12.8 C
Tuzla
28.05.2022.

Dva goruća pitanja pred novi val: Treća doza i cijepljene djece

Treća doza i cijepljene djece – dva su to trenutno goruća pitanja vezana za pandemiju oko kojih se lome koplja diljem svijeta.

Hoće li treća doza biti potrebna za sve, kako znati koliko imunološka zaštita traje, ali i hoće li se prvom dozom početi cijepiti djeca starija od 12 godina samo su neka od otvorenih pitanja na koja još nema konačnih odgovora.

O tim smo temama govorio je naučnikLuka Čičin-Šain, voditelj Odjela za virusnu imunologiju u Helmholtz centru za infektivna istraživanja u njemačkom Braunschweigu.

Ipak, ističe kako još nema odgovora na pitanje treba li nam treća doza i zašto te kako znati koliko će doza uopće biti potrebno.

“To je teško pitanja jer za davanje odgovora još nema dovoljno podataka. Jedna nova i dobro kontrolirana studija iz Izraela govori da imunološka zaštita kopni s vremenom. Međutim, iz studije je jasno da je većina osoba koje su cijepljene u siječnju i veljači i dalje bila dobro zaštićena od virusne infekcije u lipnju i srpnju. Stoga nije jasno je li treća doza prijeko potrebna već na jesen”, ističe Luka Čičin-Šain te dodaje kako će treća doza u konačnici vjerovatno biti potrebna tek onima čiji imuni sistem nije dobro reagirao na prvu i drugu dozu.

“U jednoj kliničkoj studiji iz Francuske, treća doza cjepiva je pomogla visokom postotku osoba s teško narušenim imunitetom koje nisu razvile protutijela nakon druge doze. Stoga bi treća doza imala smisla za osobe s presađenim organima koje moraju piti imunosupresivne lijekove. Za starije osobe, čiji imuni sustav također nije efikasan, još nema jasnih rezultata i je li to prijeko potrebno i u kojem postotku ljudi”, zaključuje te podsjeća kako se Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izjasnila protiv šire primjene treće doze, ali ne zato što bi ona škodila, nego zato što su te doze cjepiva još potrebne kao prve doze za brojne osobe u zemljama u razvoju, od Nigerije, preko Pakistana, do Indije i Indonezije.

“Razumijem zabrinutost svih vlada da zaštite svoje stanovništvo od delta-varijante. No ne možemo dopustiti da zemlje, koje su već iskoristile većinu globalnih zaliha cjepiva, koriste još više doza”, izjavio je prije nekoliko dana prvi čovjek Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus koji je pozvao da se pričeka s docjepljivanjem barem do kraja septembra.

Ipak, njegov su poziv na moratorij već odlučile ignorirati Francuska, Njemačka, SAD… Iz Bijele kuće poručili su kako su Sjedinjene Američke Države ionako već donirale siromašnim zemljama rekordan broj doza, više od 100 miliona.

U Izraelu je pak treća doza osigurana za starije od 60, a i francuski je predsjednik Emmanuel Macron već najavio da će se od septembra trećom dozom cijepiti stariji i najranjiviji.

A osim o trećoj dozi, naveliko se raspravlja i o cijepljenju onih mlađih, odnosno djece od 12 do 17 godina. Koji su u tom slučaju argumenti za i protiv?

“Rezultati kliničkih studija govore da cjepivo djeluje vrlo efikasno kod tinejdžera i nema bitnih nuspojava. U Americi je oko dva miliona tinejdžera već dobilo cjepivo, a kao najvažnija nuspojava zabilježen je miokarditis na oko 60 dječaka na milion cijepljenih, pri čemu je to kod djevojčica zabilježeno osam puta rjeđe”, kaže Luka Čičin-Šain, no upozorava i kako se postavlja pitanje u kojoj mjeri cijepljenje ima smisla s obzirom na blagu kliničku sliku koja je uobičajena kod mladih ljudi.

“Infekcije tinejdžera i mladih ljudi vrlo su česte, no samo će otprilike jedan na tri tisuće COVID-19 inficiranih tinejdžera razviti komplikacije u smislu miokarditisa ili multisistemskih upalnih promjena, što dovodi do hospitalizacija, pa čak i smrti. Na milijun zaraženih tinejdžera u dobi od 12 do 17 godina bilježi se oko jedan do dva smrtna slučajeva. No treba upozoriti kako brojni tinejdžeri razvijaju post COVID sindrom i imaju simptome i po mjesec dana nakon infekcije”, zaključuje Čičin-Šain te poručuje kako analiza rizika i benefita američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ipak jasno ide u prilog cijepljenju djece i mladih.

Europska agencija za lijekove (EMA) dala je zeleno svjetlo za cijepljenje djece i mladih još krajem maja, no obaveze još nema.

Ipak, riječ je o pitanju koje postaje sve aktualnije s obzirom na to da će se veoma brzo početi govoriti o organizaciji nastave nakon ljetnih praznika.

Širenje omogućuje mutacije

Da je riječ o veoma delikatnom pitanju, pokazuje i austrijski slučaj, gdje lokalni mediji izvještavaju o sve većem broju roditelja koji ispisuju djecu iz škole te ih pripremaju na školovanje kod kuće kako se ne bi morali cijepiti. I dok antivakseri pozivaju da djeca budu oslobođena cijepljenja, Boris Lenhard, voditelj međunarodne skupine za računalnu biologiju i redovni profesor na Imperial Collegeu u London, objašnjava zašto je što veća procijepljenost u društvu važna.

“Virusi koji nisu otporni na cjepivo puno se lakše šire među necijepljenima. Što više dopustite da se virus koji nije otporan širi među necijepljenima, to imate više virusnih čestica koje mogu mutirati, što izravno povećava vjerovatnost nastanka varijante otporne na cjepiva. Većina tih slučajnih mutacija događa se pri umnažanju virusa u inficiranoj osobi. Budući da se virusi koji nisu otporni na cjepiva i lakše umnažavaju i lakše šire među necijepljenima, većina varijanti koje budu otporne na cjepiva nastaje u necijepljenima, kao što je nastala, na primjer, delta-varijanta”, napisao je Lenhard.

Izvor: RTV Slon/Večrenji.hr

POSLJEDNJE DODANO