Prema najavama, Bosne i Hercegovina bi danas trebala dobiti zeleno svjetlo za početak pregovara o članstvu u EU. Prema ocjeni brojnih europskih analitičara riječ je, prije svega, o političkoj odluci i pred našom državom stoji još puno obaveza prije nego postanemo punopravna članica EU. Svi ranije postavljeni prioriteti i reforme i dalje ostaju uslov – pa se tako, nerijetko, može čuti da i samo zeleno svjetlo nužno ne znači i otvaranje postupka pregovaranja. Kada se u obzir uzmu ključni događaji sa vremenske crte našeg europskog puta, proces iza nas trajao je 25 godina pa se opravdanim čini očekivati da i pregovaranje neće trajati ništa manje (ukoliko se političke okolnosti znatno ne promijene a bh. političari konačno počnu raditi u intersu građana). Bilo kako bilo, sama naznaka da možemo početi pregovore daje nadu da će generacije koje dolaze imati bolju perspektivu a Bosna i Hercegovina biti zemlja uređena i vođena u interesu njenih građana.
Tri četvrtine građana BiH je za ulazak u EU
Prema godišnjem istraživanju koje svake godine provodi Direkcija za EU integracije a koje se odnosi na stavove javnog mnijenja o pristupanju EU iz 2023. godine upravo je članstvo u EU ono što Bosanci i Hercegovci žele, pa bi tako tri četvrtine građana glasalo za ulazak Bosne i Hercegovine u EU ako bi se održao referendum za članstvo u EU. Podrška je značajno veća u Federaciji BiH i Distriktu Brčko nego u Republici Srpskoj. U odnosu na istraživanja iz 2021 i 2022, podrška za ulazak BiH u EU u 2023 je u padu (-7,2% u odnosu na 2021., -4% u odnosu na 2022.) a u porastu je procenat građana koji ne bi glasali na referendumu (+4,3% u odnosu na 2022. godnu).
Za razliku od ranijih godina, ulazak BiH u EU građani podržavaju zbog slobode kretanja ljudi, robe i kapitala a potom slijede garancija trajnog mira i političke stabilnosti i poštivanje zakona i propisa.
Procenat građana koji ne podržavaju ulazak BIH u EU je u 2023. godini u blagom padu u odnosu na 2022. godinu, 15,2% vs 16,0 ali i dalje veći u odnosu na 2021. godinu 15,2% vs 9,3%. Najčešći razlog zbog kojeg građani ne podržavaju ulazak BiH u EU su veći troškovi života i poreza. Razlozi koji se pored ovog izdvajaju su gubitak raznolikosti kultura (posebno za građane RS 20,7% vs 7,8% u Federacij BiH) i prevelika centralizacija.
Malo manje od polovine građana BiH smatra da je borba protiv korupcije reforma koju je neophodno provesti da bi se unaprijedio njihov svakodnevni život. Uz ovu reformu, druge reforme koje su neophodne za unaprjeđenje svakodnevnog života su reforme sudova i tužilaštava i smanjenje poreskih opterećenja i uklanjanje prepreka zapošljavanju. U odnosu na građane Republike Srpske, građani Federacije BiH smatraju da je reforma sudova i tužilaštava neophodnija od smanjenja poreskih opterećenja, dok građani Republike Srpske gotovo podjednaku važnost daju reformi sudova i tužilaštava te reformi socijalnog sistema.
Ključni nalazi iz istraživanje Direkcije za EU integracije o ulasku BiH u EU
Gotovo 7 od 10 građana BiH glasalo bi za ulazak BiH u EU. Podrška je najveća u FBiH i DB (gotovo 9 od 10) u odnosu na RS u kojoj je takvog mišljenja 5 od 10 građana, 2,0% građana je neodlučno a 1 od 10 građana ne bi glasalo na referendumu. Tri glavna razloga zašto građani podržavaju ulazak BiH u EU su garancija trajnog mira i političke stabilnosti, sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala te poštivanje zakona i propisa.U Republici Srpskoj, glavni razlog je podržavanja ulaska BiH u Evropsku uniju je sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala i takvog mišljenja je 48,7% građana. Iako na nivou BiH relativno mali procenat građana ne podržava ulazak BiH u EU (15,2%), glavni razlog nepodržavanja su „veći troškovi života i poreza“, a potom slijede „gubitak raznolikosti kultura“ i „prevelika centralizacija“.
Svaki drugi građanin BiH smatra da je borba protiv korupcije neophodna za unaprjeđenje svakodnevnog života građana BiH. Uz borbu protiv korupcije, jedna šestina građana smatra da je neophodna reforma sudova i tužilaštava te smanjenje poreskih opterećenja na rad i uklanjanje prepreka zapošljavanju. Građani u Federaciji BiH smatraju da je reforma sudova i tužilaštava potrebnija u odnosu na građane iz Republike Srpske koji uz ovu reformu smatraju neophodnom i reformu socijalnog sistema. Gotovo jedna trećina građana BiH izjavila je da ih, u vezi sa procesom europskih integracija, interesuju teme vezane za utjecaj procesa EU integracija na svakodnevni život građana. Jednu petinu građana BiH interesuje mogućnost korištenja finansijske pomoći EU.
Troje od 10 građana BiH mišljenja je da je EU zainteresovana za pristupanje BiH zbog prirodnih resursa a svako peti građanin misli da je EU zainteresovana za pristupanje BiH zbog osiguranja mira i stabilnosti.
Trećina građana podijeljena je u mišljenju da je EU zainteresovana za pristupanje BiH zbog stručne i kvalifikovane radne snage i širenja evropskog tržišta. Većina građana BiH smatra da bi najveću korist od ulaska BiH u EU imali mladi a potom slijede političari, preduzetnici te studenti i istraživači. Svaki deseti ispitanik smatra da niko posebno neće imati korist od ulaska BiH u EU. Građani u Republici Srpskoj, mnogo više od građana u Federaciji BiH misle da će političari imati najveću korist od ulaska BiH u EU (23,7% vs 12,1%) i mnogo manje misle da će korist imati mladi (36,9% vs 58,4%). Politizacija procesa integrisanja u najvećoj mjeri otežava integraciju BiH u EU. Ovo mišljenje je zastupljenije više u FBiH nego u RS-u. Pored politizacije procesa integrisanja, značajnu prepreku za integraciju BiH u EU predstavlja i nespremnost na promjene.
Da li EU put ima alternativu?
Dvije petine građana BiH smatra da će BiH ući u EU za najviše 10 godina (40,3%) a 25,8% građana smatra da se to neće nikad desiti. Gotovo polovina građana u Federaciji BiH vidi BiH u EU za najviše 10 godina dok je takvog mišljenja 25,7% građana u Republici Srpskoj. Građani RS su više pesimističniji u odnosu na građane FBiH pa tako 4 od 10 građana RS procjenjuje da se to neće nikad desiti dok je takvih građana u FBiH 2 od 10. Građani BiH su podijeljenih mišljenja na pitanje da li evropski put BiH ima alternativu. Građani Republike Srpske više vjeruju da evropski put BiH nema alternativu dok građani u Federaciji BiH su više skloniji mišljenju da evropski put BiH ima alternativu.
Izvor podataka: Direkcija za EU integracije BiH
