Dijaspora u Finskoj čuva sjećanje na Srebrenicu
Komemorativni program povodom 30. godišnjice genocida počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici održan je u Helsinkiju u organizaciji Uprave Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za vanjske poslove i dijasporu, uz podršku Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Islamske zajednice Bošnjaka u Finskoj i Udruženja “Behar”.
Program je upriličen u okviru međunarodnog projekta “Svijet pamti Srebrenicu” čiji cilj je upoznati međunarodnu javnost s činjenicama o genocidu počinjenom nad Bošnjacima jula 1995. godine, objavila je agencija MINA.
Učesnici su upoznati s određenim historijskim, političkim i pravnim aspektima ovog zločina.
Hikmet Karčić, istaknuti istraživač genocida i naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, govorio je o širim kontekstima genocida, negiranju zločina te važnosti suočavanja s prošlošću kao temelja za trajni mir.
Kako je poručio, neophodno je da tema genocida u Srebrenici, kao jednog dijela evropske povijesti, bude u udžbenicima i da u svakom glavnom gradu Evrope bude izgrađen spomenik koji će podsjećati na ovaj zločin, ali i biti upozorenje svakome ko se usudi negirati da je počinjen genocid nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995.
Uime Organizacionog odbora obratio se Izet Kararić, a osim ostalih članova Odbora, prisustvovao je i glavni imam IZ Bošnjaka u Finskoj Aziz-ef. Šabić.
Muhamed Jusić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ u BiH, prenio je selame i poruke podrške reisul-uleme Huseina-ef. Kavazovića naglasivši važnost angažmana bošnjačke dijaspore u očuvanju kulture sjećanja.
Podršku je izrazila i bivša ministrica Elisabeth Rehn koja je kao posebna izvjestiteljica UN-a za ljudska prava u bivšoj Jugoslaviji snažila svijest o razmjerama genocida u Srebrenici.
Navela je da neki događaji, kao što je genocid u Srebrenici, zauvijek ostaju zabilježeni u svjetskoj historiji. Kao predstavnica UN-a u bivšoj Jugoslaviji razgovarala je s porodicama žrtava i lično se angažovala da Finska učestvuje u identifikacijskom procesu u Tuzli. Spomenula je da je izgubila amidžu u Drugom svjetskom ratu 1943. godine. I tada je, kao i sada, više od smrti boljela neizvjesnost o sudbinama najbližih, rekla je Rehn.
Podršku u obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici izrazila je i Helena Ranta, finska forenzičarka i prva istražiteljica masovnih grobnica u BiH.
Programu su prisustvovali i predstavnici nevladinih organizacija, akademske zajednice te zainteresirani građani Helsinkija, koji su na osnovu video-materijala i diskusije dobili uvid o genocidu iz jula 1995. godine.
Dio ovog događaja bila je također izložba “Genocid u Srebrenici: Jedanaest lekcija za budućnost” čiji autor je Karčić.
Komemorativni događaj u Helsinkiju još je jedan doprinos međunarodnoj memorijalizaciji i širenju svijesti o genocidu u Srebrenici, uz jasnu poruku da sjećanje nije dovoljno i da mora prerasti u odgovornost i konkretne korake protiv poricanja i relativizacije zločina.
Dio ovog događaja bila je i izložba “Genocid u Srebrenici: Jedanaest lekcija za budućnost” čiji autor je Karčić.
Komemorativni događaj u Helsinkiju još je jedan doprinos međunarodnoj memorijalizaciji i širenju svijesti o genocidu u Srebrenici, uz jasnu poruku da sjećanje nije dovoljno i da mora prerasti u odgovornost i konkretne korake protiv poricanja i relativizacije zločina.
Centralno grijanje Tuzla: U toku radovi na više lokacija u gradu
