Gagné: Do sada riješeno pitanje apatridije za 1.770 osoba u BiH

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO

Od 2014. godine kada je UNHCR pokrenuo kampanju #IBelong, Bosna i Hercegovina napravila je značajne iskorake u rješenju pitanja apartidije odnosno smanjenju broja osoba koje nemaju državljanstvo.

Apatridnost ima izrazito negativan utjecaj na živote pojedinaca. Posjedovanje državljanstva nužno je za punopravno učestvovanje u društvu i predstavlja preduvjet za ostvarivanje cijelog niza ljudskih prava poput prava na zdravstvo, školstvo, udaju/ženidbu, a osim toga osobe bez državljanstva rađaju djecu bez državljanstva.

Apatridnost se javlja iz različitih razloga uključujući sukob različitih zakona, upravnih praksi, diskriminaciju i nedostatak upisa činjenice rođenja, ukidanja državljanstva i odricanje te nastaje kao posljedica raspada državnih zajednica, što je jedan od najčešćih razloga za osobe bez državljanstva u BiH.

Danas apatridnost još predstavlja značajan problem koji utječe na oko 10 miliona ljudi širom svijeta koji nemaju državljanstvo te se zbog toga nalaze u pravnom limbu.

U Bosni i Hercegovini relativno je malo apatrida u odnosu na situaciju u svijetu. Prema procjenama UNHCR-a, trenutno je manje od 100 ljudi u riziku od apatridije u Bosni i Hercegovini, što uključuje i one koji nisu registrirani. Romi čine većinu osoba bez državljanstva ili neregistriranih osoba i to je najviše zbog manjka potrebne dokumentacije.

Kako je u razgovoru za Fenu ispričala predstavnica UNHCR-a u BiH Lucie Gagné, najčešći razlog zbog kojih neko ostaje bez državljanstva ili je rođen bez državljanstva su nedostatak pristupa registraciji rođenih ili nepravovremena registracija rođenja, te nedostaci u nacionalnim zakonima koji reguliraju to pitanje.

No, iako je to najčešći razlog, disolucije država ili stvaranje novih država su također razlozi zbog kojih neko ostaje bez državljanstva.

Kada je u pitanju BiH, Gagné napominje da je zbog disolucije bivše države i rata mnogo ljudi izbjeglo iz BiH, a kada su se vratili s djecom koja su rođena u inostranstvu nisu imali dokumentaciju da potvrde datum rođenja što je postao veliki problem.

Uz pomoć partnerske organizacije “Vaša prava BiH”, UNHCR je omogućio pravnu pomoć za osobe bez državljanstva i od 2008. godine, asistirano je 1.770 osoba u procesu upisa u matične knjige rođenih i državljana te da se pribave svi potrebni identifikaciji dokumenti kako bi zatražili ili potvrditi državljanstvo.

– To je bio veliki korak naprijed i uz pomoć svih zainteresiranih strana i institucija unutar BiH napravili smo veliki pomak u tom smislu. Procjenjuje se da sada ima oko stotinu ljudi u BiH koji nemaju državljanstvo, ali to je samo procjena jer njih nema u evidencijama i nemamo tačne podatke – pojašnjava Gagné.

Većina njih je iz manjinskih zajednica, najviše Roma, ali Gagné kaže da se uz pomoć različitih državnih institucija pokušava riješiti i to pitanje za preostale osobe bez državljanstva u narednim godinama. To bio uspjeh za zemlju, ali i primjer za regiju koji bi se mogao slijediti.

Kako je naglasila, saradnja s bh. institucijama do sada je bila na visokom nivou, ali potreban je i taj dodatni napor da se može reći kako je taj problem riješen u potpunosti.

– BiH je u veoma dobroj poziciji kada je to u pitanju, ali je teško uporediti s drugim državama upravo zbog nepostojanja evidencija. Teško je znati tačan broj koliko je njih. Više od 76 zemalja u svijetu je prijavilo oko 4,2 miliona osoba bez državljanstva – kazala je Gagné.

Tokom proteklih šest godina od kako je pokrenuta kampanja #IBelong oko 350.000 osoba uspjelo je riješiti pitanje državljanstva u brojnim državama. Gagné ističe da je BiH pokazala veliku posvećenost tome.

Govoreći o desetogodišnjoj kampanji #IBelong koja ima za cilj do 2024. godine riješiti pitanje osoba bez državljanstva, Gagné podsjeća da je ona pokrenuta 2014. godine u saradnji s državama, civilnim društvom i međunarodnim organizacijama i usmjerena je na sprečavanje, identifikaciju i smanjenje broja osoba bez državljanstva.

– Osnovna stvar koju UNHCR zagovara je postići nulti broj osoba bez državljanstva do 2024. godine. Mnoge zemlje ratificirale su dvije konvencije koje se tiču tih pitanja. Jedna se odnosi na definiciju šta znači biti osoba bez državljanstva, a druga se tiče smanjenja broja takvih osoba – dodala je Gagné.

Također, od početka kampanje neke od država napravile su planove kako to postići, dok su neke druge amandmanski izmijenile nacionalne zakone kako bi popunile rupe u zakonima i riješile to pitanje, a neke su se zakonski obavezale za uspostavljanje statusa osoba bez državljanstva što može pomoći da se identificira broj takvih osoba u njihovim državama kako bi se poduzele mjere.

Gagné naglašava da je dosta toga urađeno u šest godina implementacije te kampanje, a BiH je dobar primjer kada je u pitanju progres u toj oblasti ukoliko se pogleda kakva je situacija bila i kakva je sada šest godina kasnije.

Kada je u pitanju bh. pravni okvir koji regulira to pitanje on je vrlo dobar i u najvećem dijelu usklađen je s međunarodnim standardima.

– Ipak postoje drugi izazovi koji su pred BiH i najveći je problem kako odgovoriti izazovima kada djeca nisu na vrijeme upisna u matične knjige rođenih jer kada se to namjerava uraditi kasnije onda to postaje veoma zahtjevan proces. Tu je i problem kada dijete nije rođeno u bolnici. U tom slučaju ne postoji dokumentacija o datumu i vremenu rođenja djeteta – dodaje Gagné.

Još jedan problem su ljudske pogreške jer ponekad registracija rođenja ima neke greške i onda se dolazi do problema kako popraviti te greške, a tu je i pitanje podijeljenih nadležnosti unutar BiH.

Navela je i primjer da ukoliko neko od tražitelja azila ili migranata koji se nalaze u BiH dobije dijete potrebno je da imaju rodni list, ali to je problem jer mnogi od roditelja nemaju dokumente.

Stoga je izuzetno važno postići da se prepoznaju prava osoba koje nemaju državljanstvo i osigura jednaka interpretacija zakona kako bi se riješila ova pitanja.

Gagné smatra da bi se uz zagovaranje UNHCR-a i stavljanje odgovornih za isti stol kako bi se postiglo da svim imaju ista shvatanja i isti cilj, moglo ostvariti da sve osobe koje nemaju državljanstvo, a nalaze se u BiH, riješe to pitanje.

Bosna i Hercegovina je trebala do kraja ove godine usvojiti Akcioni plan, ali izbila je globalna pandemija koronavirusa, zbog čega se predstavnica UNHCR-a u BiH Luice Gagné u intervjuu za Fenu izrazila nadu da bi se po okončanju te krize Akcioni plan trebao biti usvojen.

(RTV Slon/Fena)