Dok institucije na nivou BiH i policijske agencije, u čijoj je nadležnosti suzbijanje crnog tržišta cigareta i ostalih duvanskih proizvoda, bilježe velike zapljene ovih artikala, inspekcijski organi na entitetskim i nižim nivoima imaju skromniji učinak.
Primjera radi, kada su u pitanju rezultati Federalnog tržišnog inspektorata, u posljednje dvije godine oduzeto je tek 155 kg duhana u listu, 56 kg rezanog duhana te 14.000 kutija cigareta bez markica, prosječne tržišne vrijednosti 44.686 KM.
U stvarnosti, taj iznos je oko 70.000 KM jer se vrijednost kutijice u zapljenama računa oko pet KM. Ovo ukazuje i na problem izostanka koordinacije i komunikacije između državnih agencija i nižih nivoa inspekcija kako bi se uskladila mjerenja u zapljenama.
U Federalnoj upravi za inspekcijske poslove ističu da ne tolerišu kršenje zakona.
“U svakom slučaju, ne može se govoriti o bilo kakvoj toleranciji ilegalne prodaje od strane Federalne uprave za inspekcijske poslove, koja je u više navrata kontrolisala (auto)pijace na području FBiH, a u vezi s prometom duhana i duhanskih prerađevina”, tvrde iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Razlog tome što su zapljene ovih proizvoda u FBiH skromne možda se može pronaći i u nedostatku kadra.
“Po pitanju strateškog planiranja i raspoloživosti ljudskih kapaciteta, ranije smo navodili da Federalna uprava za inspekcijske poslove, a time i Federalni tržišni inspektorat djeluje u ograničenim kadrovskim okvirima. Naš realan zahtjev je bio prijem cca. 30 federalnih tržišnih inspektora za adekvatan i strateški inspekcijski tretman problema i nezakonitosti iz područja naše nadležnosti, dok Federalni tržišni inspektorat trenutno ima 16 tržišnih inspektora s djelokrugom rada na 10 kantona”, pojašnjavaju iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Osim Federalne inspekcije, nadležnost po Zakonu o unutrašnjoj trgovini FBiH imaju i kantonalni, gradski i općinski tržišni inspektori.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić ističe da su, prema objavljenim i dostupnim informacijama, inspekcije u BiH imale bolje rezultate u suzbijanju prodaje duvana i duhanskih proizvoda nego što je bio slučaj u prethodnim godinama, ali, kako upozorava, puni efekti angažovanja rada inspekcijskih organa mogu se očekivati tek kada dođe do smanjenja razlike u cijenama na legalnom i crnom tržištu.
Kako dodaje, što je veća razlika u cijenama, udio crnog tržišta će sve više rasti i privlačiće nove osobe da se bave ilegalnim aktivnostima prodaje.
“Ako bi se nivo akciza na duhan smanjio i doveo do optimalnog nivoa, onda bi dio osoba sam napustio aktivnosti prodaje na crnom tržištu, jer im se ne bi isplatilo da budu dio rada na crno, što bi omogućilo i inspekcijama jači nadzor i bolje rezultate u suzbijanju prodaje i distribucije na crno duhanskih proizvoda”, kaže Hadžić za “Nezavisne novine”.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista entiteta RS SWOT, upitan može li se očekivati da, ako kontrolni organi nastave s radom ovim tempom, dođe do potpunog suzbijanja crnog tržišta cigaretama i duvanom, ima jasan odgovor.
“Neobjektivno je očekivati, a usudio bih se reći i nemoguće sprovesti potpuno suzbijanje nelegalne trgovine bilo koje vrste proizvoda pa tako i cigareta. Ono što je objektivno moguće je svođenje obima nelegalne trgovine na neku razumnu mjeru koja ne utiče značajno na budžetske prihode”, kaže Grabovac za “Nezavisne novine”.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH kažu da bi svaka agencija za sprovođenje zakona u BiH trebalo da se bori protiv nelegalne prodaje akciznih proizvoda, od UIO, preko policijskih agencija do inspekcija.
Kako dodaju, podaci o cigaretama koje je zaplijenila UIO BiH pokazuju da postepeno raste vrijednost oduzetih cigareta. Međutim, kako priznaju, činjenica je da crno tržište postoji.
UIO BiH je u 2009. godini, kada je BiH započela usklađivanje oporezivanja akcizom duhanskih prerađevina s legislativom EU, ukupno izdala 535 miliona akciznih markica, dok je u 2020. godini izdato svega 185 miliona akciznih markica. Alarmantan je i podatak da je u 2020. godini prikupljeno svega 709,7 miliona KM od akciza na duhan i duhanske prerađevine, a godinu ranije 867 miliona KM. Ovi podaci su dodatno zabrinjavajući ako se zna da nije došlo do pada broja pušača.
Istovremeno, da zapljene koje bilježi UIO BiH rastu, pokazuju i zvanični podaci te institucije. Podsjećanja radi, do sada su organizovane i brojne akcije s ciljem suzbijanja crnog tržišta duhanskih proizvoda. Recimo, u okviru akcije “Trokadero”, u martu, pronađeno je i oduzeto 192.500 paklica cigareta bez akcizne markice, ukupne vrijednosti više od milion KM.
Pritom, službenici UIO BiH su u februaru ostvarili rekordnu zapljenu cigareta. Naime, zaustavljen je kamion koji je pokušao prošvercovati veliku količinu cigareta iz Crne Gore u BiH, a njihova procijenjena vrijednost je 1,6 miliona KM.
Međutim, evidentno je da bi nam ovim tempom trebale stotine godina da se potpuno eliminiše nelegalna prodaja cigareta i ostalih duhanskih proizvoda u BiH.
Podsjećanja radi, javni dug BiH za godinu dana je porastao za 943 miliona maraka. Da je akcizna politika drugačija i da se godišnje ne gubi skoro milijarda maraka i odlazi u ruke švercera, sredstva bi se mogla usmjeriti u sanaciju javnog duga.
Ako bi se nivo akciza na duhan smanjio i doveo do optimalnog nivoa, onda bi dio osoba sam napustio aktivnosti prodaje na crnom tržištu, rekao je Faruk Hadžić.
