Predstavnici organizacije SOS Dječija sela BiH, u saradnji s Federalnim ministarstvom za rad i socijalnu politiku proveli su edukaciju profesionalaca u oblasti hraniteljstva u Federaciji BiH.

Edukacija je dio projekta ‘Jačanje sistema socijalnih usluga u BiH’, koji uz podršku Vlade Republike Njemačke, organizacija SOS Dječija sela BiH provodi od oktobra 2018. godine.

Menadžerica projekta ‘Jačanje Sistema socijalnih usluga u BiH’ Edmira Aščić kaže da su edukatori iz devet kantona i 13 centara za socijalni rad.  U okviru edukacije budući edukatori su, kao praktičnu obuku educirali i grupe hranitelja u svojim lokalnim zajednicama.

”SOS Dječija sela BiH tako žele unaprijediti sistem socijalnih usluga na teritoriji FBiH. Zajedno s federalnim resornim ministarstvom i resornim ministarstvima kantona i centrima za socijalni rad provodimo reformske aktivnosti i nastojimo unaprijediti kvalitetu brige o djeci bez roditeljskog staranja”, naglasila je.

Resorni federalni ministar Vesko Drljača u izjavi novinarima ističe zainteresiranost porodica za edukaciju u oblasti hraniteljstva, te namjeru da taj trend bude i nastavljan.

”Da što više porodica otvori vrata pogotovu za djecu i mlade, da bi im se omogućio odgoj i zaštita unutar obitelji”, naglasio je.

Pojašnjava da je Zakon o hraniteljstvu usvojen 2017. godine.

Hraniteljstvo omogućava zaštitu djece i odraslih, bez zaštite, u okviru porodice. Intencija je napuštanje institucionalnog smještaja te kategorije ljudi te smještanje u obitelji da bi se humanizirao taj odnos.

Nevenka Kapetanović iz Kiseljaka hraniteljica je i edukatorica udomiteljskih porodica, po međunarodno licenciranom programu. Ona je i predsjednica Udruženja za razvoj hraniteljstva, zaštitu djece i obitelji ‘Suncokret’.

Za sebe kaže da je ‘kompletno u brizi za djecu bez roditeljskog staranja odnosno djecu kojoj je potrebna pomoć’. Dosad je brinula o tri bebe i dječaku od 12 godina. Ona je i majka dva sina i baka je. Ranije je radila u vrtiću. U priču o hraniteljstvu ušla je, kaže, slučajno, a ta priča traje već sedam godina.

”Koliko god da dajemo toj djeci, mnogo više ljubavi i emocije dobivamo. Emocije su jake, pogotovo po odlasku djece na usvojenje”, kazala je. Naglašava da je u kontaktu s porodicama djece o kojima je brinula.

Edukacija je provedena prema modelu koji pruža standardiziran, konzistentan i struktuiran okvir za procjenu i odabir hranitelja na osnovu kompetencija, te podršku hraniteljima tokom pružanja usluga hraniteljstva kao i podršku tokom njihovog kontinuiranog profesionalnog razvoja.

Naredni koraci u implementaciji projekta ‘Jačanje sistema socijalnih usluga u BiH’ usmjereni su na nastavak pružanje podrške u jačanju kapaciteta profesionalaca centara za socijalni rad u primjeni metodologije vođenja slučaja, te unaprjeđenje stručne podrške hraniteljskim porodicama.

Iz organizacije SOS Dječija sela BiH kao važan dio projekta navode i kreiranje kvalitetnog pravnog okvira, koji treba da bude od pomoći donositeljima politika da odrede prioritete za buduća ulaganja koja potiču kontinuirani razvoj kvaliteta socijalnih usluga uz osiguravanje njihove najšire dostupnosti, finansijske priuštivosti, sveobuhvatnosti, usmjerenosti na zadovoljavanje stvarnih potreba korisnika, kontinuiteta u pružanju usluge za vrijeme potrebe i ekonomičnosti pružanja socijalnih usluga, imajući u vidu da većina socijalnih usluga u velikoj mjeri ovisi od finansiranja.

(RTV Slon/Fena)

Članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine izrazili su zabrinutost zbog sve većeg broja migranata u BiH, posebno u bihaćkom kraju.

Na kraju dvodnevnog 76. redovnog zasjedanja pozvali su državne vlasti i međunarodne političke i humanitarne strukture da se odgovorno i pravedno suoče s tom humanitarnom i sigurnosnom problematikom koja, kako su naveli, ponegdje poprima dramatične razmjene.

Također, podržali su karitativne djelatnike i sve crkvene institucije da pomognu svima u nevolji.

Razgovarano je i o mogućnostima da se na jesen u Banjoj Luci organizuje međunarodna konferencija o migrantima, ukazujući da se taj problem mora staviti u fokus domaće i međunarodne javnosti.

Biskup banjalučki mons. Franjo Komarica je na konferenciji za medije rekao da i danas postoji mnogo protjeranih koji žele da se vrate, ali da im država nije omogućila održivi povratak.

Kritikovao je stanje u BiH, za šta krivi i međunarodne zvaničnike.

”Nemamo sređenu, pravnu državu, ovo je kvazi država, i međunarodni faktori i dalje podržavaju taj kontrolirani haos. To je problem. Političari su izabrani, ali ne rade posao za građane za koji su se kandidirali”, istakao je biskup Komarica.

Upozorio je i da ljudi iz BiH, a posebno mladi, odlaze, jer nisu zadovoljni političkom atmosferom.

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, koji je i predsjednik Biskupske konferencije BiH je istakao da su razmatrali šta se dosad uradilo u karitativnoj oblasti te šta treba uraditi.

Zauzeli su stav i o starim osobama, koje često bivaju napuštene ili usamljene.

”Osjećamo potrebu da izgrađujemo javno mnijenje kod mlađih, da ne zaborave stare, koji mogu itekako unijeti u obitelj veliko bogatstvo”, rekao je Puljić.

Na početku zasjedanja s biskupima se susreo apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto, a sa žaljenjem je konstatirano da, zbog neformiranja vlasti, nije moguće osnovati novo mješovito povjerenstvo, koje bi, između ostalog, nastavilo raditi na primjeni ugovora između Svete stolice i BiH iz 2006.

Biskupi su saslušali izvještaje o većem broju kršenja prava katoličkih zajednica, te su izrazili svoje negodovanje zbog samovolje općinskih vlasti u Drvaru, Novom Gradu (Bosanskom Novom), Zvorniku i Goraždu te traže poštivanje zajamčenih prava i katoličkim zajednicama na području BiH.

Katoličke vlasti su ranije navele da u župi Drvar općinske vlasti bezrazložno uporno opstruiraju državnim zakonom zagarantirano pravo tamošnjih katolika da ponovno izgrade župnu crkvu na mjestu porušene.

Ukazivali su i na nedopustivo ponašanje općinskih vlasti u Novom Gradu (Bosanskom Novom), koji su ”crkveno zemljište oko župne crkve samovoljno dale nekim drugim ljudima, na kojem su oni izgradili kuće, tako da župljani u svoju – konačno obnovljenu – u ratu toliko uništenu crkvu – ne mogu pravo ni doći, a kamoli oko nje obići”.

Smatraju da se mora vratiti oduzeta imovina svih vjerskih zajednica u BiH.

Biskup Komarica je i danas rekao da neće biti dobro za BiH, ako se prestane govoriti o nestajanju jedne vjerske zajednice, odnosno katoličke crkve.

(RTV Slon/Fena)

Delegacija Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, koju predvodi ministar Dragan Mektić, boravi u službenoj posjeti u sjedištu Evropske komisije u Briselu.

Mektić se sastao danas s generalnim direktorom Evropske komisije za pregovore o susjedstvu i proširenju s kojim je razgovarao o trenutnoj sigurnosnoj i humanitarnoj situaciji nastaloj usljed povećanog priliva migranata u BiH.

Mektić je detaljno informisao predstavnike Evropske komisije o sigurnosnim i humanitarnim izazovima s kojima se Bosna i Hercegovina trenutno suočava, a posebno lokalne zajednice Unsko-sanskog kantona.

Zaključeno je da je sastanak bio izuzetno koristan, te da su predstavnici Evropske komisije izrazili zahvalnost Bosni i Hercegovini na dosadašnjim učinjenim naporima na upravljanju migrantskom krizom u BiH.

Evropska komisija je izrazila svoju spremnost za pružanje dodatne finansijske i tehničke pomoći Bosni i Hercegovini, te izrazila svoja očekivanja da će BiH što prije dodatno ojačati interne koordinacijske kapacitete. Također je zaključeno da je od suštinskog značaja jačanje saradnje međunarodnih organizacija koje djeluju u BiH sa vlastima u BiH kako bi se migranti tretirali u skladu sa međunarodnim pravom. Nadalje dogovoreno je da će se naredni sastanak održati u Sarajevu početkom septembra 2019. godine, saopćeno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine u četvrtak će organizovati konferenciju za novinare u Sarajevu na kojoj će se medijima obratiti ministar Dragan Mektić. Pretpostavka je da će biti govora o migrantskoj krizi u BiH.

Ekshumacija na lokalitetu Hrtar Grad u općini Višegrad završena je danas i iz masovne grobnice koja je pronađena na ovom mjestu ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje šest žrtava.

Radi se o nekompletnim posmrtnim ostacima koji su, najvjerovatnije, iz primarne grobnice, prebačeni na ovaj lokalitet.

Pronađeni posmrtni ostaci žrtava danas će biti prebačeni u Centar za obdukciju i identifikaciju u Goraždu gdje će biti izvršena sudsko-medicinska i kriminalističko-tehnička obrada,a u narednom periodu će se uzeti i koštani uzorci, a radi utvrđivanja identiteta žrtava uz pomoć DNK analize.

Pretpostavlja se da se radi o žrtvama bošnjačke nacionalnosti iz Višegrada. Ekshumacijom na Hrtar Gradu rukovodilo je Tužilaštvo BiH po naredbi Suda BiH.

Visoka škola za finansije i računovodstvo FINra proslavila je treću godišnjicu rada. Ova obrazovna ustanova danas je prepoznata kao jedna od vodećih na području Tuzlanskog kantona u oblastima finansija i računovodstva. Tome svakako doprinosi novi koncept učenja i studija, što prepoznaju studenti, kojih je iz godine u godinu sve više. Trenutno je ovdje 160 studenata, a prema pokazateljima upisa četvrte generacije, trend povećanja broja studenata će se nastaviti. FINra je također prepoznata i kao ustanova koja redovno dodjeljuje stipendije nadarenim studentima.

”U ovoj godini smo nadarenim učenicima, učenicima generacija srednjih škola dodijelili stipendije u punom iznosu školarine. Želimo da motiviramo naše mlade ljude da ostaju u BiH i da studiraju u BiH”, naveo je dr.sc. Ismet Kalić, direktor Visoke škole za finansije i računovdstvo FINra.

Profesor Visoke škole za finansije i računovodstvo FINra dr.sc. Kadrija Hodžić, kaže da kao profesor svjedoči o snažnom napredovanju u ove tri zadnje godine Visoke škole FINra, što ju je dovelo u red najrespektabilnijih škola za finansije i računovodstvo.

Oni koji se odluče za obrazovanje na FINri pored teorijske, imaju priliku obavljati i praktičnu nastavu u nekoj od kompanija u Tuzlanskom kantonu.

”To je na neki način specifičan način učenja. Učimo kako se zapravo stvari odvijaju u praksi. Imala sam priliku da radim u jednoj od firmi s kojom FINra ima potpisan sporazum, za mene je to bilo predivno iskustvo”, kazala je Nermina Kalić, studentica Visoke škole za finansije i računovodstvo FINra.

FINra je do sada ostvarila saradnju sa visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj, što uveliko pomaže studentima i uposlenicima. Na raspolaganju su im također i elektronske knjige iz oblasti finansija i računovodstva.

”Jedna su od rijetkih škola u regionu koja ima taj paket elektronskih knjiga koja je veliki benefit za naše korisnike. Nama je drago da smo od početka sa ovom školom i radujemo se i budućoj saradnji”, rekao je Dalibor Parać iz organizacije EBSCO.

Kao buduće aktivnosti FINra, direktor Kalić je naveo unaprjeđenje naučno-istraživačkog rada, te učešće u međunarodnim projektima.

”Kao druga aktivnost koju ćemo uraditi je uvođenje novih studijskih programa u skladu sa potrebama tržišta rada”, naveo je Kalić.

Upis na FINru u narednu akademsku godinu trajat će do kraja septembra kada će biti poznat broj onih koji će svoje visokoškolsko obrazovanje sticati na jednoj od vodećih ustanova u oblasti finansija i računovodstva.

Dio članstva Socijaldemokratske partije Tuzlanskog kantona okupljen oko doskorašnjeg predsjednika Kantonalne organizacije Envera Bijedića, dali su podršku Žarku Vujoviću i Huseinu Tokiću koji su isključeni iz Kluba poslanika SDP-a u Skupštini TK i ove političke organizacije. Ta reakcija rukovodstva SDP-a iz Sarajeva, uslijedila je nakon što su Vujović i Tokić odlučili podržati SDA i ostale stranke u Kantonalnoj skupštini koje čine novu većinu.

Za ulazak u vlast sa SDA također se zalagao i Bijedić, kao i, kako je to rečeno na današnjoj konferenciji za medije, veliki dio općinskih/gradskih odbora SDP-a u Tuzlanskom kantonu.

“Dajemo punu podršku Vujoviću i Tokiću i ne podržavamo Odluku o nestatutarnom isključenju iz SDP-a. Ukoliko Predsjedništvo stranke ne povuče ovu odluku, bit ćemo prinuđeni svoju političku karijeru tražiti u novom političkom subjektu”, naveo je Bijedić na današnjoj konferenciji za medije, dodavši da to neće biti nijedna od postojećih stranaka.

Nije isključio mogućnost formiranja nove političke stranke koju će činiti članovi SDP-a koji su za ulazak u vlast sa SDA i ostalim strankama u TK.

Na pitanje koliko članova Kantonalnog odbora i općinskih/gradskih odbora u TK podržavaju Vujovića i Tokića kazao je, kako je u pitanju veliki broj istaknutih dugogodišnjih članova SDP-a, kao i dio mladog kadra. Moglo se vidjeti da podršku ovim poslanicima i Bijedićevoj retorici, svojim prisustvom današnjoj konferenciji daju i načelnik Lukavca Edin Delić, te gradonačelnik Živinica Samir Kamenjaković.

Ako ostane ovakvo stanje, četiri ili pet poslanika u Federalnom parlamentu povući će se iz SDP-a, što će biti veliki gubitak za stranku, dodao je na kraju Bijedić.

Policijska uprava Tuzla – Policijska stanica Zapad zaprimila je prijavu da je u vremenskom periodu od 15. do 16. jula u Tuzli, od strane NN lica, izvršena provala u diskont, kojom prilikom je iz unutrašnjosti objekta otuđena određena količina novca.

O navedenom događaju upoznat je dežurni kantonalni tužilac, a potrebne radnje su poduzeli policijski službenici PU Tuzla/PS Zapad, koji nastavljaju daljnji rad na rasvjetljavanju i dokumentovanju krivičnog djela Teška krađa.

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača, uime resornog ministarstva u saradnji sa SOS dječijim selima BiH, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, organizator je konferencije koja je za danas najavljena u Sarajevu, o temi promocija druge generacije edukatora u oblasti hraniteljstva, a u skladu s obavezama koje proizilaze iz Zakona o hraniteljstvu u FBiH.

Cilj konferencije jeste prezentacija rezultata edukacije profesionalaca i hranitelja iz oblasti hraniteljstva u Federaciji BiH, prema jedinstvenom okviru edukacije koji će pružiti mogućnosti profesionalcima i institucijama koji brinu o djeci da obezbijede standardiziran, konzistentan i strukturiran okvir za procjenu i odabir hranitelja na osnovu kompetencija, unapređenja pružanja usluga hraniteljstva i kontinuirani profesionalni razvoj hranitelja, saopćeno je iz Vlade FBiH.

Kolektivni centar Mihatovići u Tuzli bit će zatvoren do kraja godine. Stanari ovog centra će dobiti smještaj u zgradama u Miladijama i Solini kao i kućama holandske vlade.

Radovi na izgradnji objekata socijalnog stanovanja u Miladijama se finaliziraju. Najveći dio u unutrašnjosti zgrada je završen, a predstoje radovi u zajedničkim dijelovima objekata, kao i vanjski radovi koji podrazumijevaju priključke i uređenje parkinga, staza i igrališta. Svoj krov nad glavom u objektima u Miladijama, ali i onima u Solini osigurat će 150 porodica iz Kolektivnog centra Mihatovići.

”Na ovoj lokaciji bit će ukupno 88 porodica, a na lokaciji u Solini 62 porodice. Pored toga što će u ovim zgradama biti smještene raseljene osobe iz Kolektivnog centra Mihatovići, projekat je omogućio da se određeni broj našeg domicilnog stanovništva koje je u stanju socijalne potrebe u smislu stanovanja, smjesti u ovim objektima”, navodi Admira Atić Tupković, pomoćnica gradonačelnika za boračko-invalidsku zaštitu, stambene poslove i integraciju raseljenih osoba.

To su 53 porodice, a njih 97 pripada kategoriji raseljenih osoba. Budući stanari su već izabrani, objavljena je lista onih koji će biti raspoređeni u stanove što je bio posao Komisije za verifikaciju korisnika.

”Još ima da odradi dio, nakon numeracije stanova da se odredi gdje će koji korisnik, s tim što je stav Komisije i nas iz Gradske uprave da u prizemlje i nižu spratnost idu starije osobe i osobe sa invaliditetom, a onda da idemo prema gornjim spratovima”, kaže Slobodanka Pranjić, članica Drugostepene komisije za verifikaciju korisnika – stanara.

Površina stanova koja je na raspolaganju u objektima u Miladijama je 43 i 46 kvadrata. Raspoređivat će se prema broju članova domaćinstva, a planirano je da u ove stanove budu smještene porodice do četiri ili pet članova.

”Imamo sedam porodica sa šest i više članova domaćinstva, a imamo kuće holandske vlade koje su prostranije i imaju dvorište, tako da je donesena odluka da će tih sedam porodica biti smješteno u kuće holandske vlade koje su u odličnom stanju”, navodi Pranjić.

Radovi na zgradama u Miladijama bi trebali biti završeni do oktobra kada se očekuje useljenje prvih stanara. Do kraja godine, i vlasnike novih stanova dobit će zgrada u Solini. Na ovaj način bit će stečeni uslovi za zatvaranje Kolektivnog centra Mihatovići, što i jeste cilj projekta CEB 2 u okviru koga je finansirana izgradnja stambenih objekata.

”Svi oni koji su zadovoljavali kriterije po pravilnicima koji su utvrđeni će preći u ove stanove. Ljudi su već upoznati sa svojim pravima ali i obavezama. Lokalno domicilno stanovništvo je također upoznato sa kompletnim projektom”, kazala je Atić Tupković.

Novi stanari plaćat će minimalne naknade za korištenje stanova. Treba reći i to da pored stambenog dijela, svi objekti imaju i poslovne prostore, a lokalno stanovništvo u Miladijama izrazilo je želju da u jednom od njih bude smještena ambulanta, dok bi u prostoru zgrade u Solini trebalo biti smješteno obdanište.

1 of 12

Od 23. do 28. jula u Tuzli će biti održan 11. Međunarodni festival umjetnosti mladih Kaleidoskop.

Ovogodišnji Festival u šest dana trajanja obilježit će muzičke aktivnosti, izložbe, kreativne radionice, plesni performansi i drugi sadržaji koji iz godine u godinu okupljaju veliki broj mladih ljudi, ali i pokazuju njihove talente i umijeća.

”Učešće će uzeti preko 80 umjetnika iz pet zemalja, Francuske, Holandije, Srbije, Hrvatske i BiH. Ono što je najvažnije, trudimo se da pružimo priliku tuzlanskim umjetnicima”, navodi Asja Redžić, pomoćnica gradonačelnika u Službi za kulturu, sport, mlade i socijalnu zaštitu.

Kako je kazala ulična plesačica iz Tuzle Melisa Činić SHZA bit će održane i plesne radionice u Domu mladih koje će održati edukatori iz Mostara i Zagreba.

Umjetnik Mario Ilić imat će priliku u okviru Festivala prikazati svoju izložbu ”U iščekivanju”.

”Pored izložbe u Međunarodnoj galeriji portreta drugi dan festivala, prikazujem i knjigu, gdje se bavim fotografiranjem ljudi u trećoj starosnoj dobi”, navodi Ilić.

Kaleidoskop zajednički organizuje Grad Tuzla i javna preduzeća i ustanove. Kroz Festival se zapravo želi poboljšati kvalitet življenja mladih, daje im se prilika da svojim sugrađanima ponude ono u čemu su najbolji, a svojim umijećima mogu parirati regionalnim i svjetskim umjetnicima.

”Kaleidoskop je zaštitnik alternativne muzičke scene grada Tuzla, koja je poznata po tome. Imamo pet tuzlanskih bendova, a nosioci festivala su Bombaj Štampa, Hladno Pivo, Elemental, Ničim Izazvan”, navodi Maid Porobić, direktor JKP ”Pannonica”.

Stručna saradnica Međunarodne galerije portreta Tuzla Amra Ćebić najavila je jedinstveni umjetnički performans koji će se održati od 23. do 25. jula u Ateljeu Ismet Mujezinović.

”Performans nosi naziv ‘A Museum (Teatar)’. U pitanju je performans koji združuje formu teatra, muziku, ples i vizualne umjetnosti”, navodi ona.

Kaleidoskop Art ove godine ima nešto drugačiju formu, dešavat će se od 25. do 28. jula u Gradskom parku.

”Na njemu će izlagati umjetnici i umjetnice iz cijele BiH”, kazala je Dajana Bakić, članica Organizacionog odbora Festivala ”Kaleidoskop”.

Kaleidoskop zapravo upotpunjuje ljetnu ponudu grada, rečeno je prilikom najave ovog festivala.

”Turistima ovog ljeta nigdje ne može biti tako dobro u BiH kao u Tuzli, jer uz besplatne kulturne sadržaje noću i danju, imaju plažu slanih jezera u centru grada, a u toku dana osim kupanja i sunčanja, zabavu”, ističe Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle.

Svi sadržaji 11. Festivala Kaleidoskop su besplatni, a održavat će se na devet lokacija u gradu, i to u Gradskom parku, Parku kod Muzičke škole, na Trgu slobode, Panonskim jezerima, Ljetnoj bašti ”Vrtić”, zatim u Domu mladih, Međunarodnoj galeriji portreta, Ateljeu ”Ismet Mujezinović” i Kući plamena mira.

Žene sa invaliditetom u svakodnevnom životu izložene su određenim preprekama i nekoj vrsti nasilja. Nije rijedak slučaj da se to nasilje dešava u porodici, mada vrlo često ostaje u sjeni, ne prijavljuju ga ili ne žele govoriti o njemu. U nevladnim organizacijama navode da je ova populacija izložena partnerskom, ali i drugim oblicima nasilja. Uskraćivanje njege, ortopedskih pomagala odnosno onemogućavanje slobode kretanja je jedan od tih oblika.

”Također i ekonomsko nasilje koje se često dešava u našem području, zato što su osobe sa invaliditetom u prilici od države primiti određena davanja vezano za tuđu njegu i pomoć, invalidninu i onda porodica koristi ta njihova primanja bez njihove mogućnosti da utiču na to kako će se ta primanja koristiti”, navodi Sandra Marković, socijalna radnica Informativnog centra za osobe sa invaliditetom ”Lotos”.

Tačnih podataka o broju žena sa invaliditetom koje trpe neki oblik nasilja u našoj zemlji nema, što je dodatan problem. U organizacijama ističu da je ovo tema o kojoj se malo govori, a sama pojava je teška za istraživanje.

”Prosječan građanin BiH naprosto ne vjeruje da neko tuče ženu u kolicima. Naša svijest je na tom nivou da mi ne razmišljamo o eventualnoj mogućnosti da se nešto takvo desi. Mi zato želimo progovoriti”, kaže Marković.

O problematici nasilja nad ženama sa invaliditetom govora je bilo na okruglom stolu koji je organizovala Humanitarna organizacija ”Lotosice” a prisutni su bili predstavnici nadležnih institucija i nevladinih organizacija koje se bave pitanjima nasilja u porodici.

”Specifičan cilj ovog projekta je prevencija nasilja nad ženama sa invaliditetom. Nemamo nikakve evidencije o broju žena sa invaliditetom nad kojima je izvršeno nasilje, mislim da je to dovoljan pokazatelj da se nasilje nad ženama sa invaliditetom posmatra kao i svako drugo porodično nasilje ili nasilje nad nekim drugim uslovno rečeno, zdravim osobama, odnosno osobama sa invaliditetom”, ističe Enisa Bratanović, direktorica Humanitarne organizacije ”Lotosice”.

Zbog toga će od nadležnih tražiti da ne postupaju prema svima isto, naprimjer prema osobama koje nemaju invaliditet i onima sa invaliditetom. Naredne sedmice bit će organizovana ulična akcija u Tuzli o ovom problemu. Također je planiran izlet za članice organizacije ”Lotosice” i osobe koje su bile izložene nasilju, kako bi se kroz druženje ohrabrile govoriti o ovom problemu.