30 C
Tuzla
21.06.2024.

Centralna banka BiH u 2024. očekuje rast realnog BDP-a od 2,6 posto

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je danas da prema trenutnim projekcijama u 2024. očekuje rast realnog BDP-a od 2,6 posto, a dinamika rasta će se intenzivirati do nivoa od 3,3 posto na kraju projekcijskog horizonta.

U naredne tri godine očekuju postepeno slabljenje inflatornih pritisaka. I dalje procjenjuju kako najveći doprinos inflaciji, mjerenoj indeksom potrošačkih cijena, dolazi od rasta cijena na domaćem tržištu.

Iz CBBiH navode da je projicirani realni godišnji rast ekonomske aktivnosti od 2,6 posto u 2024. još uvijek ispod dugogodišnjeg prosjeka. Slijedom slabljenja inflatornog pritiska, izvjesno je blago povećanje stope realnog rasta BDP-a do kraja projekcijskog perioda, mada projicirane stope se mogu ocijeniti kao dosta slabe s obzirom na nivo razvoja zemlje.

Dodaju da su trendovi u ključnim makroekonomskim varijablama nepromijenjeni u odnosu na prošlogodišnje jesenje projekcije, izuzev izvoza. Kratkoročni izgledi za vanjskotrgovinsku razmjenu su dosta slabi, i postupni oporavak možemo očekivati od druge polovine 2024. Takva kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni su odraz pooštravanja finansijskih uslova i dinamike ekonomskih kretanja kod glavnih trgovinskih partnera.

Procjenjuje se da će lična potrošnja, koja je najveći makroekonomski agregat biti glavni pokretač ekonomskog rasta. Njen udio u ukupnom BDP-u u 2024. procijenjen je na 67,9 posto i ima trend blagog rasta u projekcijskom horizontu zbog smanjenja udjela neto izvoza slijedom niže konkurentnosti i slabijeg doprinosa investicija.

U ovom krugu projekcija, posebno je snažan efekat revizije službenih podataka o investicijama u nacionalnim računima. U prethodnom krugu projekcija, realne investicije u prvom polugodištu bilježile su godišnji rast od 12,6 posto, a novom objavom (početak aprila 2024.) realne investicije u prvom polugodištu prethodne godine su zabilježile rast od 4,8 posto, i dodatno usporile u drugom polugodištu. I u ovom krugu projekcija CBBiH naglašava da postoje naglašeni rizici iz međunarodnog okruženja koji se prvenstveno odnose na smanjenje konkurentnosti evropske ekonomije, dugotrajna inflacija i geopolitička nestabilnost vezana za ratove na Bliskom istoku i Ukrajini.

Inflacija za 2024. je revidirana naniže, do nivoa od 2,6 posto, i projicira se njeno dalje usporavanje u projekcijskom horizontu. Nakon 6,1 posto ostvarenih u prošloj godini, CBBiH procjenjuje usporavanje inflacije do nivoa od 2,6 posto u 2024. U naredne dvije godine projekcijskog horizonta, očekuje se dalje slabljenje inflacije, do nivoa od dva posto u 2025., te 1,7 posto u 2026.

U narednom periodu najznačajniji doprinos rastu cijena očekuje se od administrativnih cijena, prvenstveno električne energije, odjeljka hrane i prevoza, te ostalih domaćih cijena. Očekuje se da će ukupna inflacija ostati niža od temeljene inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane i energenata. Nešto viša stopa temeljne inflacije od ukupne inflacije implicira da domaće cijene utiču na inflaciju u BiH znatno jače od cijena roba na međunarodnom tržištu.

Iako inflacija usporava, u narednom periodu će biti pod sve značajnijim uticajem povećanja realnih plata (7,9 posto godišnji rast za prva dva mjeseca 2024.), usljed rasta minimalne plate (početkom tekuće godine porasla u FBiH za 3,9 posto, a u RS za 28,6 posto), i rasta profitnih marži u brojnim djelatnostima, što uzrokuje inflacijsku spiralu i nastavak izraženijeg rasta jediničnog troška rada.

CBBiH i dalje naglašava da su ocijenjene i procijenjene vrijednosti BDP-a i njegovih komponenti, te ostalih makroekonomskih varijabli, izložene značajnoj vjerovatnoći revizije. Rizici se velikim dijelom odnose na dalju eskalaciju na Bliskom istoku i u Ukrajini, kao i poremećaje u prometu na ključnim trgovinskim rutama u Crvenom moru, koji bi mogli podstaći novi rast cijena energenata i drugih sirovina.

Frikcije na strani ponude radne snage, efekat uvođenja naknada od strane EU na proizvodnju korištenjem neobnovljivih izvora energije od 2026., rast cijena električne energije na domaćem tržištu, uz prisutno povećanje cijena nafte i naftnih derivata, mogu dodatno povećati inflatorni pritisak u projekcijskom horizontu, saopćeno je iz CBBiH.

Vezane vijesti

TUZLA