, Srednja umetnička škola Užice i Opština Milići. Projekat kofinansira Evropska unija kroz Program prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014 – 2020, u okviru finansijskog Instrumenta pretpristupne pomoći (IPAII). Tijelo za ugovaranje ovog projekta je Ministarstvo finansija, Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava Evropske unije (CFCU).

Objavio: -

„Nisam se plašila“ – 11-ogodišnja Selma* je odvažna dok priča o dva dana koja je njena porodica provela u pritvorskom odjelu na hrvatskoj granici. Čak je pomogla u prevođenju svojim roditeljima i graničnoj policiji.

Selma* je napustila svoj rodni Irak sa svojim roditeljima i dvije sestre prije dvije godine, tražeći bolje mjesto gdje će njihove tri kćerke rasti. Selma je najstarija, njena sestra Hanan* ima osam, a Hiba* šest godina.

Njihov život u pokretu nije bio bez poteškoća, ali su dobro napredovali dok nisu došli u Bosnu i Hercegovinu (BiH). Ovdje su zaglavili u sjeverozapadnom gradu Bihaću, vrlo blizu granice s Hrvatskom, koja je članica Evropske unije. Ipak, ova porodica očajno želi nastaviti svoje putovanje. Toliko da su pokušali takozvanu „igru“ 17 puta. Ova igra ima samo jedan cilj za migrante i izbjeglice – da se prijeđe bosansko-hrvatska granica i nastavi putovanje prema zemljama Zapadne Evrope poput Njemačke, Francuske i Švedske.

Selmina* je porodica uhvaćena i vraćena u BiH s granice svaki od tih 17 puta.

„Pošto smo porodica s djecom, nisu nad nama vršili fizičko nasilje, ali smo vraćeni bez svojih ličnih stvari. Bez mobitela, novca, čak i vreća za spavanje – sve su nam oduzeli. Jednom su nas dva dana držali u sobi bez prozora, nismo znali je li dan ili noć. To je bilo teško za djecu, moja najmlađa kćerka plaši se zatvorenih prostora, plakala je i molila da je puste, ali to nisu dozvolili“, kaže nam Asiya*, majka.

Hiljade izbjeglica i migranata koji putuju zapadno-balkanskom rutom svjedočilo je o neregularnim vraćanjima s raznih granica u regionu. Hiljade ljudi vraćeni su iz zemalja s rute, a da im nije data prilika da traže azil. Stotine su svjedočile o graničnim čuvarima koji koriste fizičku silu, guraju i tuku ljude rukama i palicama i oduzimaju im lične stvari, pogotovo novac i mobitele.

Selmina porodica nastavit će pokušavati prijeći granicu pošto ne traže samo sigurnije i bolje mjesto za život nego i mjesto gdje će Hanan* dobiti medicinsku njegu koja joj je potrebna.

„Zbog Haninog* liječenja, želimo ići u Luksemburg. Ona ima problem s kičmom od rođenja i ne može rasti kako treba“, objašnjava Asiya*.

U Bihaću sve tri djevojčice idu u školu. Selmi* se ovdje dopada.

„Lijepo je u školi. Igramo se i učimo. Najviše mi se sviđaju matematika i engleski. Ne znam dobro pisati na engleskom, ali znam pričati“, rekla je i dodala da sebe vidi kao zubaricu u budućnosti.

Ona nema mnogo prijatelja, samo one u kampu, ali zna kakav treba biti dobar prijatelj.

„Oni se lijepo igraju zajedno i ne svađaju se.“

Ova porodica iz Iraka trenutno se nalazi u prihvatnom centru u Bihaću. Za porodice s djecom koje se nalaze u centru u Bihaću Save the Children u partnerstvu s UNICEF-om vodi Kutke za djecu, kroz projekat koju podržava Evropska unija. Prostori za djecu pružaju sigurno okruženje za najmlađe, gdje mogu ponovo dobiti osjećaj normalnosti i strukture kroz organizirane aktivnosti, igre, druženja i učenja. Ovdje oni mogu izraziti svoje strahove i razloge za radost. Tako djeca mogu ponovo izgraditi svoju otpornost, koja će im omogućiti dalji razvoj.

Tim organizacije Save the Children dolazi svakodnevno da postavi mjesto za radionicu i pomaže djeci sa zadaćama, vode različite edukativne aktivnosti ili organiziraju umjetničke projekte ili zabavne igre. Sve aktivnosti pažljivo su osmišljene kako bi pomogle da djeca prevladaju traumu i da se bolje nose s dinamikom života u prihvatnom centru za migrante i izbjeglice.

Više od 34.000 migranata i izbjeglica došlo je u Bosnu i Hercegovinu od početka 2018. godine na svom putu prema zemljama Zapadne Evrope. Mnogi od njih prisiljeni su da privremeno budu u zemlji nakon što im je odbijen ulazak u susjednu Hrvatsku.

Save the Children radi da bi pružio podršku porodicama migranata i izbjeglica s djecom te djeci bez pratnje i odvojenoj djeci koja se nalaze u zemlji. Naš tim za zaštitu djece radi dvadesetčetiri sata dnevno s više od 260 djece bez pratnje i odvojene djece (sve su to dječaci koji se nalaze u Bihaću) i podržava centre za socijalnu zaštitu i djelatnike na terenu tako što pruža odgovarajuće usluge najranjivijoj djeci.

Da bi osigurao da nijedno dijete ne ostane bez obrazovanja, tim organizacije Save the Children, u partnerstvu s UNICEF-om i uz podršku Evropske unije, također podržava djecu izbjeglice i migrante pri upisu u školu, uključujući logističku podršku kao praćenje u školu, prijevoz, školske obroke i jezičku pomoć. Za porodice s malom djecom pokrenuli smo tri kutka za mame i bebe na ovom području, gdje porodice s bebama i malom djecom mogu dobiti osnovne prehrambene i higijenske proizvode i usluge.

Objavio: -

Vrijednost izvoza robe iz Bosne i Hercegovine u prvih pet mjeseci ove godine iznosila je četiri milijarde i 834 miliona KM, što je za 1,1 posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio osam milijardi i 170 miliona KM, što je više za 6,3 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 59,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio tri milijarde i 336 miliona KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Izvoz u zemlje CEFTA-e je iznosio 756 miliona KM, što je za 2,1 posto više nego u istom periodu lani, a uvoz je iznosio 936 miliona KM, što je više za 3,1 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e je iznosila 80,8 posto.

Izvoz u zemlje EU je iznosio tri milijarde i 609 miliona KM, što je za 2,8 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio pet milijardi i 80 miliona KM, što je više za 10,7 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU je iznosila 71,1 posto.

Objavio: -

Vlada FBiH je usvojila zajedničku informaciju Federalnog ministarstva trgovine i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o Odluci o poskupljenju gasa, koja će biti dostavljena Parlamentu FBiH.

U obrazloženju za korekciju cijene BH Gas je naveo da od druge polovine 2018. godine ostvaruje gubitak na prodaji prirodnog gasa distributivnim preduzećima, jer je cijena koštanja kontinuirano viša od prodajne od 495 KM, koja je na snazi od 1.8.2017. godine. Zbog rasta kursa dolara i nabavne cijene gasa, disparitet nabavne i prodajne cijene postaje sve veći.

Od 2106. do 2109. godine nabavna cijena gasa je povećana 100 posto, dok je u tom periodu Vlada smanjila cijenu za 40 posto.

Dva ministarstva u informaciji ističu i da cijena od 640 KM nije na historijskom maksimumu u FBiH, već je to bila u 2012./2013. godini, kada je iznosila 820 KM. Aktuelna Vlada FBiH je zatečenu cijenu od 754 KM korigovala na 495 KM, što je najveći zabilježeni pad cijene gasa u poslijeratnoj BiH. Ovo potvrđuje da je Vlada FBiH poduzela sve aktivnosti da prvo smanji veleprodajnu cijenu prirodnog gasa i da je onda, zbog porasta ruske cijene, prilagodi tržišnim kretanjima i važećim ugovorom sa isporučiocem Gazprom Exportom. Pri svemu navedenom vođeno je računa o socio-ekonomskim aspektima i poslovanju privrednog društva koje je u stopostotnom vlasništvu Vlade Federacije BiH.