Žrtvovanje kurbana u danima Bajrama propisano je Kur'anom i to je dužan učiniti svaki vjernik, domaćin, koji ima mogućnost za to. Najbolje je da se obred obavi lično i u krugu porodice, jer je tako činio i Poslanik a.s., ali i muslimani sve od propisivanja tog propisa, navode iz Islamske zajednice u BiH. Ono na što je važno obratiti pažnju je odabir zdrave životinje za ovaj obred. Životinje moraju imati zdravstveno uvjerenje, da nemaju bolesti, odnosno brucelozu.
”Mora imati ušnu markicu ili ako to nema, obavezni su građani da to urade, mogu pozvati Veterinarsku stanicu, to je nama rutinski posao, markira se i eventualno ukoliko trebaju još neke pretrage, uradi se, uzme se krv, pošalje se u neku od laboratorija, nalazi budu za 24 sata i na taj način su ispoštovali dio koji se odnosi na zdravstveni status životinje”, navodi dr. vet. med. Mersad Purdić, Veterinarska stanica Tuzla
Po iskustvima od ranije, kako navode iz Veterinarske stanice, veliki je broj osoba koje su obavile ove vrste provjera zdravlja životinja. Svi se pribojavaju da ne bi naštetili sebi i osobama kojima dijele kurbansko meso.
”Treba voditi računa i treba dijagnostički ispitivati te životinje, pogotovo poznavajući i sam čin kurbana, u smislu podjele mese, da meso od te životinje meso jede više ljudi, na taj način se može zarazati više osoba”, ističe Purdić.
Kurbansko meso se mora čuvati na određenoj temperaturi prije same podjele, posebno u ljetnom periodu.
”Onda je to najbolje nakon klanja staviti na neku temperaturu od 4 do 8, najbolje na 4 dok se taj dio podjele ne završi, a nakon toga i duboko zamrzavanje, to je jedini pravi način”, rekao je Purdić.
Treba reći da klanje kurbana ima svoje određeno vrijeme, pa izvrši li se prije ili poslije tog vremena ne vrijedi kao kurban. Za one koji žive u mjestima gdje se klanja bajram namaz vrijeme klanja kurbana nastupa nakon obavljenog namaza i traje sve do pred zalazak sunca treći dan Bajrama.
