22.8 C
Tuzla
24.06.2024.

Evo na koji način državljani BiH vlastiti automobil mogu popravljati u inostranstvu

Nakon slučaja u kojem je vozač iz Hrvatske nakon provedenog vikenda u BiH zaustavljen na graničnom prijelazu u Hrvatskoj Kostanjici i kažnjen zbog dijelova koje je prilikom svog boravka u susjednoj zemlji ugradio u automobil, portal Akta.ba je kontaktirao Upravu za indirektno oporezivanje BH kako bi nam pojasnili koja je procedura kada državljanin BiH vlastiti automobil izveze u inostranstvo radi popravke istog.

Naime, u prekršajnom nalogu pomenutog vozača je naznačeno kako je trebao za dijelove podnijeti carinsku deklaraciju, a kazna iznosi gotovo 500 eura. Vozač kaznu smatra neopravdanom jer, kaže, dijelove je ugradio radi popravka automobila kako bi se mogao vratiti u Hrvatsku

 “Pukao mi je zupčasti remen i nisam mogao nastaviti vožnju jer to je veliki kvar na vozilu. Dolaskom na granicu na pitanje carinika sam odgovorio da nemam ništa za prijaviti jer zaista nisam imao, ali on je našao račun kojeg nisam skrivao. Nisam ni znao da je veliki carinski prekršaj popravit auto da možeš nastaviti putovanje. I onda kreće “igra” kao da vozim drogu, a ne postavljene autodijelove koji su već i polovni jer su ugrađeni na vozilo”, ispričao je vozač.

Prema prekršajnom nalogu, vozač je kriv jer nije podnio carinsku deklaraciju za ugrađene auto dijelove u osobni automobil, a kao dokaz služi račun pronađen u vozilu.

Dakle, kažnjen sam jer po njihovom ispada da krijumčarim već postavljene autodijelove. Kazna je bila 481 eura s troškovima”, naveo je vozač. Najavio je da će se žaliti na dobivenu kaznu jer smatra da je neopravdana.

CARINSKA DEKLARACIJA

Iz Uprave za indirektno oporezivanje su za Aktu pojasnili da je riječ o privremenom izvozu roba po postupku spoljne obrade.

“Postupak spoljne obrade je postupak sa ekonomskim učinkom koji je regulisan odredbama člana 98. do 104., 141., 142., i 163. do 178. Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini odredbama člana 354. do 375., član 438. do 446. i član 499. Odluke o sprovođenju Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini, te Uputstvom o carinskom postupku spoljne obrade”, kazali su.

Postupak spoljne obrade može se odobriti za domaću robu (u pogledu njenog carinskog statusa) koja se privremeno izvozi iz carinskog područja Bosne i Hercegovine u svrhu podvrgavanja procesima obrade i nakon toga ponovni uvoz (vraćanje) u carinsko područje BiH, uz potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, zavisno od konkretne situacije.

“Shodno članu 163. stav (3) tačka b) Zakona, pojam ”proces obrade” znači procese: obrada robe, uključujući njenu montažu ili sklapanje ili ugradnju u drugu robu; prerada i dorada robe, popravak robe, uključujući njeno obnavljanje i dovođenje u ispravno stanje. Dakle, spoljna obrada može se odobriti i za privremeni izvoz domaće robe radi njene popravke, koja se, nakon obavljene popravke, ponovno uvozi (vraća) u BiH”, objasnili su.

Ako se spoljna obrada zahtijeva za privremeni izvoz domaće robe radi njene popravke, ta roba mora biti podobna za popravku.

“To provjerava carinska ispostava kod koje je podnijeta carinska deklaracija za postupak privremenog izvoza robe u okviru spoljne obrade, a na osnovu dokumenata priloženih uz carinsku deklaraciju (provjeriti da li je moguć popravak robe koja je deklarisana za privremeni izvoz radi popravke na osnovu prepiske korisnika spoljne obrade i stranog lica koje će obavljati popravak (ugovor, ponude, obavijesti i sl.) mora biti vidljivo da je moguće popraviti robu koja je predmet spoljne obrade, u koje svrhe, carinska ispostava može zatražiti i dodatne dokaze). Carinska ispostava neće odobriti postupak spoljne obrade ukoliko utvrdi da se spoljna obrada zahtijeva u svrhu poboljšanja njenih tehničkih ili drugih upotrebnih karakteristika”, rekli su.

Kada se postupak spoljne obrade odnosi na robu nekomercijalnog karaktera, fizičko lice iz Bosne i Hercegovine podnosi carinsku deklaracija u pisanoj formi carinskoj ispostavi nadležnoj prema mjestu u kojem se nalazi roba koja će biti prijavljena za privremeni izvoz za spoljnu obradu, uz prilaganje  dokumentacije propisane odredbama člana 151. Odluke.

“Takva carinska deklaracija se smatra zahtjevom za izdavanje odobrenja, a njeno prihvatanje od strane carinske ispostave odobrenjem. Carinska ispostava određuje rok za završetak postupka spoljne obrade tj. rok za ponovni uvoz i puštanje u slobodan promet dobijenih proizvoda, u vašem slučaju putničkog motornog vozila”, istakli su.

Carinska deklaracija kojom se završava spoljna obrada podnosi se carinskoj ispostavi kod koje je taj postupak i započet, koja ispostava se smatra i nadzorna carinska ispostava u tom postupku.

“Privremeno izvezena roba za koju je odobrena spoljna obrada radi popravke, nezavisno od toga da li se popravak obavlja u sistemu standardne zamjene ili ne, može biti puštena u slobodan promet uz potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, zavisno od toga da li je popravak obavljen uz plaćanje ili bez plaćanja (ako se carinskoj ispostavi na prihvatljiv način dokaže da je roba popravljena besplatno zbog ugovorene ili zbog zakonom propisane garantne obaveze ili zbog proizvodne greške)”, pojasnili su nam.

Informacije radi, kada se domaća roba privremeno izvozi iz carinskog područja BiH na spoljnu obradu radi popravke, za pretpostaviti je da će u državi u kojoj će se obaviti popravka takva roba biti u odgovarajućem carinskom postupku radi popravke, u kom postupku vrijede pravila tog postupka države u kojoj se vrši popravka i roba se za sve vrijeme popravke nalazi pod carinskim nadzorom te države. Postupak unutrašnje obrade razdužuje se ponovnim izvozom dobijenog proizvoda (popravljene robe) ili ponovnim  izvozom  robe u nepromjenjenom stanju iz te države ili stavljanjem robe u drugi odgovarajući postupak u toj državi. Ukoliko prilikom popravke nastanu otpaci ili ostaci, oni su pod carinskim nadzorom te države sve dok se ponovo ne izvezu ili stave u drugi odgovarajući carinski postupak u toj državi.

RTVSlon/Akta.ba

Vezane vijesti

TUZLA